Telekomi A1 i HT žele održati duopol na hrvatskom tržištu. United grupa, vlasnik N1 i Sportkluba, namjerava im konkurirati.
Priličan interes hrvatske javnosti početkom tjedna je izazvala vijest da klijenti A1 telekoma od idućeg mjeseca više neće moći gledati Sportklub i N1 televiziju.
Objavljeno je to najprije baš na televiziji N1, odakle je sugerirano da se radi o politički motiviranom pokušaju ušutkavanja nezavisnog medija upravo pred svibanjske lokalne izbore. Ministarstvo kulture RH to je nazvalo zlonamjernim. Direktor programa N1 Tihomir Ladišić odgovorio je prozivajući Vladu da nije “stvorila uvjete slobodnog tržišta kakvo postoji u svim zemljama EU”.
Notorna je činjenica da je televizija N1 kritički nastrojena prema vlasti, tj. da njeni reporteri i voditelji uglavnom savjesno obavljaju novinarski posao, često postavljajući pitanja koja bi vladajući političari radije izbjegli. Premijer Andrej Plenković i njegovi ministri u više su se navrata zbog toga javno prepirali s novinarima N1 (1, 2).
Međutim, je li politička nepodobnost televizije N1 doista dovoljan motiv da motivira A1 telekom – hrvatski ogranak gigantske multinacionalne telekomunikacijske kompanije u vlasništvu meksičkog tajkuna Carlosa Slima (prema Forbesu jednog od najbogatijih ljudi na svijetu) – na odluku o raskidu poslovne suradnje?
Da bismo došli do odgovora na to pitanje, potrebno se upoznati s poslovanjem međunarodnog medijsko-telekomunikacijskog konglomerata u čijem sastavu posluju, među ostalima, N1 i Sportklub.
United grupa na svojim se stranicama predstavlja kao “vodeći multi-play operater” u jugoistočnoj Europi, a planiraju i dodatno rasti. Termin “multi-play operater” znači da svojim korisnicima nude usluge interneta, telefona i kabelske televizije (baš poput A1 i Hrvatskog telekoma), a usto emitiraju i vlastite televizijske kanale u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.
Iako posluje primarno u jugoistočnoj Europi, United grupa inkorporirana je u Nizozemskoj. Radi se o državi koja po svojim zakonima o korporativnom poslovanju nalikuje zloglasnim off-shore oazama. Regulativa sklona krupnom kapitalu u Nizozemsku privlači razne međunarodne tajkune – od ruskih oligarha do Ivice Todorića.
United grupa postupno je ulazila na hrvatsko tržište. Prvo su krenuli njihovi kabelski programi, 2017. kupili su Novu TV, a zatim 2020. godine i telekom Tele 2 (kojem su promijenili ime u Telemach, što je brend pod kojim teleoperateri United grupe posluju i u Sloveniji, BiH i Crnoj Gori). Telekome u svom vlasništvu United grupa ima još i u Bugarskoj i Grčkoj, gdje su proteklih mjeseci također akvizicijama na tržištu dodatno širili poslovanje.
Dojam je kako United grupa koristi okolnosti stvorene korona krizom da bi učvrstila i proširila svoj položaj na tržištima jugoistočne Europe. Mogu si to priuštiti; United grupa je od 2019. u većinskom vlasništvu BC Partnersa, investicijskog fonda čije je sjedište u Londonu, ali poslovanje im je globalno. Vrijednost poduzeća u svom vlasništvu BC Partners procjenjuju na oko 145 milijardi eura, a usto su savjetnici u upravljaju kapitalom od 29 milijardi eura.
Kad je 2020. kupila Tele 2, United grupa najavila je da će u telekomunikacijsku infrastrukturu u narednim godinama uložiti 230 milijuna eura. Konkretno, najavili su 130 milijuna eura ulaganja u 5G mrežu i 100 milijuna eura ulaganja u optičku mrežu. Ovog tjedna je objavljeno da će optičku mrežu graditi u partnerstvu s Nokiom.
Najava tako velikih infrastrukturnih ulaganja jasan je signal da United grupa namjerava narušiti duopol na telekomunikacijskom tržištu, koji u Hrvatskoj trenutno drže HT (u vlasništvu njemačkog Deutsche Telekoma) i A1 (u vlasništvu Slimovog Austria Telekoma).
To je sigurno dobra vijest za korisnike telekomunikacijskih usluga, s obzirom da novi igrač na tržištu mora ponuditi neku kombinaciju niže cijene i kvalitetnije usluge da bi osvojio željeni tržišni udio. Međutim, za HT i A1 radi se o neželjenoj konkurenciji koja može negativno utjecati na bilancu njihovog poslovanja, tj. oduzeti im dio “tržišnog kolača”.
Kanali United grupe uskoro bi stoga mogli ispasti i iz ponude HT-ovog MAXtv-a. Važeći ugovor United grupe s HT-om traje do 30. lipnja ove godine te izgleda da neće biti produljen. United grupa priopćila je da je HT inicijalno odbio njihovu ponudu, iako su im, kako kažu, nudili jednake uvjete kao i ranijih godina, isto kao i A1 telekomu.
