Damir Novotny, ekonomski analitičar









Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije rekao je danas na konferenciji IMR 2014. u Opatiji da novije članice Europske unije (EU), kao Hrvatska, imaju prednost u odnosu na starije, budući da mogu koristiti politiku tečaja kao instrument povećanja konkurentnosti.
Dodao je da je u zemljama, poput Mađarske ili Češke, monetarna fleskibilnost bila korisna u krizi te da se Hrvatska sada odriče te fleksibilnosti te istaknuo da, u tom kontekstu, više nema instrumenta privredne politike koji bi se mogli koristiti, osim strukturnih promjena koje ne idu lako, a trebale bi biti usklađene s mjerama industrijske politike, koja je pak u povojima.

Po Gligorovu, ključni problem industrijske politike u Hrvatskoj je pitanje načina smanjenja cijene rada kako bi ulaganje u industrijsku proizvodnju imalo smisla.

"Model prilagođavanja na krizu u Hrvatskoj je model smanjenja cijena inputa, uz povećanje nezaposlenosti, kako bi ono činilo pritisak na smanjenje cijene rada", rekao je dodavši da je to bolan put kojim Hrvatska već ide šest godina.

Smatra da je za zapošljavanje ključna drukčija i bolja monetarna politika, kako bi cijena rada u eurima bila niža i generirala potom zapošljavanje, te da su važne i promjene Zakona o radu te porezna reforma. Ocijenio je da je raspoloženje u Hrvatskoj depresivno, stanje u konkurentnosti vjerojatno gore no što se mislilo, a hrvatska privreda je u izvozu jako zatvorena i nekonkurentna. U odnosu na Bugarsku i Rumunjsku, Hrvatska je manje uključena u europski obrazovni i inovativni sustav iako ima mogućnosti sudjelovati u njemu, reako je.

Ekonomski analitičar Damir Novotny nije se složio sa Gligorovom i smatra da nije potrebna unutarnja devalvacija, a izlaz nije u privlačenju ulaganja koja će imati jeftiniju radnu snagu. Spomenuo je primjer Srbije koja je privukla takve investicije, a nezaposlenost je ostala na istoj razini.

Više desetaka sudionika Konferencije IMR 2014 (Interdisciplinary Menagement Reasearch, EU – Croatia), koju organiziraju Ekonomski fakultet u Osijeku i Pforzheim University iz Njemačke, danas u Opatiji raspravlja o ekonomskoj politici EU, poziciji novih zemalja članica i drugim temama.

Predsjednik HGK Luka Burilović ocijenio je da je stanje u hrvatskom gospodarstvu sve teže, dok je istodobno većina članica EU izašla ili je na putu izlaska iz krize. Izostale su reforme, Hrvatska je zaduženija nego ikad, a nema ni gospodarske strategija koja bi odredila smjer i konačan cilj, istaknuo je.

Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu drži da je Hrvatska počela propadati kada je politika prekinula veze sa znanošću. Moramo napraviti nacionalnu razvojnu strategiju, a nakon toga nacionalni program reformi, predstaviti to EU i ostvarivati projekte, rekao je Jurčić . Smatra da je u Hrvatskoj vidljiv tipičan primjer fiskalne provalije u koju Vlada 'gura' radikalnim povećanjem cijena energenata i porezima.

Njegov kolega Zoran Jašić istaknuo je da političari često iznose različite podatke o rezultatima korištenja EU fondova te da građanima treba reći točne podatke i obrazložiti ih. Smatra da u svakoj županiji jedan od temeljnih projekata treba biti približavanje EU te da još nismo prihvatili politiku poduzetništva, bez koje nećemo iskoristiti sve što EU pruža.

Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da nas iz depresije može probuditi povezivanje inovacija i znanosti s gospodarstvom te da se administrativnim potezima često koči razvitak, kao i napredovanje mladih.



Izvor: business