FOTO: The Peoples Voice
WikiLeaks je objavio ključne dijelove sadržaja teksta međunarodnog Sporazuma o trgovini uslugama (TISA) kojeg u tajnosti pregovara pedeset zemalja u svijetu.
Ovaj međunarodni sporazum, koji mora ostati tajan pet godina od stupanja na snagu, "svim potpisnicima nameće klauzulu prema kojoj koristi od njega imaju isključivo velike multinacionalne korporacije i to na štetu suvereniteta i javnih interesa svake od zemalja potpisnica", stoji u izvješću kojega je jučer objavio WikiLeaks.
Prije mjesec dana, točnije 3. lipnja, WikiLeaks je objavio veći dio tajnih podataka o međunarodnom Sporazumu o trgovini uslugama (TISA).
Ovom prilikom je portal Juliana Assangea otkrio "Temeljni tekst" ili samu bit teksta sporazuma TISA, koji na primjer u stavku 3. članka II navodi "kako u ispunjavanju svojih obveza iz sporazuma TISA svaki sudionik (zemlja potpisnica sporazuma) mora poduzeti sve razumne mjere koje ima na raspolaganju kako bi se osiguralo njegovo provođenje od strane regionalnih i lokalnih vlasti, vlada i nevladinih organizacija unutar svog teritorija".
Konkretno, "države će po pitanju sporazuma morati donositi zakone, izvršne propise i nametnuti pravila na način da se vladine agencije, nevladine organizacije i tvrtke prisile da ispunjavaju obveze koje proizilaze iz klauzula sporazuma koji se pregovara u tajnosti".
Ograničavanje utjecaja nacionalnih vlada
Profesorica prava sa Sveučilišta u Aucklandu, Jane Kelsey, tvrdi "kako će ključna pravila pristupa tržištu koja se uspostavljaju sporazumom TISA ograničiti sposobnost vlada da oblikuju vlastita tržišta, ograniče njihovu veličinu ili pak rast određenih djelatnosti, kao što su banke, supermarketi i turističke koncesije, na nacionalnoj i na lokalnoj razini, te da će nacionalnu imovinu pretvoriti u inozemnu", izvještava portal Público, jedan od rijetkih koji je povezan s novim informacijama koji otkriva WikiLeaks.
Sporazum TISA za cilj ima na nadnacionalnoj razini, među ostalima, regulirati i način funkcioniranja pružanja financijskih i zdravstvenih usluga, korištenja voda, telekomunikacija i transporta. Također se zahtijeva da se po pitanju "transparentnosti" zemlje obvežu da će unutar nacionalnih zakona donijeti pravni okvir koji je spriječiti curenje informacija prija usvajanja sporazuma.
SAD i EU su glavni pokretači ovog pakta, a Wikileaks piše kako će on utjecati na 50 svjetskih zemalja koje ukupno čine 68,2% svjetske trgovine uslugama. U svojoj najnovijoj inačici, nacrt sporazuma TISA navodi da zemlje potpisnice stranim pružateljima financijskih usluga moraju dati isti tretman kao i onim nacionalnim.
Prema do sada objavljenim tajnim dokumentima, međunarodni Sporazum o trgovini uslugama (TISA) pregovaraju Sjedinjene Države, Europska unija, dakle i Hrvatska, te još 23 zemlje, uključujući i Tursku, Meksiko, Kanadu, Australiju, Pakistan, Tajvan, Izrael i druge.
Možda nekome skraćenice TISA, TTIP ili TPP ne govore ništa, ali zato mnogi znaju da su to tri sporazuma koja zajedno čine "Trojni T Pakt" i da se sva tri pregovaraju u tajnosti, a končani im je cilj promijeniti svijet na takav način da sve vlade koji pristupe jednom od njih svoje narode pretvaraju u bezličnu masu individualnih korisnika usluga multinacionalnih korporacija. Obzirom da se sporazumi pregovaraju u tajnosti, svjetski narodi se i ne znajući odriču nacionalnih državnih suvereniteta, a jednom članice sporazuma, kako piše WikiLeaks za sporazum TISA, nacionalni parlamenti će morati izglasati zakone koji kapilarno zadiru čak i u prava lokalnih samouprava i organizacija koja u pravilu nisu pod ingerencijom vlade.
Ovi se sporazumi sustavno zanemaruju od strane medija, uključujući i američke, a utjecati će na populaciju desetina svjetskih zemalja.
Uzmimo samo sporazum Transpacifičkog partnerstva (TPP), kojeg pregovaraju SAD, Kanada, Australija, Bruneji, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur i Vijetnam. The Malay Mail piše kako te zemlje predstavljaju 40% svjetskog gospodarstva i ukupno imaju stanovništvo od 792 milijuna ljudi. Ove brojke se mogu uvećati za planirano pridruživanje Europske unije s druge strane u sporazum TTIP i TISA.
