NAPOMENA: Tko je Niko Majdandžić možete pročitati OVDJE
Ponosan sam, kao i vjerujem većina Brođana kada na ulazu u grad pročitamo tu značajnu obavijest o ulasku u Sveučilišni grad. Naravno odmah pomislimo (optimistički ) na sve dobrobiti koje Sveučilište može donijeti u naš grad :
• grad postaje pun mladih koji dolaze i iz drugih gradova i država
• iz sredstava EU i Ministarstava znanosti nabavlja se najnovija operama za nove tehnologije budućnosti koja će probuditi interes mladih za tehničke znanosti • grade se nove zgrade i laboratoriji
• proširuje se studentski centar i raste potrebe za izdavanjem stanova studentima
• povećava se promet restorana za prehranu studenata
• posrnulo gospodarstvo dobiva suradnike , opremu i potporu u pripremi za 4. industrijsku revoluciju i povećanje svoje konkurentnosti
• mladi talenti iz osnovnih i srednjih škola nalaze prostor i opremu za realizaciju svojih ideja
• poduzeća u cjeloživotnom obrazovanju omogućavaju prekvalifikaciju i dokvalifikaciju svojih zaposlenih za potrebne vještine i znanja u budućnosti
• djelomični povratak renomiranih znanstvenika Brodskih korijena iz Zagreba i drugih razvojnih centara
• zavod za zapošljavanje organizira prekvalifikaciju nezaposlenih u nova gospodarstvu potrebna znanja i vještine ( za 30. godina nestat će 40% današnjih zanimanja od kojih neka i u našem gradu školujemo).
Ali od natpisa Sveučilišni grad do Sveučilišta koje će omogućiti naprijed navedeno, postoji trnovit put s nekoliko neizbježnih koraka koje je potrebno provesti ( nisam siguran da su odgovorni toga svjesni ) a govorim to iz perspektive aktivnog sudionika u stvaranju ( potpredsjednik PO za razvoj SOUR „Đuro Đaković“ zadužen za formiranje Strojarskog fakulteta ) i funkcioniranju ( dekan u dva mandata ) Strojarskog fakulteta . Argumentirat ću to kratkom analizom :
• vremena potrebnog za ostvarenje pretpostavki nastanka Sveučilišta
• ocjene naših postojećih visokoobrazovnih institucija u EU
• mogući tehnički smjerovi koji bi činili Sveučilište u Slavonskom Brodu interesantnim i konkurentnim.
1. Vrijeme potrebno za ostvarenje pretpostavki nastanka Sveučilišta
Značajniji izvozni poslovi “Đure Đakovića“ koji se ostvaruju od 1953. godine ( 410 teretnih vagona za Tursku, 3000 tona mosnih konstrukcija za Indijske željeznice, 25 teretnih vagona i 2 lokomotive za željeznice UAR, 700 teretnih vagona za Mađarsku, Istočnu Njemačku i SSSR , oprema za cementare u Etiopiji i Indiji , Parni kotlovi za Indiju itd. ) zahtijevali su primanje u radne procese većeg broja strojarskih inženjera za potrebe projektiranja , izrade novih alata i primjene međunarodnih standarda u tehnologijama proizvodnje –naročito tehnologiji zavarivanja, koja značajno i brzo na svjetskim tržištima zamjenjuje spajanje zakovicama i vijčanim spojnim elementima. Istovremeno rastu potrebe za strojarskim inženjerima i u ostalim značajnim proizvodnim poduzećima Slavonije i Baranje ( Plamen, OLT, MIO Standard, TANG, Borovo itd. ) Sve je to – a naročito natječaj „Đure Đakovića“ za neograničenim brojem strojarskih inženjera, koji nije prema prijavljenima niti približno zadovoljio postojeće potrebe, doveli su do ideje o osnivanju Centra za izvanredni studij Visoke tehničke škole iz Zagreba, koji uz široku potporu političara i uprava proizvodnih poduzeća počinje sa radom sa upisanih 22 studenta ( od 67 prijavljenih za prijemni ispit) u zimskom semestru 1962. godine. Nastava se izvodi koncentrirano a vježbe se obavljaju u laboratorijima Instituta za naučno istraživački rad „Đuro Đaković“ , poduzećima „Đure Đakovića“ i u laboratorijima Visoke tehničke škole u Zagrebu, uz sve značajniji angažman stručnjaka „Đure Đakovića“. U razdoblju 1962. do 1969. godine ukupno je upisano 707 studenata , što dovoljno ilustrira i interes i potrebe za ovim kadrovima.
