Bivšoj prijeratnoj općini Slavonski Brod gravitirali su brojni žitelji okolnih sela, sve od Grižića do Đakova, uključujući i žitelje bosanske Posavine. U grad su dolazili prema potrebi ili iz nužde. Ako nije bilo zdravstvenih problema, odredište je bilo unaprijed zacrtano – centar grada. Dolazilo se u zgradu sjedišta općine (današnja županija), na sud ili na Korzo, koje je tada obilovalo brojnim sadržajima: razne trgovine, knjižare, robna kuća Vesna, ugostiteljski i kulturni objekti. U malom gradu kakav je Brod, sve je bilo koncentrirano oko centra grada, kako bi se žiteljima, ali i pridošlicama olakšalo obavljanje poslova. Centar grada je imao svoj smisao i svoju dinamiku, užurbanost. Istina, povećani broj posjetitelja ponekad je stvarao probleme i iritantne gužve, naročito zbog nedostatka parkirališta, ali konfiguracija prometnica, pješačkih tokova i sadržaja bila je prilagođena takvom postavu. Nakon kratkotrajnog popodnevnog zatišja, Korzo bi se pred večer ponovo napunilo stotinama ljudi te je središte grada pulsiralo svojom posebnom vibrom.
Iako je od tog vremena broj žitelja značajno porastao, središte Slavonskog Broda, posebno u popodnevnim satima i navečer, izgleda kao pustinja. Ulice Petra Krešimira IV, Mesićeva, Starčevićeva, šetalište braće Radić pa i samo Korzo većinom su prazni, tu i tamo poneki slučajni prolaznik ili posjetitelj kafića i drugih ugostiteljskih objekata, praktički jedinih sadržaja koji su se održali na Korzu i u središtu grada. Bolji poznavatelji prilika kažu kako ni svi kafići ni preostale trgovine neće dugo, kako će biti prisiljeni na zatvaranje kao što su već zatvoreni brojni drugi objekti u gradskom središtu. Zadnjih godina, Korzo se puni svega par puta godišnje, kada su povorke maturanata ili rijetki kulturno-zabavni programi. Postavlja se pitanje gdje su nestali ljudi?
Tko god se u to doba provoza gradom, od njegova istočnog do zapadnog ulaza te se posebno, ciljano proveze kroz Svačićevu ulicu, uvidjet će da su stotine, ako ne i tisuće ljudi po gradskim trgovačkim centrima. Nakon rata, tijekom kojega o smislenim gradskim tokovima,razumljivo, nitko nije ni razmišljao, politiku urbanog razvoja grada preuzeli su, sada je očevidno, brojni štetočine: korumpirani političari i nekakva nazovi struka. Znalo se i očekivalo kako će i Hrvatsku zahvatiti na zapadu uobičajena manija izgradnja trgovačkih centara, ali se nitko nije nadao da će struka toliko popustiti politici te dopustiti devastaciju i divlji razvoj urbanih sadržaja. Lokacije trgovačkih centara birane su očito prema vlasnicima pojedinih parcela, a ne prema nekakvoj urbanističkoj ili prometnoj logici. Da je tomu tako, pokazuju nepregledne gužve u Svačićevoj, gdje niti za aute, niti za ljude, a da ne spominjemo bicikliste nema dovoljno mjesta i gdje se godinama ne poduzima ništa kako bi se uspostavili normalni prometni tokovi. Prostora za proširenje infrastrukture doduše ima, ali su dežurni arhitekti požurili prilagoditi GUP-ove prema naputcima političara i vlasnika dragocjenog zemljišta, nemajući pri tome niti viziju, niti sredstava pa ni obećanja za prilagodbu prostora novim sadržajima.
Osim devastacije prostora, stvaranja nepreglednih gužvi, sramotni nazovi-arhitekti-urbanisti napravili su zajedno sa svojim nalogodavcima i druge štete. Premještajući uobičajene tokove ljudi od centra ka toj novoj gradskoj transverzali (Osječka, Zrinska, Svačićeva), za koju je više nego očito da postojećim prometnim i infrastrukturnim kapacitetima ne zadovoljava, zadali su fatalni udarac malim poduzetnicima i obrtnicima nekad lociranim u gradskom središtu. Kako sada znatno manje ljudi ima razloga dolaziti u središte grada, tako to središte polako odumire i postaje, paradoksalno, periferija, spavaonica s tendencijom daljnje marginalizacije. Gospodarske štete učinjene malim poduzetnicima i obrtnicima nisu kompenzirane na spomenutoj transverzali, jer ona je, očito, svojom konfiguracijom za njih potpuno nepodesna. Što to znači za gospodarstvo, znat će vam objasniti svaki ekonomist-amater, jer trgovački centri ne donose gotovo nikakve razvojne potencijale, za razliku od obrtnika i poduzetnika.
Tako je nekoliko viđenih brodskih arhitekata osim stručnih propusta, prouzročilo i brojne gospodarske štete. Sebi i njima, političari su u produžetku Korza podigli i spomenik-instalaciju koja zorno pokazuje inicijatora i inspiratora te politike u liku prvog hrvatskog predsjednika te rezultate njihove politike i djelovanja u obličju devastiranog hotela „Park“.
from sb underground