Tajnost multinacionalnih trgovinskih sporazuma stvara zabrinutost jer utječe na prava suverenih naroda da sami odlučuju o razvoju politike i zakonodavstva kojima će zadovoljiti vlastite nacionalne prioritete.
Sporazum o trgovini uslugama (TISA) je prema podacima koje s WikiLeaksa citira blog Pescador još jedan tajni ugovor kojim se uvode nova pravila koja bi mogla doprinijeti jačanju moći financijskih multinacionalnih korporacija s uredima koji se uglavnom nalaze u New Yorku, Londonu, Parizu i Frankfurtu, a narodima će biti onemogućeno da uvode regulatorne prepreke čak i na lokalnoj razini.
Najveća opasnost sporazuma TISA je ta da će se njime vladama vezati ruke i spriječiti ih da nameću stroga pravila vezana za financijski sektor, ali i način funkcioniranja pružanja zdravstvenih usluga, telekomunikacija i transporta, te korištenja voda.
Poznati ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz je izjavio "kako je plan Obamine administracije svijet umjesto oružjem osvojiti sklapanjem ovih sporazuma“ prenosi Project Syndicate.
"SAD i mnoge zemlje diljem svijeta raspravljaju o novim trgovinskim sporazumima koji su se ranije zvali "ugovori o slobodnoj trgovini". Međutim, to više nisu trgovinski sporazumi, jer uzimajući u obzir isključivo korporativne interese Sjedinjenih Država i EU. Ti ugovori se protežu daleko izvan područja trgovine, ulaganja i intelektualnog vlasništva, što dovodi do temeljnih promjena u pravnoj, pravosudnoj i regulatornoj strukturi države. U isto vrijeme, ti sporazumi ne mogu biti kontrolirani ili pod utjecajem demokratskih institucija. Nepošteni dio tih ugovora je zaštita investitora. Doduše, oni moraju imati zaštitu od rizika gubitka stečene imovine, ali posebni uvjeti takvih sporazuma predstavljaju kršenje zdravstvenih standarda, očuvanja, sigurnosti i u području financija", piše Joseph Stiglitz.
Poseban dodatak: Sporazum o trgovini uslugama - TISA
WikiLeaks prošle godine objavljuje prve sadržaje sporazuma TISA (Trade in services agreement), ili Sporazuma o trgovini uslugama, a riječ je o ugovoru koji ne regulira samo razmjenu roba i slobodnu trgovinu, nego cilja na privatizaciju uslužnog sektora koji je srce ekonomije mnogih razvijenih svjetskih zemalja.
U ime zemalja članica Europske unije o tom ugovoru pregovara Europska komisija i za ne povjerovati je kako europske zemlje od svojih građana skrivaju sadržaj sporazuma kojim se u potpunosti odriču suvereniteta i njime se praktično pristaje na rasprodaju svih ključnih grana još uvijek javnog sektora. Sporazumom se namjeravaju promijeniti pravila igre u financijskom sektoru, zdravstvu, školstvu, osiguranju, transportu i ostalim granama uslužnog sektora, a sve se odvija pod budnom paskom i uz međunarodno lobiranje krupnog kapitala i predstavnika velikih korporacija koji bi njegovim usvajanjem uspjeli liberalizirati tržište svih navedenih usluga i to bi bila konačna pobjeda dosadašnje sveukupne politike financijske i poduzetničke oligarhije. O ugovoru se pregovara u apsolutnoj tajnosti, a sadržaj pregovora se smije objaviti tek što prođe pet godina od njegovog usvajanja.
Srećom su talijanski tjednik L’Espresso i njemački Suddeutsche Zeitung, objavili ekskluzivnu reportažu o otkriću WikiLeaksa koji je sadržaj sporazuma TISA odlučio objaviti povodom druge godišnjice "zatočeništva" Juliana Assangea u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.
Ovaj sporazum bi mogao imati nesagledive posljedice za radnike i milijarde ljudi diljem svijeta, a interesi u igri su enormni, jer uslužni sektor upošljava najviše ljudi u globalnom gospodarstvu i čini 70% svjetskog bruto društvenog proizvoda.