Nakon osnivanja Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1967. godine ( integracijom Visoke tehničke škole i Strojarsko brodograđevnog fakulteta ) Centar za izvanredni studij postaje Centar FSB za studij Strojarstva u Slavonskom Brodu kao studij prvog stupnja s upisanih 348 studenata ( razdoblje do 1973. godine ) . Ovim osnivanjem smanjuje se studij iz rada i uz rad te počinje obrazovanje redovitih studenata. Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku 1975.godine Centar za studij strojarstva ulazi u sastav Sveučilišta u Osijeku. Osnivanjem Strojarskog fakulteta 1979. godine Studij prerasta u cjelokupno obrazovanje strojarskih i diplomiranih strojarskih inženjera ( tada i. i II. stupanj ). Veći broj kadrova je iz Instituta i „Đure Đakovića“ dok pojedinačne kolegije izvode nastavnici sa FSB-a Zagreb. U 1990. godini Strojarski fakultet se izdvaja iz Instituta u kojem je bio OOUR, te postaje samostalna znanstveno- nastavna institucija. U 1998. godini Strojarski fakultet dobiva ovlaštenje za ustroj i izvođenje sveučilišnog postdiplomskog znanstvenog studija iz znanstvenog područja Tehničkih znanosti , polje strojarstvo , smjer Proizvodni sustavi i smjer Proizvodni postupci. Iste godine dobiva se i ovlaštenje za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti iz područja Tehničkih znanosti , polje Strojarstvo. Tijekom 2002. godine uspješno su obranjene četiri disertacije s mentorima sa Strojarskog fakulteta.
Ako uzmemo 2002. godinu kao vrijeme u kojem je Strojarski fakultet postao priznati i u pojedinim područjima jedinstveni fakultet, vidimo da je razdoblje od 40 godine proteklo od osnivanja studija do postanka relativno znanstveno zrelog i oslonjenog na vlastite kadrove Strojarskog fakulteta s rezultatima:
• Dobivanja razvojnog zadataka 1984. godine u bivšoj državi s temom Racionalizacija proizvodno-poslovnih sistema sa 66 istraživača iz 23 institucije ( instituti , razvojni odjeli u poduzećima ,Strojarski fakulteti )
• Prihvaćanje od SIZ-a znanosti Republike Hrvatske prvog zadatka kojemu je nositelj Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu , oznake 1.04.09.00.00 naziva Koncepcija razvoja sistema računalom integrirane proizvodnje sa 37 istraživača
• Prihvaćanje međunarodnih projekata kojima su nositelji znanstvenici Strojarskog fakulteta : Mehanika loma ( SAD, Hrvatska) i Projektiranje proizvoda, tehnologije i upravljanje proizvodnjom i kvalitetom uz pomoć računala ( SSSR, Čehoslovačka, Poljska, Bugarska, Hrvatska ).
• Izdavanje 7 sveučilišnih udžbenika i knjiga autora sa Strojarskog fakulteta.
• Pokrivanje većeg dijela istraživanja i obrazovanja vlastitim kadrovima nastalim dodatnim obrazovanjem i razvojem iz grupe od 143 sudionika u nastavi u tom periodu.
• Prve generacije vlastitih magistranata i doktoranata.
2. EU ocjene postojećih visokoobrazovnih institucija Republike Hrvatske
Jasno je da Sveučilište koje kopira programske sadržaje od postojećih sveučilišta u Hrvatskoj nema velikih izgleda za uspjeh u razvoju. Kopija je uvijek lošija od originala a drugi su već dobro organizirali te smjerove u obrazovanju. Ako pogledamo rezultate međunarodnog EU certificiranja kvalitete u obrazovanju ( ESG certifikat ) objavljene 30.07.2014. godine samo 11 visokih učilišta u Hrvatskoj ( od postojećih 120 ) zadovoljili su kvalitetom traženu razinu . To su:
• Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
• Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu ( FOI Varaždin )
• Građevinski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
• Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Sveučilište u Dubrovniku
• Sveučilište u Rijeci
• Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci
• Veleučilište u Rijeci
• Veleučilište VERN
• Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
• Visoko učilište Algebra- visoka škola za primijenjeno računarstvo.
Ako zanemarimo Fakultet elektrotehnike , Medicinski fakultet i fakultete u Rijeci koji već dulje vrijeme uživaju ugled u svijetu, ostvaren rezultatima obrazovanja i znanstvenim radom sa priznatim znanstvenim kadrom i dobro opremljenim laboratorijima, možemo analizom ostalih na listi zaključiti:
• Visoka zastupljenost informatičkih tehnologija prilagođenih osnovnim sadržajima kolegija programa visokog učilišta ( Veleučilište Vern : Upravljanje poslovnim komunikacijama, Menadžment održivog razvoja turizma, IT menadžment ; Sveučilište u Dubrovniku : Elektrotehničko-računarski odjel, Odjel za komunikologiju; Visoko učilište algebra : Digitalni marketing , Primijenjeno računarstvo) . Posebno je Fakultet organizacije i informatike ispunjen kolegijima ITC tehnologije.
• Orijentiranost programa specifičnostima okruženja i uključenost u razvoj regije kroz postojanje dobro opremljenih laboratorija ( Visoko gospodarsko učilište u Križevcima : Agrokemijski laboratorij raspolaže sa 181 m2 prostora sa mogućnosti ispitivanja tla i biljnog materijala koje pored obrazovanja daje i usluge korisnicima u poljoprivrednim djelatnostima , Laboratorij za ispitivanje kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ; Sveučilište u Dubrovniku : Pomorski odjel, Odjel za akvakulturu).
