Sredinom studenog je francuski premijer Valls govorio o "mogućem kemijskom napadu" i zatražio "sastavljanje lista putnika zrakoplova" što podsjeća na histeriju oko antraksa u Sjedinjenim Državama u listopadu 2001. godine i kada napada na Afganistan bio reakcija na događaje od 11. rujna.

"Ne želimo se predati Bin Ladenu", to su bili razlozi Georgea W. Busha i onda su krenule bombe, smrt i razaranja.

Nakon napada u Parizu i odluke predsjednika Hollandea da "pojača" bombardiranja u Iraku i Siriji je francuski parlament za tri mjeseca produžio "izvanredno stanje" u zemlji i Francusku pretvorio u permanentnu policijsku državu.

"Hollande nije samo najavio političku reakciju na djela terorizma, nego je pozvao i na precizno prekrajanje Ustava, dizajniranog tako može odgovoriti na nove, nadolazeće prijetnje po nacionalnu sigurnost. Francuski zakon iz 1955. propisuje da dekret kojim vlada proglasi izvanredno stanje daje ovlasti upravnim tijelima da se koriste izvanrednim ovlastima policije koja će nadzirati  kretanje ljudi i vozila, boravak ljudi, zatvaranje javnih mjesta, vršiti dnevne i noćne pretrese stanova, zabranjivati okupljanja koja bi mogla uzrokovati nemire, te oduzimati građanima oružje. Članak 11. Zakona iz 1955. također predviđa mogućnost poduzimanja svih mjera kako bi se osigurao nadzor tiska i medija bilo koje prirode kao što su radio, filmske projekcije i kazališne predstave. Izvanredno stanje traje dvanaest dana i svaki produžetak se mora odobriti zakonom u parlamentu. Hollande je jasno rekao da će ići dalje i da će izvanredno stanje potrajati odlukom koja je protivna Ustavu. Osim toga, on će u međuvremenu izravno u Ustav iz 1958. dodati dio kojim će ozakoniti i ojačati nove mjere", za Vox Populi piše Paola Piciacchia, stručnjakinja za javno i parlamentarno komparativno pravo sa Sveučilišta Sapienza u Rimu.

Podsjetimo da je izvanredno stanje u Francuskoj uvedeno nakon terorističkih napada za koje je odgovornost preuzela "Islamska država". Međutim, što se događa danas u Francuskoj. Tijekom summita o klimatskim promjenama se policija koristila ovlastima protiv mirnih prosvjednika i ekoloških aktivista koji su bili meta uhićenja i zatvaralo ih se u kućni pritvor.

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Parizu je francuska vlada koristila hitne zakone koji su na snazi nakon terorističkih napada u studenom i neke je aktiviste za zaštitu okoliša zatvorila u kućni pritvor.

Odmah nakon terorističkih napada u studenom, kao što je upozorila profesorica Paola Piciacchia, francuska vlada proglasila izvanredno stanje na temelju zakona 1955. godine, a taj zakon dopušta državi da vrši pretres privatnih domova bez naloga, nametne policijski sat, ograniči javna okupljanja i kretanje ljudi, oduzima oružje i oduzima tisak i publikacije.

Aktivist Joel Domenjoud je za AntiMedia rekao da je zbog ovog zakona opisan kao "glavni vođa ekstremno ljevičarskog pokreta", što on odbija priznati da jest, ali se sudac oglušio na njegovu žalbu protiv zabrane da sudjeluje na prosvjedima.

"Ja sam ljut i mislim da su napravili veliku grešku. Oni nisu tražili ljude poput nas aktivista, a ovo govori da se može ciljati na bilo koga, bez ikakvog razloga i da su naše građanske slobode u opasnosti ", rekao je Domenjoud.

U subotu je francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve potvrdio da se francuska vlada koristila hitnim zakonom koji je od nedavno na snazi i da se prema njemu ​​najmanje 24 aktivista Greenpeacea našlo u kućnom pritvoru.

Cazeneuve tvrdi da su aktivisti osumnjičeni za planiranje nasilnih prosvjeda tijekom konferencije o klimatskim promjenama, a trebali su početi u nedjelju, dan prije svečanog otvorenja i završiti 11. prosinca.

"Te ljude smo smjestili u cjelodnevni kućni pritvor, jer su oni tijekom ranijih demonstracija bili nasilni i zbog toga što su rekli da neće poštivati mjere izvanrednog stanja", rekao je Cazeneuve.

U međuvremenu je direktor Greenpeacea Francuske, Jean-Francois Julliard, rekao da aktivisti koji su u kućnom pritvoru nikada nisu počinili nasilna djela i nikada nisu bili optužen za bilo što.