Njime bi se ostale zemlje pridružile Sjedinjenim Američkim Državama u kojima uslužni sektor predstavlja oko 80% američkog gospodarstva, a privatni sektor opet upošljava 80% radnika u pružanju usluga. Dakle, pristajanjem na takav sporazum bi Europska unija odustala od očuvanja ostatka ostataka socijalne države na Starom kontinentu, koja se ionako sustavno razgrađuje od izbijanja globalne krize 2008. godine. Posljednji sličan ugovor je bio onaj iz 1995., takozvani GATS (General Agreement on Trade in Services), ali je on dogovoren u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i izgleda da su se njime postigli "parcijalni" rezultati. Za sada o ovom "tajanstvenom" ugovoru pregovaraju zemlje koje imaju najrazvijenije tržište uslužnim djelatnostima na svijetu: SAD, Australija, Novi Zeland, Kanada, svih 28 zemalja članica Europske unije, dakle i Hrvatska u kojoj većina građana u pravilu nema pojma na što "pristaje", te Švicarska, Island, Norveška, Lihtenštajn, Izrael, Turska, Tajvan, Hong Kong, Južna Koreja, Japan, Pakistan, Panama, Perù, Paragvaj, Čile, Kolumbija, Meksiko i Kostarika. Nema sumnje da je u igri takvo bogatstvo kojeg multinacionalne kompanije i financijski lobiji nisu mogli ostaviti netaknutim.
Dio javnosti je već uznemirena zbog tajnosti u kojoj se pregovara o Transatlantskom sporazumu (TTIP), koji bi uveo nova, za Europsku uniju u odnosu na SAD nepovoljna pravila, a njim se izravno zadire i u "pretjerano popustljivo" radno zakonodavstvo, regulativu očuvanja okoliša, energiju, poljoprivredu i sigurnost u prehrani. Međutim, TISA se ne bavi time i izravno cilja na deregulaciju i privatizaciju uslužnih djelatnosti, a talijanski tjednik navodi kako je najagresivnija u lobiranju američka "Koalicija uslužnih djelatnosti" (Coalition of Services Industries/CSI), lobi koji beskrupulozno nameće privatizaciju cjelokupnog javnog uslužnog sektora.
CSI na države i vlade jednostavno gleda kao na instrument koji će im olakšati pristup i ostvarivanju profita.
"Moramo uzeti u obzir sposobnosti kompanija da se natječu na pravi način i na temelju zakonitosti tržišta, a ne na zakonima pojedinih vlada", otvoreno izjavljuje CSI u svojim priopćenjima u kojima promovira "prednosti" sporazuma TISA. Iako su dokumenti s kojima se izlazi u javnost rijetki, ovo je dovoljno da bi se shvatila ideja o pregovorima u tijeku. Posve je jasno da će tijekom pregovora glavnu riječ voditi predstavnici velikih korporacija i financijskih institucija, a da će premijeri i ministri nacionalnih vlada biti "publika" koja će to prije ili kasnije na neki način morati priopćiti domaćoj javnosti.
"Otkriveni su samo dijelovi sporazuma TISA, ali nitko nema precizne informacije o pregovorima u tijeku", piše talijanska analitičarka Stefania Maurizi i dodaje "kako je, unatoč krizi bez presedana koja je uzdrmala globalnu ekonomiju, zatvorila brojne tvrtke, uništila milijune radnih mjesta, pa čak i tisuće ljudskih života, teško prihvatljivo da se nova financijska pravila na globalnoj razini pregovaraju u takvoj tajnosti".
Što predviđa sporazum TISA?
To naprosto nije moguće razumjeti sve dok cijeli nacrt sporazuma ne bude otkriven, ali i sam dio o financijskim uslugama, kojeg otkriva WikiLeaks, ukazuje na jasan trend.
"Najveća opasnost leži u tome što TISA može zaustaviti pokušaje nacionalnih vlada da ojačaju pravila u financijskom sektoru. Sporazum TISA nameću vlade koje su unutar WTO stvorile financijski model bez pravila koji je propao i za kojeg mnogi kažu da je uzrok rasta globalne ekonomske krize", rekla je Kelsey.
"Primjer koji proizlazi iz ovog objavljenog dijela nacrta jasno pokazuje da će se vlade koje pristanu na ovaj sporazum još više sputati i proširiti već postojeću razinu liberalizacije i deregulacije financija, te izgubiti pravo zadržavanja financijskih podataka na svom teritoriju i biti će pod stalnim pritiskom sve dok ne odobre potencijalno toksične financijske proizvode. U slučaju da žele poduzeti mjere predostrožnosti kako bi spriječile još jednu krizu, tada će vlade potpisnice sporazuma morati voditi tešku pravnu bitku da u tome i uspiju“, završava profesorica Jane Kelsey.
Članak 11. teksta kojeg je ranije objavio WikiLeaks ne ostavlja nikakvu sumnju o tome da će podaci o financijskim transakcijama biti u središtu pozornosti zemalja koje pregovaraju o sporazumu. Europska unija zahtjeva da svaka zemlja "smije donijeti mjere koje će spriječiti prijenos ili istragu njenih financijskih informacija", što znači da bi svaka država trebala imati pravo da zaštiti osobne podatke i privatnost svojih građana, ali se to dopušta " samo pod uvjetom da se ne prekrše odredbe koje proizilaze iz ugovora TISA“. Dakle, to je nemoguće izvesti.