3. Mogući smjerovi koji bi činili Sveučilište u Slavonskom Brodu interesantnim i konkurentnim .
U razmišljanju, koje je svakako subjektivno a temeljeno na dugogodišnjem radu u proizvodnji, iskustvu sudjelovanja u nastavi na četiri sveučilišta , članstvom i radom u odjelu Informacijski sustavi Hrvatske akademije tehničkih znanosti –HATZ , te sudjelovanje ili vođenje projekta informatizacije u trideset većih proizvodnih sustava u Hrvatskoj , Bosni i Hercegovini i Austriji , mogu predložiti , za tehničke znanosti, potrebe sadržaja u budućem našem Sveučilištu kroz slijeće kriterije :
• Tradicija
• Pretpostavke
• Vizija i misija .
Po ovim svakako ne jedinim kriterijima naše šanse za kvalitetno Sveučilište kroz tehničke znanosti su :
• Strojarske tehnologije s naglaskom na nove tehnologije budućnosti i naročito tehnologije zavarivanja i srodnih postupaka spajanja s primjenom robotizacije i automatizacije procesa
• Proizvodna informatika orijentirana na potrebe informatičke potpore poslovnim i proizvodnim procesima u proizvodnim poduzećima i poduzećima za obavljanje usluga
• Poljoprivreda temeljena na laboratorijskim i kadrovskim potencijalima Poljoprivredne škole M.A. Reljković.
U Strojarskim tehnologijama Slavonski Brod ima naročito bogatu i uspješnu tradiciju u tehnologiji zavarivanja. Već 1938. godine osnovana je u „ Đuri Đakoviću“ „klinike za zavarivanje“ za izvođenje obuka za stjecanje vještina u zavarivanju. A društvo za tehniku zavarivanja Slavonski Brod , kao regionalno društvo za Slavoniju i Baranju, slavi ove godine 60-ti rođendan. U svom djelovanju kroz međunarodne znanstvene i stručne skupove organizirane u Slavonskom Brodu izdano je zbornika opsega 7 knjiga sa 1900 stranice sa 700 domaćih i inozemnih autora (znanstvenika i stručnjaka) koji se bave tehnologijom zavarivanja. Zahvaljujući znanju i vještinama u tehnologiji zavarivanja „Đuro Đaković“ je postao priznati nositelj ili izabrani kooperant na proizvodnji vagona, lokomotiva, mostova, motornih vlakova, kotlova ( jedne godine najveći svjetski proizvođač jednog tipa kotla), kolona , mostova, dizalica, opreme za cementare, šećerane i toplane . Visoka razina razvijenosti ove tehnologije dokazana je višegodišnjom dominacijom i osvajanjem prvih mjesta u raznim postupcima zavarivanja na republičkim i saveznim natjecanjima a naročito izborom i uspješno obavljenom izradom i montažom sa zavarivanjem na terenu kontejmenta Nuklearne elektrane Krško ( promjer 32 m , visina 70 m , debljina materijala 38 mm ) s visokim sigurnosnim zahtjevima u radu. Ta tehnološka razina temeljena na znanju inženjera i vještinama zavarivača omogućila je dobivanje jednog od najznačajnijih poslova u to vrijeme , izrade nuklearnih komponenti –MPC kruga ( tlačni i usisni kolektor) na nuklearne elektrane VVR 1000 MW za SSSR s poslovima od 750 t godišnje.
Postoje i danas solidne pretpostavke za daljnji razvoj tehnologije zavarivanja kao i novih srodnih tehnologija te automatizaciju i robotizaciju zavarivačkih procesa i procesa ispitivanja s obzirom na sve veće zahtjeve kontrole zavarenih spojeva. Pored kadrova na Strojarskom fakultetu tu su kadrovi u „Đuri Đakoviću“ - Proizvodnja energetske opreme ( odjel tehnologije zavarivanja, odjel za nerazorna ispitivanja ) , u Montaži , Sigmatu , Magmi u Požegi, škole zavarivanja u Centru za istraživanje i razvoj, Montaži te Industrijsko-obrtničkoj školi .
Misija i vizija. Postati vodeća znanstveno-istraživačka i obrazovna institucija u Hrvatskoj koja bi povezivala znanstveni radi i stjecanje vještina za postojeće i nove dolazeće tehnologije.
