Ministar je odbio i dobar dio naslova izdavačke kuće Sandorf i prijevoda Profila, a dobro su prošli prijedlozi Kršćanske sadašnjosti i naslovi koji tematiziraju Drugi svjetski rat s poražene strane, čime se bave izdavačke kuće poput Despot Infinitusa ili Naklade Pavičić
Da je precrtao samo ime Slobodana Šnajdera s liste prijedloga Kulturnog vijeća za sufinanciranje knjige i nakladništva, ministar kulture Zlatko Hasanbegović ostao bi upamćen ne samo kao ideološki slijep, nego i kao onaj koji je slijep za estetske vrijednosti pa ne umije prepoznati potencijalne hitove. Naime, samo što se tinta s ministrove odbijenice osušila a Šnajder je za svoj roman ‘Doba mjedi’ u Tuzli dobio regionalnu nagradu ‘Meša Selimović’, jednu od malobrojnih koje imaju neku vrijednost.
To, kao i čitav niz drugih odbijenica domaćim autorima za sufinanciranje, bio je povod da tri člana Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo, Nadežda Čačinovič, Gordana Crnković i Neven Jovanović, dadu ostavku na ta mjesta. ‘Budući da ste nedavnim odlukama o potporama za izdavanje časopisa i knjiga u neuobičajenoj mjeri zanemarili naše preporuke, naša suradnja više nije moguća ni smislena’, obrazložili su ministru svoju odluku. Sve se to događalo još prije tri mjeseca, pa bi i ta, kao i čitav niz drugih afera i aferica vezanih uz ministra na odlasku vjerojatno bila zaboravljena, da nedavno sam Zlatko Hasanbegović u debati s Bojanom Glavaševićem na pitanje moderatora zašto knjiga Ivice Đikića ‘Beara’, koja problematizira genocid u Srebrenici, nije dobila potporu Ministarstva kulture, a dobile su je dvije knjige kontroverznog srpskog povjesničara Bojana Dimitrijevića, nije kazao sljedeće: ‘Riječ je o odlukama Vijeća koje sam zatekao u prvom slučaju, a gospodin Dimitrijević je ozbiljan i uvažen srpski povjesničar i novac je dobio njegov hrvatski nakladnik ne za knjige o Draži Mihailoviću i Milanu Nediću, već za konkretna djela koja se bave relevantnim temama za hrvatsku historiografiju.’ Podsjetimo da je Dimitrijevićevu knjigu izdao novinar Večernjeg lista Zvonimir Despot u svojoj izdavačkoj kući i da mu je u Zagrebu priredio promociju na koju nitko nije došao.
Bilo kako bilo, na sve je opet reagiralo troje spomenutih članova Kulturnog vijeća, tvrdeći da ministar laže da je odbio dati potporu Đikićevoj knjizi po njihovoj preporuci: ministar je u tom slučaju, kažu, kao i u čitavom nizu drugih, postupio diskreciono te je u neuobičajeno visokom postotku promijenio listu predloženih naslova koje će ministarstvo financirati.
Jednu od članica Kulturnog vijeća, Nadeždu Čačinović, upitali smo o koliko se naslova koji su izuzeti iz financiranja radi, na što nam je kazala da članovi Vijeća ne vode neku preciznu statistiku i da se sve radi na temelju dobre vjere, ali da misli da je ministar promijenio čak oko 40 posto njihovih prijedloga. Nije riječ samo o naslovima knjiga nego i o sugestijama vezanima uz časopise i kulturne manifestacije.