Hrvatska je u slučaju financija s Washingtonom gotovo neprimjetno pristala na sporazum FATCA, tako da TISA u segmentu neometanog pristupa financijskim informacijama samo može"dodatno vezati ruke našoj vladi i proširiti već postojeću razinu liberalizacije i deregulacije financija", kao što kaže prof. Kelsey.
"Ono što je posebno zabrinjavajuće u ovom članku ugovora TISA je da se u svijetu već raspravlja o tome, a ljutita se rasprava vodi o programu za masovno špijuniranje NSA koju je potaknuo Edward Snowden. Dakle, postoje već programi koji Sjedinjenim Državama omogućuju široki pristup informacijama, a sad se to širi i na financijske usluge. Međutim, dok je NSA do podataka dolazila ilegalno i tijekom tajnih obavještajnih aktivnosti, zbog čega je njihova službena korisnost u sporovima ograničena, TISA će biti savršeno ovlaštena i na svjetlu sunca će dobivati željene podatke. Drugim riječima, TISA jasno pokazuje da Europa, koja je u Europskom parlamentu i službeno otvorila istragu o skandalu NSA, istovremeno s takvom lakoćom, navodno iz poslovnih razloga, Sjedinjenim Državama daje pravo suvereniteta nad našim financijskim podacima", piše talijanski tjednik.
Glede financijskih podataka, američki lobisti iz "Koalicije uslužnih djelatnosti" su najaktivniji u zagovaranju potrebe usvajanja ovog sporazuma.
"S napretkom na području informacijske tehnologije i komunikacija, sve više i više usluga korisnicima biti slano elektroničkim putem i u tom slučaju ograničenja slobodnog protoka podataka predstavljaju barijeru za trgovinu usluga u cjelini“, riječi su kojima se pravda nužnost ukidanja bilo kakvih ograničenja i apsolutne liberalizacije.
Do koje razine može doći TISA?
Postavlja se pitanje predviđa li ovaj sporazum i ulaganja, odnosno prodor privatnog kapitala u osnovne usluge, kao što su obrazovanje i zdravstvena skrb? L'Espresso je kontaktirao agenciju „Public Services International", globalni savez sindikata koji predstavlja 20 milijuna radnika u javnim službama u 150 zemalja diljem svijeta.
Talijanka Rosa Pavanelli, prva žena na čelu Socijalističke stranke, nakon što je dugi niz godina bila u najjačem talijanskom sindikatu CGIL, uvjerena je da će TISA bez ikakve sumnje htjeti "proširiti svoje pipke svoje hobotnice na zdravstvo i obrazovanje".
"Italija? Pa ona je u rukama Europske komisije, koja je ovlaštena da se time bavi", rekla je Rosa Pavanelli.
Daniel Bertossa je za „Public Services International“ pokušao saznati nešto o tajnim pregovorima i rekao je „da, iako ih nitko ne želi obznaniti iz tehničkih razloga koji imaju veze s WTO, svi znaju da je TISA sporazum koji će ulagačima otvoriti vrata svim uslugama, tako da vlade zemalja to i ne moraju priznati“.
Bertossa naglašava "kako je problematična tajnost oko izrade ugovora i činjenica da se pregovori vode izvan Svjetske trgovinske organizacije, koja, unatoč svim svojim problemima, barem omogućuje da sve zemlje sudjeluju u pregovorima i da tekst pregovora bude javni dokument".
Umjesto toga, jedini koji nešto zna o sporazumu TISA je WikiLeaks i "gospodarima tržišta“ bi nešto moglo poći po zlu samo zahvaljujući Julianu Assangeu.
**********************************************************
Za kraj samo riječ dvije o hrvatskoj neovisnosti i nacionalnom suverenitetu. Naime, prošlog 25. lipnja je obilježen Dan državnosti Republike Hrvatske, državni blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istog datuma 1991. godine. Nakon ulaska u Europsku uniju i NATO savez, pristankom na sporazum FATCA, te jasno iskazanim namjerama svih hrvatskih političkih stranaka za ulazak u sporazum TTIP i vjerojatni ulazak u sporazum TISA, svatko razuman će se zapitati je li i u kojoj mjeri Republika Hrvatska uopće neovisna i čije interese zastupaju hrvatska vlada, parlament i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović?
Vezano za temu:
Klub Bilderberg će predstojeći godišnji skup posvetiti ubrzanom usvajanju Trojnog T pakta
SAD i Europska unija - Koliko nedostaje da i "de facto" postanemo američka kolonija?
Sporni dio TTIP-a o sudovima koje žele multinacionalne korporacije izglasan pod drugim imenom
Velika analiza: TTIP - Centralistički, apsolutistički i arogantni projekt američkog imperija
Hrvatska i SAD su kriomice potpisali ugovor FACTA, što on znači i kome hrvatski građani odgovaraju na pitanja o privatnom životu
altermainstreaminfo
WikiLeaks je objavio ključne dijelove sadržaja teksta međunarodnog Sporazuma o trgovini uslugama (TISA) kojeg u tajnosti pregovara pedeset zemalja u svijetu.