Neosporna je i tradicija Slavonskog Broda u razvoju i primjeni ITC ( nedovoljno iskorištena). Od formiranja RO Informatika i računski centar-IRC ( 1978. godine ) koji je obavljao obrade za Poslovnu jedinicu privredne banke Zagreb, , Općinu Slavonski Brod , RO Oriolik , SOUR Slavonija DI i SOUR Đuro Đaković do 1988. godine samu u RO IRC zaposlenost je porasla na 160 zaposlenika uglavnom informatičara i bio je drugi po veličini informatički centar u Hrvatskoj. Ako se pogledaju neki od ostvarenih rezultata u razvoju ITC može se steći uvid u tadašnji informatički potencijal u Slavonskom Brodu:
• Programski sustav DD razvijen za crtanje dijelova kao vlastito rješenje 2D CAD programskih paketa ( otprilike u vrijeme pojave AutoCAD-a )
• Programski sustav DD/NC za raspored pripremaka za rezanje na tabli lima uz automatsku izradu programa rezanja ( danas svaki stroj za lasersko ili plinsko NC rezanje koristi neke od svjetski poznatih paketa za raspoređivanje )
• Programski paket SHEMA za crtanje električnih, protupožarnih, hidrauličnih i informatičkih shema ,
• Programski paketi za proračune proizvoda ( tlačnih posuda, ložišta kotla, dizalica, transportera i elevatora , statičkih opterećenja i dinamičkih analiza za potrebe NE Krško )
• Integralni informacijski sustav SOUR Đuro Đaković
• Sustav logističke potpore izboru dobavljača i upravljanju skladištem –ISONE za NE Krško
• Integralni programski sustav za logističku potporu razvoju i proizvodnji namjenskog proizvoda-UPINSK koji je planirao i pratio proizvodnju i montažu nekoliko stotina kooperanata na proizvodnji tenka – što je u to vrijeme bio jedini takav sustav ne samo u bivšoj zemlji
• Automatizirani sustav upravljanja odražavanjem i remontom- ASUR za potrebe nuklearne elektrane Balakaovskaja u SSSR-u ( 4 bloka x1000 Mw ) a realiziran 1989.-19991. u konzorciju remontnog inženjerstva ( Đuro Đaković –Inženjering, Informatika i računski centar i Strojarski fakultet). Tada je to bio jedan od najvećih izvoznih ITC poslova u Hrvatskoj.
U to vrijeme Slavonski Grad je bio informatički pojam za Osijek u koji se dolazilo na obuku i tražila konzultantska pomoć . Danas je Osijek ( od 2012. godine ) Software City , u kojem je izvoz ITC proizvoda i usluga za tri godine porastao za 460% i ima vrijednosti kao izvoz poljoprivrednih proizvoda, šumarstva i ribarstva zajedno !
U 2013. godini ICT sektor u Osijeku je ostvario 136 milijuna kuna prihoda a vodeće tvrtke ( Farmeron, K-Informatika, Inchos i Mono software ) izvoze u SAD, EU, Australiju, i Bliski istok uz stalni porast zaposlenih , poslovnih rezultata i plaća za informatičare.
Gdje bi bio Slavonski Brod da je prepoznao značaj ove grane i zadržao bar dio kadrova koji danas rade po cijeloj Hrvatskoj, u Njemačkoj , Kanadi i Australiji. Program sličnog sadržaja bio je predložen pri osnivanju Veleučilišta u Slavonskom Brodu pokriven 70% vlastitim kadrom ali se politika odlučila za Menadžment u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Pretpostavke za razvoj informatike ipak postoje, naročito u dijelu primjene ITC u pripremi i proizvodnji. Slavonskobrodska informatička tvrtka je vodeća domaća i u nekoliko velikih sustava konkurentna vodećim svjetskih proizvođačima ERP sustava za proizvodna poduzeća ( primjer Tvornica Alumija Mostar, Končar- mjerni transformatori, Končar- električna visokonaponska oprema, Končar -metalne konstrukcije, Samoborka, ĐĐ-Proizvodnja energetske opreme, Laser Cut Beč i ostalih 70 instalacija ). Uz ostale informatičke tvrtke i informatičare po tvrtkama , pojedine nositelje primjene ITC sa Strojarskog fakulteta kao i poznate i priznate Slavonsko Brodske znanstvenike na drugim fakultetima i Informatičkim tvrtkama u Hrvatskoj , moguće je stvoriti početnu kvalitetnu kadrovsku jezgru .
Misija i vizija. Organizirati i razviti informatički centar kao smjer na Sveučilištu za obrazovanje i razvoj ITC proizvoda i usluga usmjerenih potrebama postojeće i proizvodnje budućnosti ( ERP sustavi, metode tehničkih proračuna, CAD i CAM alati za projektiranje i razvoj proizvoda i tehnologije i njihova integracija u ERP, planiranje i terminiranje proizvodnje, 3D printeri, „pametni“ proizvodi, digitalna poduzeća bez papira, komunikacijski sustavi čovjek –stroj i stroj-stroj , tvrtke i tvrtka itd. ) koji nije u cjelini pokriven postojećim informatičkim obrazovanjem u Zagrebu i Varaždinu.
S obzirom na nedovoljno znanje o poljoprivrednim znanostima mogu samo navesti u medijima publicirane ostvarene rezultate centra izvrsnosti mr. Prskala i ekipe na Poljoprivrednoj školi M.A. Reljković, što je svakako kvalitetna pretpostavka za kvalitetnu laboratorijsku podlogu za ovaj smjer obrazovanja.
