U današnjem svijetu smo zatrpani informacijama, obavezama i sitnicama koje nam redovno odvlače pažnju. Tako da nije ni čudo da ne možemo zapamtiti jednostavne stvari, a pogotovo pitanja koja nas čekaju na sutrašnjem ispitu, ili prezentaciju koju planiramo održati na poslu.
No, na svu sreću timovi naučnika širom svijeta redovno otključavaju nove tajne našeg uma i nove načine koji nam mogu pomoći da poboljšamo pamćenje. A neki od njih su i prilično jednostavni, kao što je šaranje po papiru ili mijenjanje fonta.
5. Učenje stranog jezika
Bez obzira da li je osoba naučila strani jezik paralelno sa maternjim, ili u kasnijim fazama života – tokom online nastave, škole ili studiranja, istraživanja pokazuju da će ista imati nevjerojatne psihološke i fiziološke beneficije. Učenje drugog jezika poboljšava kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, nivo pažnje, multitaskiranje, a jezički centri u mozgu će doslovno fizički narasti.
4. Šaranje po papiru
Ako slušate (dosadno) predavanje ili dosadan telefonski razgovor, velike su šanse da će vaš mozak odlutati i početi sanjariti, ali ako vam je bitno da isto predavanje ili razgovor zapamtite, jednostavan čin kao što je šaranje po papiru može spriječiti mozak da luta, te da ostane fokusiran na temu.
U studiji provedenoj na University of Plymouth-u naučnici su ustanovli da nasumično švrljanje po papiru može poboljšati pamćenje za čak 29%.
3. Način na koji tretirate papir na kojem ste zapisali svoje misli
Ako svoju misao napišete na komad papira i zatim ga zgužvate i bacite u kantu, zašto očkujete da će iste misli mozak smatrati važnim? U jednoj studiji (Ohio State University), istraživači su otkrili da ovakvo ponašanje značajno utiče na našu psihu, te da bačen papir na kojem smo nešto zapisali stvara direktnu vezu sa mozgom, koji takođe odmah odbacuje misao.
Već je dobro poznata činjenica da nam zapisivanje misli pomaže da ih bolje zapamtimo, ali prema novim otkrićima, ako se ne odnosimo ispravno prema samom komadu papira na kojem su zapisane, uzalud smo trošili vrijeme.
2. Koncentrišite se na ono što želite zapamtiti najmanje 8 sekundi
Danas živimo u vremenu kada sve pokušavamo odraditi što brže, multitaskiramo, manje spavamo i onda se čudimo što redovno zaboravljamo stvari.
Ako želimo da dugoročno zapamtimo neku novu informaciju, nauka kaže da je potrebno da se na nju koncentrišemo najmanje 8 sekundi – jer upravo je toliko potrebno hipokampusu da pošalje signal za pohranu informacije kao dugoročno pamćenje (prelazak informacije iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje). Ako je informacija povezana s nečim što već znate, ovaj proces može trajati i kraće.
1. Fontovi teži za čitanje bolji su za pamćenje
Naučnici sa Princetona i Indiana University-ja su proveli dva različita eksperimenta u kojima su testirati efekat fonta na učenje (pamćenje). U jednom eksperimentu, sudionicima su dali 20 sekundi da pročitaju određeni tekst napisan Arial ili Comic Sans fontom. Utvrđeno je da se oni koji su čitali tekst napisan težim (Comic Sans fontom) 15 minuta kasnije mogu bolje prisjetiti teksta.
Da bi otkrili da li bi rezultat mogao imati utjecaja u stvarnom svijetu, istraživači su dizajnirali još jedan eksperiment. Ovaj put su mijenjali fontove obrazovnih materijala kod srednjoškolaca. Učenici koji su dobili font težak za čitanje imali su bolje rezultate na testovima od onih koji su dobili jednostavan font.
“Razlog zbog kojeg su neobični fontovi djelotvorni je taj da izazivaju dublje razmišljanje o materijalu”, kazao je ko-autor studije Daniel M. Oppenheimer, psiholog na Princetonu. “Razmislite o tome na ovaj način, ne možete brzo pročitati odabrani materijal ako nisu čitka slova, prebacivanje teksta u font teži za čitanje će vas natjerati da ga pažljivo pročitate.”