Ovaj međunarodni sporazum, koji mora ostati tajan pet godina od stupanja na snagu, "svim potpisnicima nameće klauzulu prema kojoj koristi od njega imaju isključivo velike multinacionalne korporacije i to na štetu suvereniteta i javnih interesa svake od zemalja potpisnica", stoji u izvješću kojega je jučer objavio WikiLeaks.
Prije mjesec dana, točnije 3. lipnja, WikiLeaks je objavio veći dio tajnih podataka o međunarodnom Sporazumu o trgovini uslugama (TISA).
Ovom prilikom je portal Juliana Assangea otkrio "Temeljni tekst" ili samu bit teksta sporazuma TISA, koji na primjer u stavku 3. članka II navodi "kako u ispunjavanju svojih obveza iz sporazuma TISA svaki sudionik (zemlja potpisnica sporazuma) mora poduzeti sve razumne mjere koje ima na raspolaganju kako bi se osiguralo njegovo provođenje od strane regionalnih i lokalnih vlasti, vlada i nevladinih organizacija unutar svog teritorija".
Konkretno, "države će po pitanju sporazuma morati donositi zakone, izvršne propise i nametnuti pravila na način da se vladine agencije, nevladine organizacije i tvrtke prisile da ispunjavaju obveze koje proizilaze iz klauzula sporazuma koji se pregovara u tajnosti".
Ograničavanje utjecaja nacionalnih vlada
Profesorica prava sa Sveučilišta u Aucklandu, Jane Kelsey, tvrdi "kako će ključna pravila pristupa tržištu koja se uspostavljaju sporazumom TISA ograničiti sposobnost vlada da oblikuju vlastita tržišta, ograniče njihovu veličinu ili pak rast određenih djelatnosti, kao što su banke, supermarketi i turističke koncesije, na nacionalnoj i na lokalnoj razini, te da će nacionalnu imovinu pretvoriti u inozemnu", izvještava portal Público, jedan od rijetkih koji je povezan s novim informacijama koji otkriva WikiLeaks.
Sporazum TISA za cilj ima na nadnacionalnoj razini, među ostalima, regulirati i način funkcioniranja pružanja financijskih i zdravstvenih usluga, korištenja voda, telekomunikacija i transporta. Također se zahtijeva da se po pitanju "transparentnosti" zemlje obvežu da će unutar nacionalnih zakona donijeti pravni okvir koji je spriječiti curenje informacija prija usvajanja sporazuma.
SAD i EU su glavni pokretači ovog pakta, a Wikileaks piše kako će on utjecati na 50 svjetskih zemalja koje ukupno čine 68,2% svjetske trgovine uslugama. U svojoj najnovijoj inačici, nacrt sporazuma TISA navodi da zemlje potpisnice stranim pružateljima financijskih usluga moraju dati isti tretman kao i onim nacionalnim.
Prema do sada objavljenim tajnim dokumentima, međunarodni Sporazum o trgovini uslugama (TISA) pregovaraju Sjedinjene Države, Europska unija, dakle i Hrvatska, te još 23 zemlje, uključujući i Tursku, Meksiko, Kanadu, Australiju, Pakistan, Tajvan, Izrael i druge.
Možda nekome skraćenice TISA, TTIP ili TPP ne govore ništa, ali zato mnogi znaju da su to tri sporazuma koja zajedno čine "Trojni T Pakt" i da se sva tri pregovaraju u tajnosti, a končani im je cilj promijeniti svijet na takav način da sve vlade koji pristupe jednom od njih svoje narode pretvaraju u bezličnu masu individualnih korisnika usluga multinacionalnih korporacija. Obzirom da se sporazumi pregovaraju u tajnosti, svjetski narodi se i ne znajući odriču nacionalnih državnih suvereniteta, a jednom članice sporazuma, kako piše WikiLeaks za sporazum TISA, nacionalni parlamenti će morati izglasati zakone koji kapilarno zadiru čak i u prava lokalnih samouprava i organizacija koja u pravilu nisu pod ingerencijom vlade.
Ovi se sporazumi sustavno zanemaruju od strane medija, uključujući i američke, a utjecati će na populaciju desetina svjetskih zemalja.
Uzmimo samo sporazum Transpacifičkog partnerstva (TPP), kojeg pregovaraju SAD, Kanada, Australija, Bruneji, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur i Vijetnam. The Malay Mail piše kako te zemlje predstavljaju 40% svjetskog gospodarstva i ukupno imaju stanovništvo od 792 milijuna ljudi. Ove brojke se mogu uvećati za planirano pridruživanje Europske unije s druge strane u sporazum TTIP i TISA.
