Dva desetljeća nakon pretvorbe i privatizacije gotovo da nema tvrtke u čijem se vrhu vlasničke strukture ne nalaze skrbnički računi iza kojih se skrivaju tajni vlasnici poduzeća. Čak četvrtina svih dionica u zemlji u njihovim je rukama. Raspolažu sa oko 76 milijardi kuna koje su zakonom sakrivene od javnosti. Iz jednog je nedavno izronio i Miroslav Kutle.
Više od dva desetljeća nakon pretvorbe i privatizacije javnost ne zna tko su stvarni vlasnici najvećih domaćih kompanija. Debelo zaštićeni bankarskom tajnom, skriveni iza tzv. 'skrbničkih računa' raspolažu vlasničkim udjelima u gotovo svim hrvatskim tvrtkama. Prema podacima SKDD-a, čak četvrtina svih dionica u zemlji u njihovim je rukama. Po grubim procjenama radi se o čak 76 milijardi kuna koje su zakonom sakrivene od javnosti, dioničara i svih sudionika na tržištu kapitala.
- Ni dan danas se ne znaju pravi vlasnici privatiziranih poduzeća poput TDR-a, Zagrebačke banke i sličnih. Oni se kriju iza skrbničkih računa, upozorio je u intervjuu Dnevno.hr-u Sulejman Tabaković, pravni ekspert za pretvorbu i privatizaciju.
Slijedom toga pokušali smo istražiti u kojim se sve tvrtkama nalaze takvi računi, kojih navodno ima više od 3.000. Preko njih banka-skrbnik 'odrađuje' novčane transakcije po nalogu skrivenih vlasnika.
Iz skrbničkog računa izronio - Miroslav Kutle
Njihov identitet ne može se saznati s obzirom da ih štiti institut skrbničkog računa i tzv. bankarska tajna. Jedina institucija koja ima pravo tražiti ime osobe koja se krije pod skrbničkim računom je Hanfa, ali samo u slučaju ako posumnja u nezakonitosti. Šukerov OIB trebao je poslužiti transparentnosti ali do danas na tom području nije zaživio.
- U hrvatskom zakonodavstvu Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta izričito je propisano da je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ovlašten zatražiti od banaka sve podatke o transakcijama i strankama kojima raspolažu, no sve to tek nakon pojavljivanja osnovane sumnja da je počinjeno kazneno djelo - ističu u Hrvatskoj udruzi dioničara.
Zbog toga su mogući slučajevi kada je tek pokretanjem sudskog procesa otkriveno da je stvarni vlasnik varaždinske Fime (iz tzv. afere 'Spice') osuđeni tajkun Miroslav Kutle. U kompaniji, kasnije preimenovanoj u Plurus, čak 40 posto vlasništva bilo je skriveno iza skrbničkih računa koje su vodile banke.
Tko su ljudi koji imaju milijarde kuna?
Malim istraživanjem obuhvatili smo osam poznatih domaćih tvrtki. Kako SKDD pruža javno dostupne podatke o deset najvećih dioničara (suvlasnika) kompanija provjerili smo, koliko je njih tajno, skriveno iza skrbničkih računa. Identificirali smo ih ukupno 17, a vrijednost s kojom raspolažu veća je od 1,5 milijarde kuna! Sa zaprepaštenjem smo otkrili da gotovo nema tvrtke u Hrvatskoj u čijem se vrhu vlasničke strukture ne nalaze skrbnički računi a iza kojih su skriveni tajni vlasnici. Dio njih je zasigurno legalan (fondovi i sl.) ali dio ih nedvojbeno pobuđuje sumnju.
Krenimo redom.
Među deset najvećih dioničara Hrvatskog telekoma, četiri ih je skriveno iza računa o kojima skrbe PBZ i Splitska banka. Ukupno raspolažu s dionicama poduzeća vrijednim 12 milijardi kuna što iznosi nešto više od 9 post
Otkrivamo: Tajni vlasnici hrvatskih tvrtki kriju se iza tisuća skrbničkih računa
o vlasničkog udjela tvrtke.
U Ini je takvih računa također četiri. Zanimljivo je da je čak i Mađarski MOL, najveći pojedinačni vlasnik (47,26 posto) skriven iza skrbničkog računa Zagrebačke banke.
Inače, među 10 najvećih dioničara te banke također se nalazi jedan takav račun. Posjeduje 318 .817 dionica Zabe odnosno 0,10 posto vlasništva a vodi ga PBZ.