Ponosan sam, kao i vjerujem većina Brođana kada na ulazu u grad pročitamo tu značajnu obavijest o ulasku u Sveučilišni grad. Naravno odmah pomislimo (optimistički ) na sve dobrobiti koje Sveučilište može donijeti u naš grad :
• grad postaje pun mladih koji dolaze i iz drugih gradova i država
• iz sredstava EU i Ministarstava znanosti nabavlja se najnovija operama za nove tehnologije budućnosti koja će probuditi interes mladih za tehničke znanosti • grade se nove zgrade i laboratoriji
• proširuje se studentski centar i raste potrebe za izdavanjem stanova studentima
• povećava se promet restorana za prehranu studenata
• posrnulo gospodarstvo dobiva suradnike , opremu i potporu u pripremi za 4. industrijsku revoluciju i povećanje svoje konkurentnosti
• mladi talenti iz osnovnih i srednjih škola nalaze prostor i opremu za realizaciju svojih ideja
• poduzeća u cjeloživotnom obrazovanju omogućavaju prekvalifikaciju i dokvalifikaciju svojih zaposlenih za potrebne vještine i znanja u budućnosti
• djelomični povratak renomiranih znanstvenika Brodskih korijena iz Zagreba i drugih razvojnih centara
• zavod za zapošljavanje organizira prekvalifikaciju nezaposlenih u nova gospodarstvu potrebna znanja i vještine ( za 30. godina nestat će 40% današnjih zanimanja od kojih neka i u našem gradu školujemo).
Ali od natpisa Sveučilišni grad do Sveučilišta koje će omogućiti naprijed navedeno, postoji trnovit put s nekoliko neizbježnih koraka koje je potrebno provesti ( nisam siguran da su odgovorni toga svjesni ) a govorim to iz perspektive aktivnog sudionika u stvaranju ( potpredsjednik PO za razvoj SOUR „Đuro Đaković“ zadužen za formiranje Strojarskog fakulteta ) i funkcioniranju ( dekan u dva mandata ) Strojarskog fakulteta . Argumentirat ću to kratkom analizom :
• vremena potrebnog za ostvarenje pretpostavki nastanka Sveučilišta
• ocjene naših postojećih visokoobrazovnih institucija u EU
• mogući tehnički smjerovi koji bi činili Sveučilište u Slavonskom Brodu interesantnim i konkurentnim.
1. Vrijeme potrebno za ostvarenje pretpostavki nastanka Sveučilišta
Značajniji izvozni poslovi “Đure Đakovića“ koji se ostvaruju od 1953. godine ( 410 teretnih vagona za Tursku, 3000 tona mosnih konstrukcija za Indijske željeznice, 25 teretnih vagona i 2 lokomotive za željeznice UAR, 700 teretnih vagona za Mađarsku, Istočnu Njemačku i SSSR , oprema za cementare u Etiopiji i Indiji , Parni kotlovi za Indiju itd. ) zahtijevali su primanje u radne procese većeg broja strojarskih inženjera za potrebe projektiranja , izrade novih alata i primjene međunarodnih standarda u tehnologijama proizvodnje –naročito tehnologiji zavarivanja, koja značajno i brzo na svjetskim tržištima zamjenjuje spajanje zakovicama i vijčanim spojnim elementima. Istovremeno rastu potrebe za strojarskim inženjerima i u ostalim značajnim proizvodnim poduzećima Slavonije i Baranje ( Plamen, OLT, MIO Standard, TANG, Borovo itd. ) Sve je to – a naročito natječaj „Đure Đakovića“ za neograničenim brojem strojarskih inženjera, koji nije prema prijavljenima niti približno zadovoljio postojeće potrebe, doveli su do ideje o osnivanju Centra za izvanredni studij Visoke tehničke škole iz Zagreba, koji uz široku potporu političara i uprava proizvodnih poduzeća počinje sa radom sa upisanih 22 studenta ( od 67 prijavljenih za prijemni ispit) u zimskom semestru 1962. godine. Nastava se izvodi koncentrirano a vježbe se obavljaju u laboratorijima Instituta za naučno istraživački rad „Đuro Đaković“ , poduzećima „Đure Đakovića“ i u laboratorijima Visoke tehničke škole u Zagrebu, uz sve značajniji angažman stručnjaka „Đure Đakovića“. U razdoblju 1962. do 1969. godine ukupno je upisano 707 studenata , što dovoljno ilustrira i interes i potrebe za ovim kadrovima.