Tajnost multinacionalnih trgovinskih sporazuma stvara zabrinutost jer utječe na prava suverenih naroda da sami odlučuju o razvoju politike i zakonodavstva kojima će zadovoljiti vlastite nacionalne prioritete.
Sporazum o trgovini uslugama (TISA) je prema podacima koje s WikiLeaksa citira blog Pescador još jedan tajni ugovor kojim se uvode nova pravila koja bi mogla doprinijeti jačanju moći financijskih multinacionalnih korporacija s uredima koji se uglavnom nalaze u New Yorku, Londonu, Parizu i Frankfurtu, a narodima će biti onemogućeno da uvode regulatorne prepreke čak i na lokalnoj razini.
Najveća opasnost sporazuma TISA je ta da će se njime vladama vezati ruke i spriječiti ih da nameću stroga pravila vezana za financijski sektor, ali i način funkcioniranja pružanja zdravstvenih usluga, telekomunikacija i transporta, te korištenja voda.
Poznati ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz je izjavio "kako je plan Obamine administracije svijet umjesto oružjem osvojiti sklapanjem ovih sporazuma“ prenosi Project Syndicate.
"SAD i mnoge zemlje diljem svijeta raspravljaju o novim trgovinskim sporazumima koji su se ranije zvali "ugovori o slobodnoj trgovini". Međutim, to više nisu trgovinski sporazumi, jer uzimajući u obzir isključivo korporativne interese Sjedinjenih Država i EU. Ti ugovori se protežu daleko izvan područja trgovine, ulaganja i intelektualnog vlasništva, što dovodi do temeljnih promjena u pravnoj, pravosudnoj i regulatornoj strukturi države. U isto vrijeme, ti sporazumi ne mogu biti kontrolirani ili pod utjecajem demokratskih institucija. Nepošteni dio tih ugovora je zaštita investitora. Doduše, oni moraju imati zaštitu od rizika gubitka stečene imovine, ali posebni uvjeti takvih sporazuma predstavljaju kršenje zdravstvenih standarda, očuvanja, sigurnosti i u području financija", piše Joseph Stiglitz.
Poseban dodatak: Sporazum o trgovini uslugama - TISA
WikiLeaks prošle godine objavljuje prve sadržaje sporazuma TISA (Trade in services agreement), ili Sporazuma o trgovini uslugama, a riječ je o ugovoru koji ne regulira samo razmjenu roba i slobodnu trgovinu, nego cilja na privatizaciju uslužnog sektora koji je srce ekonomije mnogih razvijenih svjetskih zemalja.
U ime zemalja članica Europske unije o tom ugovoru pregovara Europska komisija i za ne povjerovati je kako europske zemlje od svojih građana skrivaju sadržaj sporazuma kojim se u potpunosti odriču suvereniteta i njime se praktično pristaje na rasprodaju svih ključnih grana još uvijek javnog sektora. Sporazumom se namjeravaju promijeniti pravila igre u financijskom sektoru, zdravstvu, školstvu, osiguranju, transportu i ostalim granama uslužnog sektora, a sve se odvija pod budnom paskom i uz međunarodno lobiranje krupnog kapitala i predstavnika velikih korporacija koji bi njegovim usvajanjem uspjeli liberalizirati tržište svih navedenih usluga i to bi bila konačna pobjeda dosadašnje sveukupne politike financijske i poduzetničke oligarhije. O ugovoru se pregovara u apsolutnoj tajnosti, a sadržaj pregovora se smije objaviti tek što prođe pet godina od njegovog usvajanja.
Srećom su talijanski tjednik L’Espresso i njemački Suddeutsche Zeitung, objavili ekskluzivnu reportažu o otkriću WikiLeaksa koji je sadržaj sporazuma TISA odlučio objaviti povodom druge godišnjice "zatočeništva" Juliana Assangea u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.
Ovaj sporazum bi mogao imati nesagledive posljedice za radnike i milijarde ljudi diljem svijeta, a interesi u igri su enormni, jer uslužni sektor upošljava najviše ljudi u globalnom gospodarstvu i čini 70% svjetskog bruto društvenog proizvoda.