Ranijih je godina, međutim, United grupa za telekome HT i A1 bila samo nakladnik kanala čije su programe otkupljivali. Kad je United grupa preuzela Tele 2, odnosi su se promijenili. HT i A1 više ne gledaju na vlasnika Sportkluba i televizije N1 kao poslovnog suradnika, već kao konkurenta na tržištu. Razumno je stoga pretpostaviti da HT i A1 više ne žele financirati poslovanje United grupe otkupom njihovih programa, kao što ne žele ni doprinositi popularnosti brendova u vlasništvu United grupe.
Otvoreno je pitanje što će sve to skupa značiti za budućnost televizije N1, koja kao news kanal s reputacijom pouzdanog izvora ipak u javnom prostoru ima osjetno veći značaj od drugih kabelskih kanala United grupe, specijaliziranih za npr. sport ili dječji program. Prestanak suradnje najprije s A1 telekomom pa zatim i s HT-om značajno bi ograničio njihov doseg, a smanjenje broja gledatelja nužno prati i smanjenje prihoda.
Krah se može izbjeći dobivanjem nacionalne koncesije. Iz Agencije za elektroničke medije je za N1 potvrđeno da u nacionalnom televizijskom eteru ima prostora za još jedan kanal, ali čak i ako Vijeće za elektroničke medije odluči otvoriti natječaj za koncesiju, radi se o dugotrajnom procesu s neizvjesnim ishodom.
Druga opcija bila bi da United grupa sama, preko novostečenog telekoma Telemach, distribuira vlastite kanale. To međutim otežava Zakon o elektroničkim medijima (ZEM), koji zabranjuje takvu vrstu vertikalne tržišne integracije.
Važeći zakon u svom 61. članku zabranjuje operateru koji obavlja djelatnost prijenosa programa da istovremeno bude i nakladnik televizije (ili radija). Ista formulacija zadržana je i u prijedlogu novog ZEM-a koji bi uskoro trebao biti izglasan u Saboru, samo je premještena u 68. članak.
Jasno je stoga zašto su novinari i urednici N1 zadnjih dana u eter više puta uputili zahtjev da se predloženi tekst zakona liberalizira prije njegovog usvajanja (što je resorna ministrica Nina Obuljen Koržinek obećala razmotriti). United grupi bi to omogućilo da u Hrvatskoj istovremeno bude distributer i nakladnik sadržaja, a televizija N1 dobila bi platformu za neometano emitiranje (dok god je to u interesu njenim vlasnicima).
faktograf
Priličan interes hrvatske javnosti početkom tjedna je izazvala vijest da klijenti A1 telekoma od idućeg mjeseca više neće moći gledati Sportklub i N1 televiziju.
Objavljeno je to najprije baš na televiziji N1, odakle je sugerirano da se radi o politički motiviranom pokušaju ušutkavanja nezavisnog medija upravo pred svibanjske lokalne izbore. Ministarstvo kulture RH to je nazvalo zlonamjernim. Direktor programa N1 Tihomir Ladišić odgovorio je prozivajući Vladu da nije “stvorila uvjete slobodnog tržišta kakvo postoji u svim zemljama EU”.
Notorna je činjenica da je televizija N1 kritički nastrojena prema vlasti, tj. da njeni reporteri i voditelji uglavnom savjesno obavljaju novinarski posao, često postavljajući pitanja koja bi vladajući političari radije izbjegli. Premijer Andrej Plenković i njegovi ministri u više su se navrata zbog toga javno prepirali s novinarima N1 (1, 2).
Međutim, je li politička nepodobnost televizije N1 doista dovoljan motiv da motivira A1 telekom – hrvatski ogranak gigantske multinacionalne telekomunikacijske kompanije u vlasništvu meksičkog tajkuna Carlosa Slima (prema Forbesu jednog od najbogatijih ljudi na svijetu) – na odluku o raskidu poslovne suradnje?
Da bismo došli do odgovora na to pitanje, potrebno se upoznati s poslovanjem međunarodnog medijsko-telekomunikacijskog konglomerata u čijem sastavu posluju, među ostalima, N1 i Sportklub.
United grupa
United grupa na svojim se stranicama predstavlja kao “vodeći multi-play operater” u jugoistočnoj Europi, a planiraju i dodatno rasti. Termin “multi-play operater” znači da svojim korisnicima nude usluge interneta, telefona i kabelske televizije (baš poput A1 i Hrvatskog telekoma), a usto emitiraju i vlastite televizijske kanale u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.
Iako posluje primarno u jugoistočnoj Europi, United grupa inkorporirana je u Nizozemskoj. Radi se o državi koja po svojim zakonima o korporativnom poslovanju nalikuje zloglasnim off-shore oazama. Regulativa sklona krupnom kapitalu u Nizozemsku privlači razne međunarodne tajkune – od ruskih oligarha do Ivice Todorića.