Nakon osnivanja Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1967. godine ( integracijom Visoke tehničke škole i Strojarsko brodograđevnog fakulteta ) Centar za izvanredni studij postaje Centar FSB za studij Strojarstva u Slavonskom Brodu kao studij prvog stupnja s upisanih 348 studenata ( razdoblje do 1973. godine ) . Ovim osnivanjem smanjuje se studij iz rada i uz rad te počinje obrazovanje redovitih studenata. Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku 1975.godine Centar za studij strojarstva ulazi u sastav Sveučilišta u Osijeku. Osnivanjem Strojarskog fakulteta 1979. godine Studij prerasta u cjelokupno obrazovanje strojarskih i diplomiranih strojarskih inženjera ( tada i. i II. stupanj ). Veći broj kadrova je iz Instituta i „Đure Đakovića“ dok pojedinačne kolegije izvode nastavnici sa FSB-a Zagreb. U 1990. godini Strojarski fakultet se izdvaja iz Instituta u kojem je bio OOUR, te postaje samostalna znanstveno- nastavna institucija. U 1998. godini Strojarski fakultet dobiva ovlaštenje za ustroj i izvođenje sveučilišnog postdiplomskog znanstvenog studija iz znanstvenog područja Tehničkih znanosti , polje strojarstvo , smjer Proizvodni sustavi i smjer Proizvodni postupci. Iste godine dobiva se i ovlaštenje za provođenje postupka stjecanja doktorata znanosti iz područja Tehničkih znanosti , polje Strojarstvo. Tijekom 2002. godine uspješno su obranjene četiri disertacije s mentorima sa Strojarskog fakulteta.
Ako uzmemo 2002. godinu kao vrijeme u kojem je Strojarski fakultet postao priznati i u pojedinim područjima jedinstveni fakultet, vidimo da je razdoblje od 40 godine proteklo od osnivanja studija do postanka relativno znanstveno zrelog i oslonjenog na vlastite kadrove Strojarskog fakulteta s rezultatima:
• Dobivanja razvojnog zadataka 1984. godine u bivšoj državi s temom Racionalizacija proizvodno-poslovnih sistema sa 66 istraživača iz 23 institucije ( instituti , razvojni odjeli u poduzećima ,Strojarski fakulteti )
• Prihvaćanje od SIZ-a znanosti Republike Hrvatske prvog zadatka kojemu je nositelj Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu , oznake 1.04.09.00.00 naziva Koncepcija razvoja sistema računalom integrirane proizvodnje sa 37 istraživača
• Prihvaćanje međunarodnih projekata kojima su nositelji znanstvenici Strojarskog fakulteta : Mehanika loma ( SAD, Hrvatska) i Projektiranje proizvoda, tehnologije i upravljanje proizvodnjom i kvalitetom uz pomoć računala ( SSSR, Čehoslovačka, Poljska, Bugarska, Hrvatska ).
• Izdavanje 7 sveučilišnih udžbenika i knjiga autora sa Strojarskog fakulteta.
• Pokrivanje većeg dijela istraživanja i obrazovanja vlastitim kadrovima nastalim dodatnim obrazovanjem i razvojem iz grupe od 143 sudionika u nastavi u tom periodu.
• Prve generacije vlastitih magistranata i doktoranata.
2. EU ocjene postojećih visokoobrazovnih institucija Republike Hrvatske
Jasno je da Sveučilište koje kopira programske sadržaje od postojećih sveučilišta u Hrvatskoj nema velikih izgleda za uspjeh u razvoju. Kopija je uvijek lošija od originala a drugi su već dobro organizirali te smjerove u obrazovanju. Ako pogledamo rezultate međunarodnog EU certificiranja kvalitete u obrazovanju ( ESG certifikat ) objavljene 30.07.2014. godine samo 11 visokih učilišta u Hrvatskoj ( od postojećih 120 ) zadovoljili su kvalitetom traženu razinu . To su:
• Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
• Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu ( FOI Varaždin )
• Građevinski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
• Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Sveučilište u Dubrovniku
• Sveučilište u Rijeci
• Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci
• Veleučilište u Rijeci
• Veleučilište VERN
• Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
• Visoko učilište Algebra- visoka škola za primijenjeno računarstvo.
Ako zanemarimo Fakultet elektrotehnike , Medicinski fakultet i fakultete u Rijeci koji već dulje vrijeme uživaju ugled u svijetu, ostvaren rezultatima obrazovanja i znanstvenim radom sa priznatim znanstvenim kadrom i dobro opremljenim laboratorijima, možemo analizom ostalih na listi zaključiti:
• Visoka zastupljenost informatičkih tehnologija prilagođenih osnovnim sadržajima kolegija programa visokog učilišta ( Veleučilište Vern : Upravljanje poslovnim komunikacijama, Menadžment održivog razvoja turizma, IT menadžment ; Sveučilište u Dubrovniku : Elektrotehničko-računarski odjel, Odjel za komunikologiju; Visoko učilište algebra : Digitalni marketing , Primijenjeno računarstvo) . Posebno je Fakultet organizacije i informatike ispunjen kolegijima ITC tehnologije.
• Orijentiranost programa specifičnostima okruženja i uključenost u razvoj regije kroz postojanje dobro opremljenih laboratorija ( Visoko gospodarsko učilište u Križevcima : Agrokemijski laboratorij raspolaže sa 181 m2 prostora sa mogućnosti ispitivanja tla i biljnog materijala koje pored obrazovanja daje i usluge korisnicima u poljoprivrednim djelatnostima , Laboratorij za ispitivanje kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ; Sveučilište u Dubrovniku : Pomorski odjel, Odjel za akvakulturu).