Njime bi se ostale zemlje pridružile Sjedinjenim Američkim Državama u kojima uslužni sektor predstavlja oko 80% američkog gospodarstva, a privatni sektor opet upošljava 80% radnika u pružanju usluga. Dakle, pristajanjem na takav sporazum bi Europska unija odustala od očuvanja ostatka ostataka socijalne države na Starom kontinentu, koja se ionako sustavno razgrađuje od izbijanja globalne krize 2008. godine. Posljednji sličan ugovor je bio onaj iz 1995., takozvani GATS (General Agreement on Trade in Services), ali je on dogovoren u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i izgleda da su se njime postigli "parcijalni" rezultati. Za sada o ovom "tajanstvenom" ugovoru pregovaraju zemlje koje imaju najrazvijenije tržište uslužnim djelatnostima na svijetu: SAD, Australija, Novi Zeland, Kanada, svih 28 zemalja članica Europske unije, dakle i Hrvatska u kojoj većina građana u pravilu nema pojma na što "pristaje", te Švicarska, Island, Norveška, Lihtenštajn, Izrael, Turska, Tajvan, Hong Kong, Južna Koreja, Japan, Pakistan, Panama, Perù, Paragvaj, Čile, Kolumbija, Meksiko i Kostarika. Nema sumnje da je u igri takvo bogatstvo kojeg multinacionalne kompanije i financijski lobiji nisu mogli ostaviti netaknutim.
Dio javnosti je već uznemirena zbog tajnosti u kojoj se pregovara o Transatlantskom sporazumu (TTIP), koji bi uveo nova, za Europsku uniju u odnosu na SAD nepovoljna pravila, a njim se izravno zadire i u "pretjerano popustljivo" radno zakonodavstvo, regulativu očuvanja okoliša, energiju, poljoprivredu i sigurnost u prehrani. Međutim, TISA se ne bavi time i izravno cilja na deregulaciju i privatizaciju uslužnih djelatnosti, a talijanski tjednik navodi kako je najagresivnija u lobiranju američka "Koalicija uslužnih djelatnosti" (Coalition of Services Industries/CSI), lobi koji beskrupulozno nameće privatizaciju cjelokupnog javnog uslužnog sektora.
CSI na države i vlade jednostavno gleda kao na instrument koji će im olakšati pristup i ostvarivanju profita.
"Moramo uzeti u obzir sposobnosti kompanija da se natječu na pravi način i na temelju zakonitosti tržišta, a ne na zakonima pojedinih vlada", otvoreno izjavljuje CSI u svojim priopćenjima u kojima promovira "prednosti" sporazuma TISA. Iako su dokumenti s kojima se izlazi u javnost rijetki, ovo je dovoljno da bi se shvatila ideja o pregovorima u tijeku. Posve je jasno da će tijekom pregovora glavnu riječ voditi predstavnici velikih korporacija i financijskih institucija, a da će premijeri i ministri nacionalnih vlada biti "publika" koja će to prije ili kasnije na neki način morati priopćiti domaćoj javnosti.
"Otkriveni su samo dijelovi sporazuma TISA, ali nitko nema precizne informacije o pregovorima u tijeku", piše talijanska analitičarka Stefania Maurizi i dodaje "kako je, unatoč krizi bez presedana koja je uzdrmala globalnu ekonomiju, zatvorila brojne tvrtke, uništila milijune radnih mjesta, pa čak i tisuće ljudskih života, teško prihvatljivo da se nova financijska pravila na globalnoj razini pregovaraju u takvoj tajnosti".
Što predviđa sporazum TISA?
To naprosto nije moguće razumjeti sve dok cijeli nacrt sporazuma ne bude otkriven, ali i sam dio o financijskim uslugama, kojeg otkriva WikiLeaks, ukazuje na jasan trend.
"Najveća opasnost leži u tome što TISA može zaustaviti pokušaje nacionalnih vlada da ojačaju pravila u financijskom sektoru. Sporazum TISA nameću vlade koje su unutar WTO stvorile financijski model bez pravila koji je propao i za kojeg mnogi kažu da je uzrok rasta globalne ekonomske krize", rekla je Kelsey.
"Primjer koji proizlazi iz ovog objavljenog dijela nacrta jasno pokazuje da će se vlade koje pristanu na ovaj sporazum još više sputati i proširiti već postojeću razinu liberalizacije i deregulacije financija, te izgubiti pravo zadržavanja financijskih podataka na svom teritoriju i biti će pod stalnim pritiskom sve dok ne odobre potencijalno toksične financijske proizvode. U slučaju da žele poduzeti mjere predostrožnosti kako bi spriječile još jednu krizu, tada će vlade potpisnice sporazuma morati voditi tešku pravnu bitku da u tome i uspiju“, završava profesorica Jane Kelsey.
Članak 11. teksta kojeg je ranije objavio WikiLeaks ne ostavlja nikakvu sumnju o tome da će podaci o financijskim transakcijama biti u središtu pozornosti zemalja koje pregovaraju o sporazumu. Europska unija zahtjeva da svaka zemlja "smije donijeti mjere koje će spriječiti prijenos ili istragu njenih financijskih informacija", što znači da bi svaka država trebala imati pravo da zaštiti osobne podatke i privatnost svojih građana, ali se to dopušta " samo pod uvjetom da se ne prekrše odredbe koje proizilaze iz ugovora TISA“. Dakle, to je nemoguće izvesti.