IGH Jure Radića ima četiri takva računa. Vode ih PBZ, Rba i Zaba. Posjeduju oko 7 posto vlasništva kompanije. Vrijedni su 7,7 milijuna kuna.
U Adrisu i Podravki ih je po dva. U Francku jedan, a u Petrokemiji tri.
Zanimljivo je da na popisu deset najvećih dioničara/suvlasnika tvrtke na 5. mjestu jasno stoji ime poduzetnika Nenada Bakića koji ima 3,1 posto udjela poduzeća. Njegov je novac međutim transparentno zarađen, prodajom portala MojPosao i s njim povezanih tvrtki.
No, tko se krije iza tri skrbnička računa koja zajedno imaju više dionica od njega, ostaje nepoznato. Ljudi su to koji raspolažu s 25 milijuna kuna i čije bi interese vrijedilo znati s obzirom da se vlada dvoumi oko prodaje te kompanije.
- Nemogućnost saznanja tajnih podataka o većinskim dioničarima jednog trgovačkog društva, ostavlja velik prst sumnje svim budućim ulagačima koji namjeravaju kupiti dionice toga društva. Hoćemo li ikada dobiti odgovor na pitanje koliko dugo kupci dionica moraju živjeti u strahu da se ne pojavi osnovana sumnja da su tajni dioničari sumnjivim sredstvima kupili većinski udio trgovačkog društva? Takvo saznanje uzrokovalo bi nagli pad vrijednosti dionica, dok bi za dioničare to bio najgori mogući način da saznaju imena stvarnih većinskih dioničara trgovačkog društva. Obzirom da pri kupnji dionica nemamo pravo na pristup informaciji o podacima stvarnih dioničara koji se kriju iza tajnih skrbničkih računa, ne preostaje nam drugo nego da ulaganjem u dionice takvog trgovačkog društva zapravo igramo ruski rulet - zaključuju u Hrvatskoj udruzi dioničara.
Više od dva desetljeća nakon pretvorbe i privatizacije javnost ne zna tko su stvarni vlasnici najvećih domaćih kompanija. Debelo zaštićeni bankarskom tajnom, skriveni iza tzv. 'skrbničkih računa' raspolažu vlasničkim udjelima u gotovo svim hrvatskim tvrtkama. Prema podacima SKDD-a, čak četvrtina svih dionica u zemlji u njihovim je rukama. Po grubim procjenama radi se o čak 76 milijardi kuna koje su zakonom sakrivene od javnosti, dioničara i svih sudionika na tržištu kapitala.
- Ni dan danas se ne znaju pravi vlasnici privatiziranih poduzeća poput TDR-a, Zagrebačke banke i sličnih. Oni se kriju iza skrbničkih računa, upozorio je u intervjuu Dnevno.hr-u Sulejman Tabaković, pravni ekspert za pretvorbu i privatizaciju.
Slijedom toga pokušali smo istražiti u kojim se sve tvrtkama nalaze takvi računi, kojih navodno ima više od 3.000. Preko njih banka-skrbnik 'odrađuje' novčane transakcije po nalogu skrivenih vlasnika.
Iz skrbničkog računa izronio - Miroslav Kutle
Njihov identitet ne može se saznati s obzirom da ih štiti institut skrbničkog računa i tzv. bankarska tajna. Jedina institucija koja ima pravo tražiti ime osobe koja se krije pod skrbničkim računom je Hanfa, ali samo u slučaju ako posumnja u nezakonitosti. Šukerov OIB trebao je poslužiti transparentnosti ali do danas na tom području nije zaživio.
- U hrvatskom zakonodavstvu Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta izričito je propisano da je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ovlašten zatražiti od banaka sve podatke o transakcijama i strankama kojima raspolažu, no sve to tek nakon pojavljivanja osnovane sumnja da je počinjeno kazneno djelo - ističu u Hrvatskoj udruzi dioničara.
Zbog toga su mogući slučajevi kada je tek pokretanjem sudskog procesa otkriveno da je stvarni vlasnik varaždinske Fime (iz tzv. afere 'Spice') osuđeni tajkun Miroslav Kutle. U kompaniji, kasnije preimenovanoj u Plurus, čak 40 posto vlasništva bilo je skriveno iza skrbničkih računa koje su vodile banke.
Tko su ljudi koji imaju milijarde kuna?