No i ovdje postoje granice. Na primjer, ako su riječi previše teške za čitati, onda je malo vjerovatno da će ljudi imati koristi. Ipak, eksperimenti pokazuju kako mala promjena, kao što je font, može imati značajan utjecaj na naše pamćenje.
6yka
No, na svu sreću timovi naučnika širom svijeta redovno otključavaju nove tajne našeg uma i nove načine koji nam mogu pomoći da poboljšamo pamćenje. A neki od njih su i prilično jednostavni, kao što je šaranje po papiru ili mijenjanje fonta.
5. Učenje stranog jezika
Bez obzira da li je osoba naučila strani jezik paralelno sa maternjim, ili u kasnijim fazama života – tokom online nastave, škole ili studiranja, istraživanja pokazuju da će ista imati nevjerojatne psihološke i fiziološke beneficije. Učenje drugog jezika poboljšava kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, nivo pažnje, multitaskiranje, a jezički centri u mozgu će doslovno fizički narasti.
4. Šaranje po papiru
Ako slušate (dosadno) predavanje ili dosadan telefonski razgovor, velike su šanse da će vaš mozak odlutati i početi sanjariti, ali ako vam je bitno da isto predavanje ili razgovor zapamtite, jednostavan čin kao što je šaranje po papiru može spriječiti mozak da luta, te da ostane fokusiran na temu.
U studiji provedenoj na University of Plymouth-u naučnici su ustanovli da nasumično švrljanje po papiru može poboljšati pamćenje za čak 29%.
3. Način na koji tretirate papir na kojem ste zapisali svoje misli
Ako svoju misao napišete na komad papira i zatim ga zgužvate i bacite u kantu, zašto očkujete da će iste misli mozak smatrati važnim? U jednoj studiji (Ohio State University), istraživači su otkrili da ovakvo ponašanje značajno utiče na našu psihu, te da bačen papir na kojem smo nešto zapisali stvara direktnu vezu sa mozgom, koji takođe odmah odbacuje misao.
Već je dobro poznata činjenica da nam zapisivanje misli pomaže da ih bolje zapamtimo, ali prema novim otkrićima, ako se ne odnosimo ispravno prema samom komadu papira na kojem su zapisane, uzalud smo trošili vrijeme.
2. Koncentrišite se na ono što želite zapamtiti najmanje 8 sekundi
Danas živimo u vremenu kada sve pokušavamo odraditi što brže, multitaskiramo, manje spavamo i onda se čudimo što redovno zaboravljamo stvari.
Ako želimo da dugoročno zapamtimo neku novu informaciju, nauka kaže da je potrebno da se na nju koncentrišemo najmanje 8 sekundi – jer upravo je toliko potrebno hipokampusu da pošalje signal za pohranu informacije kao dugoročno pamćenje (prelazak informacije iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje). Ako je informacija povezana s nečim što već znate, ovaj proces može trajati i kraće.
1. Fontovi teži za čitanje bolji su za pamćenje
Naučnici sa Princetona i Indiana University-ja su proveli dva različita eksperimenta u kojima su testirati efekat fonta na učenje (pamćenje). U jednom eksperimentu, sudionicima su dali 20 sekundi da pročitaju određeni tekst napisan Arial ili Comic Sans fontom. Utvrđeno je da se oni koji su čitali tekst napisan težim (Comic Sans fontom) 15 minuta kasnije mogu bolje prisjetiti teksta.
Da bi otkrili da li bi rezultat mogao imati utjecaja u stvarnom svijetu, istraživači su dizajnirali još jedan eksperiment. Ovaj put su mijenjali fontove obrazovnih materijala kod srednjoškolaca. Učenici koji su dobili font težak za čitanje imali su bolje rezultate na testovima od onih koji su dobili jednostavan font.
“Razlog zbog kojeg su neobični fontovi djelotvorni je taj da izazivaju dublje razmišljanje o materijalu”, kazao je ko-autor studije Daniel M. Oppenheimer, psiholog na Princetonu. “Razmislite o tome na ovaj način, ne možete brzo pročitati odabrani materijal ako nisu čitka slova, prebacivanje teksta u font teži za čitanje će vas natjerati da ga pažljivo pročitate.”
No i ovdje postoje granice. Na primjer, ako su riječi previše teške za čitati, onda je malo vjerovatno da će ljudi imati koristi. Ipak, eksperimenti pokazuju kako mala promjena, kao što je font, može imati značajan utjecaj na naše pamćenje.
6yka