Hrvatska je u slučaju financija s Washingtonom gotovo neprimjetno pristala na sporazum FATCA, tako da TISA u segmentu neometanog pristupa financijskim informacijama samo može"dodatno vezati ruke našoj vladi i proširiti već postojeću razinu liberalizacije i deregulacije financija", kao što kaže prof. Kelsey.
"Ono što je posebno zabrinjavajuće u ovom članku ugovora TISA je da se u svijetu već raspravlja o tome, a ljutita se rasprava vodi o programu za masovno špijuniranje NSA koju je potaknuo Edward Snowden. Dakle, postoje već programi koji Sjedinjenim Državama omogućuju široki pristup informacijama, a sad se to širi i na financijske usluge. Međutim, dok je NSA do podataka dolazila ilegalno i tijekom tajnih obavještajnih aktivnosti, zbog čega je njihova službena korisnost u sporovima ograničena, TISA će biti savršeno ovlaštena i na svjetlu sunca će dobivati željene podatke. Drugim riječima, TISA jasno pokazuje da Europa, koja je u Europskom parlamentu i službeno otvorila istragu o skandalu NSA, istovremeno s takvom lakoćom, navodno iz poslovnih razloga, Sjedinjenim Državama daje pravo suvereniteta nad našim financijskim podacima", piše talijanski tjednik.
Glede financijskih podataka, američki lobisti iz "Koalicije uslužnih djelatnosti" su najaktivniji u zagovaranju potrebe usvajanja ovog sporazuma.
"S napretkom na području informacijske tehnologije i komunikacija, sve više i više usluga korisnicima biti slano elektroničkim putem i u tom slučaju ograničenja slobodnog protoka podataka predstavljaju barijeru za trgovinu usluga u cjelini“, riječi su kojima se pravda nužnost ukidanja bilo kakvih ograničenja i apsolutne liberalizacije.
Do koje razine može doći TISA?
Postavlja se pitanje predviđa li ovaj sporazum i ulaganja, odnosno prodor privatnog kapitala u osnovne usluge, kao što su obrazovanje i zdravstvena skrb? L'Espresso je kontaktirao agenciju „Public Services International", globalni savez sindikata koji predstavlja 20 milijuna radnika u javnim službama u 150 zemalja diljem svijeta.
Talijanka Rosa Pavanelli, prva žena na čelu Socijalističke stranke, nakon što je dugi niz godina bila u najjačem talijanskom sindikatu CGIL, uvjerena je da će TISA bez ikakve sumnje htjeti "proširiti svoje pipke svoje hobotnice na zdravstvo i obrazovanje".
"Italija? Pa ona je u rukama Europske komisije, koja je ovlaštena da se time bavi", rekla je Rosa Pavanelli.
Daniel Bertossa je za „Public Services International“ pokušao saznati nešto o tajnim pregovorima i rekao je „da, iako ih nitko ne želi obznaniti iz tehničkih razloga koji imaju veze s WTO, svi znaju da je TISA sporazum koji će ulagačima otvoriti vrata svim uslugama, tako da vlade zemalja to i ne moraju priznati“.
Bertossa naglašava "kako je problematična tajnost oko izrade ugovora i činjenica da se pregovori vode izvan Svjetske trgovinske organizacije, koja, unatoč svim svojim problemima, barem omogućuje da sve zemlje sudjeluju u pregovorima i da tekst pregovora bude javni dokument".
Umjesto toga, jedini koji nešto zna o sporazumu TISA je WikiLeaks i "gospodarima tržišta“ bi nešto moglo poći po zlu samo zahvaljujući Julianu Assangeu.
**********************************************************
Za kraj samo riječ dvije o hrvatskoj neovisnosti i nacionalnom suverenitetu. Naime, prošlog 25. lipnja je obilježen Dan državnosti Republike Hrvatske, državni blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istog datuma 1991. godine. Nakon ulaska u Europsku uniju i NATO savez, pristankom na sporazum FATCA, te jasno iskazanim namjerama svih hrvatskih političkih stranaka za ulazak u sporazum TTIP i vjerojatni ulazak u sporazum TISA, svatko razuman će se zapitati je li i u kojoj mjeri Republika Hrvatska uopće neovisna i čije interese zastupaju hrvatska vlada, parlament i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović?
Vezano za temu:
Klub Bilderberg će predstojeći godišnji skup posvetiti ubrzanom usvajanju Trojnog T pakta
SAD i Europska unija - Koliko nedostaje da i "de facto" postanemo američka kolonija?
Sporni dio TTIP-a o sudovima koje žele multinacionalne korporacije izglasan pod drugim imenom
Velika analiza: TTIP - Centralistički, apsolutistički i arogantni projekt američkog imperija
Hrvatska i SAD su kriomice potpisali ugovor FACTA, što on znači i kome hrvatski građani odgovaraju na pitanja o privatnom životu
altermainstreaminfo