Malim istraživanjem obuhvatili smo osam poznatih domaćih tvrtki. Kako SKDD pruža javno dostupne podatke o deset najvećih dioničara (suvlasnika) kompanija provjerili smo, koliko je njih tajno, skriveno iza skrbničkih računa. Identificirali smo ih ukupno 17, a vrijednost s kojom raspolažu veća je od 1,5 milijarde kuna! Sa zaprepaštenjem smo otkrili da gotovo nema tvrtke u Hrvatskoj u čijem se vrhu vlasničke strukture ne nalaze skrbnički računi a iza kojih su skriveni tajni vlasnici. Dio njih je zasigurno legalan (fondovi i sl.) ali dio ih nedvojbeno pobuđuje sumnju.
Krenimo redom.
Među deset najvećih dioničara Hrvatskog telekoma, četiri ih je skriveno iza računa o kojima skrbe PBZ i Splitska banka. Ukupno raspolažu s dionicama poduzeća vrijednim 12 milijardi kuna što iznosi nešto više od 9 post
Otkrivamo: Tajni vlasnici hrvatskih tvrtki kriju se iza tisuća skrbničkih računa
o vlasničkog udjela tvrtke.
U Ini je takvih računa također četiri. Zanimljivo je da je čak i Mađarski MOL, najveći pojedinačni vlasnik (47,26 posto) skriven iza skrbničkog računa Zagrebačke banke.
Inače, među 10 najvećih dioničara te banke također se nalazi jedan takav račun. Posjeduje 318 .817 dionica Zabe odnosno 0,10 posto vlasništva a vodi ga PBZ.
IGH Jure Radića ima četiri takva računa. Vode ih PBZ, Rba i Zaba. Posjeduju oko 7 posto vlasništva kompanije. Vrijedni su 7,7 milijuna kuna.
U Adrisu i Podravki ih je po dva. U Francku jedan, a u Petrokemiji tri.
Zanimljivo je da na popisu deset najvećih dioničara/suvlasnika tvrtke na 5. mjestu jasno stoji ime poduzetnika Nenada Bakića koji ima 3,1 posto udjela poduzeća. Njegov je novac međutim transparentno zarađen, prodajom portala MojPosao i s njim povezanih tvrtki.
No, tko se krije iza tri skrbnička računa koja zajedno imaju više dionica od njega, ostaje nepoznato. Ljudi su to koji raspolažu s 25 milijuna kuna i čije bi interese vrijedilo znati s obzirom da se vlada dvoumi oko prodaje te kompanije.
- Nemogućnost saznanja tajnih podataka o većinskim dioničarima jednog trgovačkog društva, ostavlja velik prst sumnje svim budućim ulagačima koji namjeravaju kupiti dionice toga društva. Hoćemo li ikada dobiti odgovor na pitanje koliko dugo kupci dionica moraju živjeti u strahu da se ne pojavi osnovana sumnja da su tajni dioničari sumnjivim sredstvima kupili većinski udio trgovačkog društva? Takvo saznanje uzrokovalo bi nagli pad vrijednosti dionica, dok bi za dioničare to bio najgori mogući način da saznaju imena stvarnih većinskih dioničara trgovačkog društva. Obzirom da pri kupnji dionica nemamo pravo na pristup informaciji o podacima stvarnih dioničara koji se kriju iza tajnih skrbničkih računa, ne preostaje nam drugo nego da ulaganjem u dionice takvog trgovačkog društva zapravo igramo ruski rulet - zaključuju u Hrvatskoj udruzi dioničara.
Bankari kriju informacije o vlasnicima
- Kod nas skrbničke račune imaju uglavnom mirovinski i drugi investicijski fondovi, a u manjoj mjeri pojedinci, rečeno nam je u jednoj od pet najvećih domaćih banaka što je, također, po osnovi skrbničkih računa sveprisutna u vlasničkoj strukturi domaćih poduzeća. O identitetu pojedinaca čije interese zastupaju na opisani način, ni u jednoj banci, pa tako ni u onoj iz koje dolazi naš anonimni sugovornik, ne mogu govoriti jer to spada u domenu bankarske tajne.
- Ne radi se tu uvijek o želji pojedinaca da se njihovo vlasništvo nigdje ne spominje zbog osobne sigurnosti ili nečeg sličnog, već i o čisto poslovnim, špekulantskim razlozima. Ima ulagača koji ne žele da se zna da su negdje kupili vlasništvo ili ga prodali, jer je to često signal ostalim ulagačima, opravdavaju u bankama postojanje institucije skrbničkih računa.
Preuzeto s portala: www.dnevno.hr