United grupa postupno je ulazila na hrvatsko tržište. Prvo su krenuli njihovi kabelski programi, 2017. kupili su Novu TV, a zatim 2020. godine i telekom Tele 2 (kojem su promijenili ime u Telemach, što je brend pod kojim teleoperateri United grupe posluju i u Sloveniji, BiH i Crnoj Gori). Telekome u svom vlasništvu United grupa ima još i u Bugarskoj i Grčkoj, gdje su proteklih mjeseci također akvizicijama na tržištu dodatno širili poslovanje.
Dojam je kako United grupa koristi okolnosti stvorene korona krizom da bi učvrstila i proširila svoj položaj na tržištima jugoistočne Europe. Mogu si to priuštiti; United grupa je od 2019. u većinskom vlasništvu BC Partnersa, investicijskog fonda čije je sjedište u Londonu, ali poslovanje im je globalno. Vrijednost poduzeća u svom vlasništvu BC Partners procjenjuju na oko 145 milijardi eura, a usto su savjetnici u upravljaju kapitalom od 29 milijardi eura.
Kad je 2020. kupila Tele 2, United grupa najavila je da će u telekomunikacijsku infrastrukturu u narednim godinama uložiti 230 milijuna eura. Konkretno, najavili su 130 milijuna eura ulaganja u 5G mrežu i 100 milijuna eura ulaganja u optičku mrežu. Ovog tjedna je objavljeno da će optičku mrežu graditi u partnerstvu s Nokiom.
Konkurencija na telekom tržištu
Najava tako velikih infrastrukturnih ulaganja jasan je signal da United grupa namjerava narušiti duopol na telekomunikacijskom tržištu, koji u Hrvatskoj trenutno drže HT (u vlasništvu njemačkog Deutsche Telekoma) i A1 (u vlasništvu Slimovog Austria Telekoma).
To je sigurno dobra vijest za korisnike telekomunikacijskih usluga, s obzirom da novi igrač na tržištu mora ponuditi neku kombinaciju niže cijene i kvalitetnije usluge da bi osvojio željeni tržišni udio. Međutim, za HT i A1 radi se o neželjenoj konkurenciji koja može negativno utjecati na bilancu njihovog poslovanja, tj. oduzeti im dio “tržišnog kolača”.
Kanali United grupe uskoro bi stoga mogli ispasti i iz ponude HT-ovog MAXtv-a. Važeći ugovor United grupe s HT-om traje do 30. lipnja ove godine te izgleda da neće biti produljen. United grupa priopćila je da je HT inicijalno odbio njihovu ponudu, iako su im, kako kažu, nudili jednake uvjete kao i ranijih godina, isto kao i A1 telekomu.
Ranijih je godina, međutim, United grupa za telekome HT i A1 bila samo nakladnik kanala čije su programe otkupljivali. Kad je United grupa preuzela Tele 2, odnosi su se promijenili. HT i A1 više ne gledaju na vlasnika Sportkluba i televizije N1 kao poslovnog suradnika, već kao konkurenta na tržištu. Razumno je stoga pretpostaviti da HT i A1 više ne žele financirati poslovanje United grupe otkupom njihovih programa, kao što ne žele ni doprinositi popularnosti brendova u vlasništvu United grupe.
Što s N1?
Otvoreno je pitanje što će sve to skupa značiti za budućnost televizije N1, koja kao news kanal s reputacijom pouzdanog izvora ipak u javnom prostoru ima osjetno veći značaj od drugih kabelskih kanala United grupe, specijaliziranih za npr. sport ili dječji program. Prestanak suradnje najprije s A1 telekomom pa zatim i s HT-om značajno bi ograničio njihov doseg, a smanjenje broja gledatelja nužno prati i smanjenje prihoda.
Krah se može izbjeći dobivanjem nacionalne koncesije. Iz Agencije za elektroničke medije je za N1 potvrđeno da u nacionalnom televizijskom eteru ima prostora za još jedan kanal, ali čak i ako Vijeće za elektroničke medije odluči otvoriti natječaj za koncesiju, radi se o dugotrajnom procesu s neizvjesnim ishodom.
Druga opcija bila bi da United grupa sama, preko novostečenog telekoma Telemach, distribuira vlastite kanale. To međutim otežava Zakon o elektroničkim medijima (ZEM), koji zabranjuje takvu vrstu vertikalne tržišne integracije.
Važeći zakon u svom 61. članku zabranjuje operateru koji obavlja djelatnost prijenosa programa da istovremeno bude i nakladnik televizije (ili radija). Ista formulacija zadržana je i u prijedlogu novog ZEM-a koji bi uskoro trebao biti izglasan u Saboru, samo je premještena u 68. članak.
Jasno je stoga zašto su novinari i urednici N1 zadnjih dana u eter više puta uputili zahtjev da se predloženi tekst zakona liberalizira prije njegovog usvajanja (što je resorna ministrica Nina Obuljen Koržinek obećala razmotriti). United grupi bi to omogućilo da u Hrvatskoj istovremeno bude distributer i nakladnik sadržaja, a televizija N1 dobila bi platformu za neometano emitiranje (dok god je to u interesu njenim vlasnicima).
faktograf
