Odnosi s BiH trajno su narušeni, ali to nije najveći problem

Onog trenutka kad je najavljeno da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kreće u službeni posjet Izraelu, svatko ozbiljan u ovoj državi morao je osjetiti zabrinutost. Hoće li nešto pogrešno reći, hoće li nešto pogrešno napraviti, kakvu krivu gestu, u tako osjetljivom državničkom posjetu gdje se mora vagati svaka riječ, i gdje se uostalom može očekivati da Kolindu netko sasvim otvoreno upita i zašto pozdrav ZDS koji se pojavljuje u insignijama jedne hrvatske stranke još nije zabranjen.

Uostalom, prva greška učinjena je već u najavi da je ona prvi hrvatski poglavar države koji kreće u službeni posjet Izraelu - a to su već prije nje bili učinili i Stipe Mesić i Ivo Josipović.

A onda - tornado, uragan, cunami. Gore od gorega. Predsjednica je, navodno, iza zatvorenih vrata Bosnu i Hercegovinu nazvala »nestabilnom zemljom koju kontrolira militantni islam«, na što su očekivano uslijedile vrlo oštre izjave bosanskohercegovačkih političara, iz svih etniteta, stranaka i nacionalnih skupina.

Odnosi s BiH nepovratno su narušeni. Unatoč kasnijim demantijima i interpretacijama o tome da ona to nije tako izjavila, sve do izraelske novinarke koja se i sama dijelom ogradila dodajući da »to baš i nije velika priča«, ti odnosi sigurno su doživjeli ozbiljan hod u rikverc.

Naravno, predsjednica se, ograđujući se od tih napisa, dodatno »zakopala«, rekavši kako odnose s BiH ionako treba preispitati jer da BiH u zadnje vrijeme poduzima niz agresivnih koraka, od optužbi o radu hrvatskih tajnih službi do prijetnji oko Pelješkog mosta, itd.

U novim odnosima snaga u BiH, gdje i građanski političari poput Željka Komšića, koji su neopterećeni svojim krvnim zrncima, sada vrlo aktivno sudjeluju u kreiranju zajedničke politike BiH, to je tim gore po predsjednicu, ali i po Hrvatsku.Nažalost, bez obzira iz koje pozicije u ovom slučaju progovarao poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, i bez obzira koliko neobjektivan i on možda bio, čini se da je baš njegova izjava o ovom demantiranom incidentu hrvatske predsjednice najpreciznija: »To je osoba koja po muslimanskim zemljama priča jednu priču, a u Izraelu i drugim zemljama - drugu. Radi se o političkom oportunistu i ništa više«.

Teško se ne složiti s ovom ocjenom kad je Kolinda Grabar -Kitarović u pitanju. Ona se jednostavno svakome želi svidjeti. I nije za ne povjerovati da je u stanju u Izraelu na određeni način govoriti o islamu, a možda u nekoj drugoj državi nešto potpuno suprotno.

Primjerice, u travnju 2017. u Kataru je na sastancima s tamošnjim šeicima na sva usta hvalila tu državu i njezine gospodarske potencijale, te se zalagala da svojim kapitalom sudjeluju u izgradnji LNG terminala na Krku. Nije joj smetala islamska vjera. Takvih primjera moguće je naći bezbroj.

Kamo god ode, Kolinda želi biti »najdraži gost«. Ne bi bilo čudno da je mislila da u Izraelu najviše simpatija može pobrati ako kaže koju riječ o islamu, a s obzirom na geostrateške okolnosti, BiH joj je valjda bila najbliža »pod rukom« za takav razgovor.

Mnogo je veći problem nešto drugo, a to je njen odnos prema temi migranata. Tema BiH iskrsnula je de facto, koliko se iz teksta u Jerusalem Postu može shvatiti, zbog teme migranata, a tu su stavovi Kolinde Grabar-Kitarović vrlo rigidni.

Ne jednom podržala je politiku žice koju su zagovarali Viktor Orban ili slovenske vlasti, a o nedavnim izjavama o poželjnom »pushback« tretmanu policije prema migrantima ne treba ni govoriti. Doduše, i tada je bila izgubljena u prijevodu sa švicarskim novinarima, kao i sada s izraelskima, ali bit je ista.

Ona je i sad u Izraelu inzistirala na »vrlo nasilnim migrantima koji upadaju ljudima u kuće«. Iako su odnosi s BiH vjerojatno nakon ovoga trajno oslabjeli, nije problem toliko njen odnos prema BiH, koliko prema široj slici, odnosno temi migranata općenito. Čini se da se Kolinda jako boji »militantnog islama« i da ga vidi tamo gdje ga i nema.

novilist