Osim skidanja Šnajdera, istu su sudbinu doživjeli i, kako smo vidjeli, Ivica Đikić, zatim Zoran Ferić, dobar dio naslova izdavačke kuće Sandorf, puno prijevoda Profila, što nam sve potvrđuje bivša članica Vijeća. Ništa od potpora ove godina neće biti ni za Radu Šerbedžiju, Igora Mandića, Ivicu Prtenjaču, Mimu Simić, Vedranu Rudan… samo što se naša sugovornica ne može točno sjetiti što su odbili oni kao Vijeće, a što je precrtao ministar. Da bi se točno provjerilo tko je s liste ispao a tko na nju upao, jer priča se da je zakinut i Pero Kvesić, a nije prošao ni predsjednik Hrvatskog društva pisaca Nikola Petković, trebalo bi kontaktirati nekog iz Ministarstva kulture. Međutim, tamo vlada zavjet šutnje i nitko se ne usudi ni zucnuti o diskrecionim ovlastima Zlatka Hasanbegovića. Buru je izazvala i odluka ministra da ukine potporu Pulskom sajmu knjiga, kao i nekim drugim, već etabliranim književnim sajmovima, a od dolaska Hasanbegovića na čelo ministarstva ne izlaze više ni kulturne novine Zarez, kojima je ministar posve ukinuo dotaciju, držeći da su im financijski izvještaji od prošlih godina bili loši. Dugo je u nas vrijedila ekvidistanca na sceni kulturnih novina, naime pravilo da postoji desno Hrvatsko slovo, navodno umjereni Vijenac i lijevi Zarez. Sada toga nema, a Hrvatsko slovo je sufinancirano iznosom u visini od 400.000 kuna.
Međutim, netko je i avansirao s ministrovim ravnanjem nakladničkim poslom. Prema popisu onih koji su dobili novčanu potporu posebno su dobro prošli prijedlozi Kršćanske sadašnjosti, kao i naslovi koji tematiziraju Drugi svjetski rat s poražene strane, čime se posebno bave izdavačke kuće poput Despot Infinitusa ili Naklade Pavičić. Ministrov ukus pritom ne treba čuditi. Prije stupanja na dužnost Hasanbegović se i sam bavio izdavaštvom. Podsjetimo da mu je izdavački izbor, između ostalog, pao na francuskog lidera nove desnice Alaina de Benoista, kao i na domaću autorsku inačicu istog pokreta, Tomislava Sunića.
Da je precrtao samo ime Slobodana Šnajdera s liste prijedloga Kulturnog vijeća za sufinanciranje knjige i nakladništva, ministar kulture Zlatko Hasanbegović ostao bi upamćen ne samo kao ideološki slijep, nego i kao onaj koji je slijep za estetske vrijednosti pa ne umije prepoznati potencijalne hitove. Naime, samo što se tinta s ministrove odbijenice osušila a Šnajder je za svoj roman ‘Doba mjedi’ u Tuzli dobio regionalnu nagradu ‘Meša Selimović’, jednu od malobrojnih koje imaju neku vrijednost.
Bivša članica Kulturnog vijeća za knjigu Nadežda Čačinović kazala nam je da članovi Vijeća ne vode neku preciznu statistiku, ali da misli da je ministar promijenio oko 40 posto njihovih prijedloga. Nije riječ samo o naslovima knjiga nego i o sugestijama vezanima uz časopise i kulturne manifestacije
To, kao i čitav niz drugih odbijenica domaćim autorima za sufinanciranje, bio je povod da tri člana Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo, Nadežda Čačinovič, Gordana Crnković i Neven Jovanović, dadu ostavku na ta mjesta. ‘Budući da ste nedavnim odlukama o potporama za izdavanje časopisa i knjiga u neuobičajenoj mjeri zanemarili naše preporuke, naša suradnja više nije moguća ni smislena’, obrazložili su ministru svoju odluku. Sve se to događalo još prije tri mjeseca, pa bi i ta, kao i čitav niz drugih afera i aferica vezanih uz ministra na odlasku vjerojatno bila zaboravljena, da nedavno sam Zlatko Hasanbegović u debati s Bojanom Glavaševićem na pitanje moderatora zašto knjiga Ivice Đikića ‘Beara’, koja problematizira genocid u Srebrenici, nije dobila potporu Ministarstva kulture, a dobile su je dvije knjige kontroverznog srpskog povjesničara Bojana Dimitrijevića, nije kazao sljedeće: ‘Riječ je o odlukama Vijeća koje sam zatekao u prvom slučaju, a gospodin Dimitrijević je ozbiljan i uvažen srpski povjesničar i novac je dobio njegov hrvatski nakladnik ne za knjige o Draži Mihailoviću i Milanu Nediću, već za konkretna djela koja se bave relevantnim temama za hrvatsku historiografiju.’ Podsjetimo da je Dimitrijevićevu knjigu izdao novinar Večernjeg lista Zvonimir Despot u svojoj izdavačkoj kući i da mu je u Zagrebu priredio promociju na koju nitko nije došao.