"Mi smatramo da vlada želi ugušiti kritiku militanata, ali to radi na najgori mogući način – represijom", rekao je Julliard za televiziju BFM.

Nekoliko izvora navodi da su agenti policije također pretresli tri kuće koje su aktivisti okupirali u Parizu, a u mnogim drugima diljem države je bilo oduzimanja računala, dokumenata i osobnih stvari.

No, bez obzira na prijetnje uhićenjima, prosvjednici su ipak izašli na ulice. Prema podacima francuskog Ministarstva unutarnjih poslova, nakon proglašenja izvanrednog stanja prije nešto više od dva tjedna, za više od 300 ljudi je određen režim kućnog pritvora.

Tijekom prosvjeda 29. studenog je isti broj aktivista koji se bore za zaštitu okoliša uhićen, a optužilo ih se za održavanje nezakonitih prosvjeda, dok su stranci protjerani i zabranjen im je povratak u Francusku na godinu dana. Uhićeni su i protjerani čak i engleski aktivisti koji su organizirali. Kazna određena za Francuze je do 6 mjeseci zatvora i novčana kazna od 7 500 eura, prenosi portal Anti Diplomatico.

Možda treba dodati da je francuska specijalna policija tijekom intervencije na Trgu Republike gazila po svijećama i pismima koja su ljudi ostavljali u spomen žrtvama terorističkih napada u Parizu, što je bio prilično degutantan prizor, ali isto tako prizor koji oslikava svu nemoć građana kada se moraju suočiti s represijom "demokratskog" režima.

Mnogi su mediji izvijestili su i osudili to što se u nedjelju, 29. studenog, nekoliko prosvjednika okupilo u središtu Pariza kako bi prosvjedovali tijekom okupljanja šefova država koji su raspravljali o klimatskim promjenama, ali je malo njih izvijestilo o bjesomučnom gaženju svijeća, pisama i predmeta koji su kao spomen žrtvama od 13. studenog ostavljeni oko spomenika na Trgu Republike.

Na slikama i snimkama se čak mogu vidjeti "strašni eko-teroristi" kako tijelima pokušavaju sačuvati cvijeće, svijeće i pisma koja su prolaznici ostavili u znak sjećanja na žrtve masakra od  prije dva tjedna.

FOTO - Trenutak prije intervencije francuske policije na Trgu Republike u Parizu 29. studenog:



Međutim, kada je nastupila panika zbog suzavca kojim se koristila interventna policija, neki su prosvjednici počeli bacati što im je bilo pri ruci, ali je interventna policija bila ta koja je u svom represivnom bijesa gazila i uništavala sve oko spomenika. Ipak gotovo većina mainstream medija je citirala televiziju France24 izvijestila o "napadu od strane prosvjednika", što apsolutno ne odgovara istini.

Cijela Francuska se pretvorila u "policijsku kasarnu", pogazila Ustav i tko zna koji će sljedeći korak učiniti Hollande i Valls.

S druge strane, cijela Europska unija odbacuje demokraciju. Nacionalni parlamenti već duže vrijeme nisu suvereni i ekonomske politike odlučuju Bruxelles i Njemačka. No, nije riječ samo o ekonomskoj politici, nego o slijepom provođenju diktata elite okupljene oko Washingtona i vrha NATO saveza od strane Bruxellesa. Europska unija je protivno svojoj volji ušla u nepotrebni sukob s Rusijom oko Ukrajine, a na Bliskom istoku i na sjeveru Afrike je podržala i još uvijek podržava američki "izvoz demokracije" i "rušenje diktatorskih režima". Sada je otkriveno da se u Lisabonskom ugovoru u članku 42.7 eksplicitno nameće i vojna solidarnost Europske unije. Mi smo prošlog stoljeća u nekoliko ratova bili uvučeni protiv svoje volje, a sada je Bruxelles taj koji nas može odvesti u rat, prije svega dokidanjem naših institucija i našeg Ustava. Europska unija će nastaviti nametati posebne interventne zakone, oštre mjere štednje, ratnu proračunsku potrošnju i ako se ne zaustavi ovo ludilo na kraju riskiramo da više ne bude ni demokratske Europe, a terorizam će još više ojačati i raširiti se. Tada će cijenu platiti "aktivisti ekstremne ljevice" i "militanti Greenpeacea", dok je militantima islamističkog terorizma ionako svejedno hoće li prilikom terorističkih napada poginuti ili ne.

FOTO - Intervencija francuske interventne policije koja se tijekom prosvjeda 29 11. koristila ovlastima iz  novog protuustavnog Zakona o izvanrednom stanju:



 



6yka