3. Mogući smjerovi koji bi činili Sveučilište u Slavonskom Brodu interesantnim i konkurentnim .
U razmišljanju, koje je svakako subjektivno a temeljeno na dugogodišnjem radu u proizvodnji, iskustvu sudjelovanja u nastavi na četiri sveučilišta , članstvom i radom u odjelu Informacijski sustavi Hrvatske akademije tehničkih znanosti –HATZ , te sudjelovanje ili vođenje projekta informatizacije u trideset većih proizvodnih sustava u Hrvatskoj , Bosni i Hercegovini i Austriji , mogu predložiti , za tehničke znanosti, potrebe sadržaja u budućem našem Sveučilištu kroz slijeće kriterije :
• Tradicija
• Pretpostavke
• Vizija i misija .
Po ovim svakako ne jedinim kriterijima naše šanse za kvalitetno Sveučilište kroz tehničke znanosti su :
• Strojarske tehnologije s naglaskom na nove tehnologije budućnosti i naročito tehnologije zavarivanja i srodnih postupaka spajanja s primjenom robotizacije i automatizacije procesa
• Proizvodna informatika orijentirana na potrebe informatičke potpore poslovnim i proizvodnim procesima u proizvodnim poduzećima i poduzećima za obavljanje usluga
• Poljoprivreda temeljena na laboratorijskim i kadrovskim potencijalima Poljoprivredne škole M.A. Reljković.
U Strojarskim tehnologijama Slavonski Brod ima naročito bogatu i uspješnu tradiciju u tehnologiji zavarivanja. Već 1938. godine osnovana je u „ Đuri Đakoviću“ „klinike za zavarivanje“ za izvođenje obuka za stjecanje vještina u zavarivanju. A društvo za tehniku zavarivanja Slavonski Brod , kao regionalno društvo za Slavoniju i Baranju, slavi ove godine 60-ti rođendan. U svom djelovanju kroz međunarodne znanstvene i stručne skupove organizirane u Slavonskom Brodu izdano je zbornika opsega 7 knjiga sa 1900 stranice sa 700 domaćih i inozemnih autora (znanstvenika i stručnjaka) koji se bave tehnologijom zavarivanja. Zahvaljujući znanju i vještinama u tehnologiji zavarivanja „Đuro Đaković“ je postao priznati nositelj ili izabrani kooperant na proizvodnji vagona, lokomotiva, mostova, motornih vlakova, kotlova ( jedne godine najveći svjetski proizvođač jednog tipa kotla), kolona , mostova, dizalica, opreme za cementare, šećerane i toplane . Visoka razina razvijenosti ove tehnologije dokazana je višegodišnjom dominacijom i osvajanjem prvih mjesta u raznim postupcima zavarivanja na republičkim i saveznim natjecanjima a naročito izborom i uspješno obavljenom izradom i montažom sa zavarivanjem na terenu kontejmenta Nuklearne elektrane Krško ( promjer 32 m , visina 70 m , debljina materijala 38 mm ) s visokim sigurnosnim zahtjevima u radu. Ta tehnološka razina temeljena na znanju inženjera i vještinama zavarivača omogućila je dobivanje jednog od najznačajnijih poslova u to vrijeme , izrade nuklearnih komponenti –MPC kruga ( tlačni i usisni kolektor) na nuklearne elektrane VVR 1000 MW za SSSR s poslovima od 750 t godišnje.
Postoje i danas solidne pretpostavke za daljnji razvoj tehnologije zavarivanja kao i novih srodnih tehnologija te automatizaciju i robotizaciju zavarivačkih procesa i procesa ispitivanja s obzirom na sve veće zahtjeve kontrole zavarenih spojeva. Pored kadrova na Strojarskom fakultetu tu su kadrovi u „Đuri Đakoviću“ - Proizvodnja energetske opreme ( odjel tehnologije zavarivanja, odjel za nerazorna ispitivanja ) , u Montaži , Sigmatu , Magmi u Požegi, škole zavarivanja u Centru za istraživanje i razvoj, Montaži te Industrijsko-obrtničkoj školi .
Misija i vizija. Postati vodeća znanstveno-istraživačka i obrazovna institucija u Hrvatskoj koja bi povezivala znanstveni radi i stjecanje vještina za postojeće i nove dolazeće tehnologije.