Bilo kako bilo, na sve je opet reagiralo troje spomenutih članova Kulturnog vijeća, tvrdeći da ministar laže da je odbio dati potporu Đikićevoj knjizi po njihovoj preporuci: ministar je u tom slučaju, kažu, kao i u čitavom nizu drugih, postupio diskreciono te je u neuobičajeno visokom postotku promijenio listu predloženih naslova koje će ministarstvo financirati.
Jednu od članica Kulturnog vijeća, Nadeždu Čačinović, upitali smo o koliko se naslova koji su izuzeti iz financiranja radi, na što nam je kazala da članovi Vijeća ne vode neku preciznu statistiku i da se sve radi na temelju dobre vjere, ali da misli da je ministar promijenio čak oko 40 posto njihovih prijedloga. Nije riječ samo o naslovima knjiga nego i o sugestijama vezanima uz časopise i kulturne manifestacije.
Osim skidanja Šnajdera, istu su sudbinu doživjeli i, kako smo vidjeli, Ivica Đikić, zatim Zoran Ferić, dobar dio naslova izdavačke kuće Sandorf, puno prijevoda Profila, što nam sve potvrđuje bivša članica Vijeća. Ništa od potpora ove godina neće biti ni za Radu Šerbedžiju, Igora Mandića, Ivicu Prtenjaču, Mimu Simić, Vedranu Rudan… samo što se naša sugovornica ne može točno sjetiti što su odbili oni kao Vijeće, a što je precrtao ministar. Da bi se točno provjerilo tko je s liste ispao a tko na nju upao, jer priča se da je zakinut i Pero Kvesić, a nije prošao ni predsjednik Hrvatskog društva pisaca Nikola Petković, trebalo bi kontaktirati nekog iz Ministarstva kulture. Međutim, tamo vlada zavjet šutnje i nitko se ne usudi ni zucnuti o diskrecionim ovlastima Zlatka Hasanbegovića. Buru je izazvala i odluka ministra da ukine potporu Pulskom sajmu knjiga, kao i nekim drugim, već etabliranim književnim sajmovima, a od dolaska Hasanbegovića na čelo ministarstva ne izlaze više ni kulturne novine Zarez, kojima je ministar posve ukinuo dotaciju, držeći da su im financijski izvještaji od prošlih godina bili loši. Dugo je u nas vrijedila ekvidistanca na sceni kulturnih novina, naime pravilo da postoji desno Hrvatsko slovo, navodno umjereni Vijenac i lijevi Zarez. Sada toga nema, a Hrvatsko slovo je sufinancirano iznosom u visini od 400.000 kuna.
Međutim, netko je i avansirao s ministrovim ravnanjem nakladničkim poslom. Prema popisu onih koji su dobili novčanu potporu posebno su dobro prošli prijedlozi Kršćanske sadašnjosti, kao i naslovi koji tematiziraju Drugi svjetski rat s poražene strane, čime se posebno bave izdavačke kuće poput Despot Infinitusa ili Naklade Pavičić. Ministrov ukus pritom ne treba čuditi. Prije stupanja na dužnost Hasanbegović se i sam bavio izdavaštvom. Podsjetimo da mu je izdavački izbor, između ostalog, pao na francuskog lidera nove desnice Alaina de Benoista, kao i na domaću autorsku inačicu istog pokreta, Tomislava Sunića.