Neosporna je i tradicija Slavonskog Broda u razvoju i primjeni ITC ( nedovoljno iskorištena). Od formiranja RO Informatika i računski centar-IRC ( 1978. godine ) koji je obavljao obrade za Poslovnu jedinicu privredne banke Zagreb, , Općinu Slavonski Brod , RO Oriolik , SOUR Slavonija DI i SOUR Đuro Đaković do 1988. godine samu u RO IRC zaposlenost je porasla na 160 zaposlenika uglavnom informatičara i bio je drugi po veličini informatički centar u Hrvatskoj. Ako se pogledaju neki od ostvarenih rezultata u razvoju ITC može se steći uvid u tadašnji informatički potencijal u Slavonskom Brodu:
• Programski sustav DD razvijen za crtanje dijelova kao vlastito rješenje 2D CAD programskih paketa ( otprilike u vrijeme pojave AutoCAD-a )
• Programski sustav DD/NC za raspored pripremaka za rezanje na tabli lima uz automatsku izradu programa rezanja ( danas svaki stroj za lasersko ili plinsko NC rezanje koristi neke od svjetski poznatih paketa za raspoređivanje )
• Programski paket SHEMA za crtanje električnih, protupožarnih, hidrauličnih i informatičkih shema ,
• Programski paketi za proračune proizvoda ( tlačnih posuda, ložišta kotla, dizalica, transportera i elevatora , statičkih opterećenja i dinamičkih analiza za potrebe NE Krško )
• Integralni informacijski sustav SOUR Đuro Đaković
• Sustav logističke potpore izboru dobavljača i upravljanju skladištem –ISONE za NE Krško
• Integralni programski sustav za logističku potporu razvoju i proizvodnji namjenskog proizvoda-UPINSK koji je planirao i pratio proizvodnju i montažu nekoliko stotina kooperanata na proizvodnji tenka – što je u to vrijeme bio jedini takav sustav ne samo u bivšoj zemlji
• Automatizirani sustav upravljanja odražavanjem i remontom- ASUR za potrebe nuklearne elektrane Balakaovskaja u SSSR-u ( 4 bloka x1000 Mw ) a realiziran 1989.-19991. u konzorciju remontnog inženjerstva ( Đuro Đaković –Inženjering, Informatika i računski centar i Strojarski fakultet). Tada je to bio jedan od najvećih izvoznih ITC poslova u Hrvatskoj.
U to vrijeme Slavonski Grad je bio informatički pojam za Osijek u koji se dolazilo na obuku i tražila konzultantska pomoć . Danas je Osijek ( od 2012. godine ) Software City , u kojem je izvoz ITC proizvoda i usluga za tri godine porastao za 460% i ima vrijednosti kao izvoz poljoprivrednih proizvoda, šumarstva i ribarstva zajedno !
U 2013. godini ICT sektor u Osijeku je ostvario 136 milijuna kuna prihoda a vodeće tvrtke ( Farmeron, K-Informatika, Inchos i Mono software ) izvoze u SAD, EU, Australiju, i Bliski istok uz stalni porast zaposlenih , poslovnih rezultata i plaća za informatičare.
Gdje bi bio Slavonski Brod da je prepoznao značaj ove grane i zadržao bar dio kadrova koji danas rade po cijeloj Hrvatskoj, u Njemačkoj , Kanadi i Australiji. Program sličnog sadržaja bio je predložen pri osnivanju Veleučilišta u Slavonskom Brodu pokriven 70% vlastitim kadrom ali se politika odlučila za Menadžment u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Pretpostavke za razvoj informatike ipak postoje, naročito u dijelu primjene ITC u pripremi i proizvodnji. Slavonskobrodska informatička tvrtka je vodeća domaća i u nekoliko velikih sustava konkurentna vodećim svjetskih proizvođačima ERP sustava za proizvodna poduzeća ( primjer Tvornica Alumija Mostar, Končar- mjerni transformatori, Končar- električna visokonaponska oprema, Končar -metalne konstrukcije, Samoborka, ĐĐ-Proizvodnja energetske opreme, Laser Cut Beč i ostalih 70 instalacija ). Uz ostale informatičke tvrtke i informatičare po tvrtkama , pojedine nositelje primjene ITC sa Strojarskog fakulteta kao i poznate i priznate Slavonsko Brodske znanstvenike na drugim fakultetima i Informatičkim tvrtkama u Hrvatskoj , moguće je stvoriti početnu kvalitetnu kadrovsku jezgru .
Misija i vizija. Organizirati i razviti informatički centar kao smjer na Sveučilištu za obrazovanje i razvoj ITC proizvoda i usluga usmjerenih potrebama postojeće i proizvodnje budućnosti ( ERP sustavi, metode tehničkih proračuna, CAD i CAM alati za projektiranje i razvoj proizvoda i tehnologije i njihova integracija u ERP, planiranje i terminiranje proizvodnje, 3D printeri, „pametni“ proizvodi, digitalna poduzeća bez papira, komunikacijski sustavi čovjek –stroj i stroj-stroj , tvrtke i tvrtka itd. ) koji nije u cjelini pokriven postojećim informatičkim obrazovanjem u Zagrebu i Varaždinu.
S obzirom na nedovoljno znanje o poljoprivrednim znanostima mogu samo navesti u medijima publicirane ostvarene rezultate centra izvrsnosti mr. Prskala i ekipe na Poljoprivrednoj školi M.A. Reljković, što je svakako kvalitetna pretpostavka za kvalitetnu laboratorijsku podlogu za ovaj smjer obrazovanja.
