Retorički prelazak s parlamentarne demokracije na parlamentarnu dekoraciju elegantan je način da se promjenom vladajućeg žargona prikrije faktički državni udar, a ipak evidentira nešto od njegovih posljedica. Kraće rečeno: parlament treba postojati zato da ga ne bude!
Naziv prijedloga
Parlamentarna dekoracija.
Kratki sažetak
Terminološko svođenje uloge parlamenta na realnu mjeru, odnosno na sadašnje stanje stvari.
Kratko proširenje kratkog sažetka
Umjesto zastarjelog, prevaziđenog i zbunjujućeg naziva parlamentarna demokracija, kakav se iz neobjašnjivih razloga i danas koristi za opis vladajućeg poretka u RH, potrebno je u upotrebu uvesti termin parlamentarna dekoracija, koji odgovara ne samo aktualnim prilikama, već i volji velike većine aktera na političkoj sceni, poglavito saborskim zastupnicima.
Time će se, bez značajnijih potresa na društvenom i leksičkom planu, osigurati kontinuitet parlamentarnog života i istovremeno respektirati činjenica da parlament ne služi demokratskom, već dekorativnom profiliranju režima.
Istaknimo kurzivom
Ako istinski vjerujemo u vrijednost i snagu parlamentarizma, dužni smo ga uklopiti u frazu koja odgovara njegovoj današnjoj svrsi!
To što svi znaju da parlamentarna demokracija u Hrvatskoj ne postoji, nije razlog za očajavanje, malodušnost ili smrtni strah. Novim okolnostima potrebno se prilagoditi uz izračun najmanje štete. Umjesto da parlamentarnu demokraciju proglasimo mrtvom, osigurajmo život parlamentarnoj dekoraciji!
Historijska podloga
Povijesno iskustvo koje smo stekli kroz zadnjih mjesec i pol dana upućuje na zaključak da parlament, protivno svojoj ustavnoj ingerenciji, ne samo što ne predstavlja ‘vrhovnu zakonodavnu vlast’, nego bi čak i njegovo definiranje kao ‘zadnje rupe na svirali’ u okviru vladajućeg poretka bilo pretjerano. Parlament, međutim, i dalje uporno egzistira i čak sve vrijeme predano zasjeda. Ta žilavost impresionira i otvara prostor za nove uvide. Neki teoretičari skloni su tezi da se smisao parlamenta krije upravo u njegovoj besmislenosti.
Podsjetimo: u Hrvatskoj je, pod izgovorom zaštite stanovništva od zaraze, na snazi izvanredno stanje, iako ono nije službeno proglašeno jer ga po važećim ustavnim normama proglasiti može isključivo Sabor dvotrećinskom većinom, a ovaj to nije učinio; izvršna i zakonodavna vlast predana je u ruke Nacionalnog stožera civilne zaštite, tijela što ga je formirala Vlada, iako je, prema važećem Ustavu, takve ovlasti na Stožer mogao prenijeti jedino Sabor dvotrećinskom većinom, a ovaj to nije učinio; Nacionalni stožer civilne zaštite donio je niz uredbi sa zakonskom snagom kojima se ograničavaju ustavom zajamčena prava i slobode građana – poput slobode kretanja – iako suspenziju postojećeg Ustava može proglasiti isključivo Sabor dvotrećinskom većinom, a ovaj to nije učinio…
Podsjetimo: hrvatski parlament je zasjedao čitavo to vrijeme, pa nije bilo razumu dokučivog razloga da to tijelo, preko dvotrećinske većine zastupničkih glasova, formalno ne proglasi izvanredno stanje, ili da ne prenese zakonodavne ovlasti na Nacionalni stožer civilne zaštite, ili da mjere Stožera kojima se ukidaju ustavna prava ne legitimira na svojim sjednicama… no on to ipak nije učinio: izglasavao je odluke koje se tiču raznih ekonomskih tehnikalija, poreza, prireza i zareza, ali je ostao postojano nenadležan za pitanja poput oduzimanja slobode građanima čiji predstavnici u parlamentu sjede.
Podsjetimo: brzopotezno razvlašćivanje hrvatskoga parlamenta, dosad nezabilježeno ignoriranje toga tijela i uzurpiranje njegovih ovlasti, provedeno je bez protivljenja članova parlamenta!
Zaključimo: pošto je hrvatski parlament, u suradnji s drugim organima vlasti, junački sabotirao svoju ustavnu ulogu, svodeći vlastiti značaj na manje od zadnje rupe na svirali, a ipak izbjegavajući samoukidanje, očigledno je da se kod pokušaja opisa stvarne prirode vladajućeg poretka u RH ne može govoriti o parlamentarnoj demokraciji, već o parlamentarnoj dekoraciji.
Sažetak povijesnog iskustva
Retorički prelazak s parlamentarne demokracije na parlamentarnu dekoraciju elegantan je način da se promjenom vladajućeg žargona prikrije faktički državni udar, a ipak evidentira nešto od njegovih posljedica.
Ideološki kredo
Parlament treba postojati zato da ga ne bude!
Zašto ga onda nije bolje ukinuti?
Zato što to nije dobro za imidž države. Uz zemlje koje nisu familijarne s parlamentarnim tipom vladavine obično se vezuju ružne i teške riječi: diktatura, tiranija, strahovlada, despotizam, autoritarizam, pa čak i totalitarizam.
To nam ne treba! Odnosno – treba nam parlament!
Istaknimo kurzivom (2)
Postojanje parlamenta neophodno je zbog toga da se Hrvatska u javnoj percepciji ne bi uspoređivala sa zemljama poput Hrvatske, gdje je trenutno na snazi mračna politička diktatura.
Budući da je ovdje riječ o imidžu i sadržaju, kao različitim, a najčešće i suprotstavljenim kategorijama, nije zgorega naglasiti da je realni politički značaj parlamenta do kraja iscrpljen u činjenici njegova formalnog postojanja. Drugim riječima, opet kurziv: Važnost postojanja parlamenta obrnuto je proporcionalna njegovoj potrebnosti.
Nekoliko tehničkih napomena
- Model i osnovne karakteristike parlamentarne dekoracije definiraju stručnjaci za uređenje interijera. Interijeri – kao što sama riječ kaže – spadaju u resor unutrašnjih poslova.
- U parlamentarnoj dekoraciji izabrani predstavnici građana odlučuju o svim pitanjima koja se tiču građana, osim o onima što su za živote građana iole važna.
- U slučajevima rata, pandemije, poplave, državnog udara, eksplozije policijskog nasilja ili kakve druge katastrofe, parlament ima obavezu da se hitno sastane i raspravi o temama kao što su ekološki uzgoj gljiva ili smanjenje PDV-a za proizvođače maslinova ulja, a slobodan je – zašto ne? – usvojiti i Dekoraciju o pravima i slobodama građana RH.
- U sustavu parlamentarne dekoracije, odluke od kapitalne važnosti za sudbinu nacije, umjesto dvotrećinske većine, donosi jednostotinska manjina, koju čine predsjednik Vlade i šačica njegovih uzurpatora.
- Jednostotinska manjina ima pravo građanima RH navući prugaste odore, zabraniti im slobodu kretanja i govora, ustrojiti režim policijske države i, da ne duljimo, kompletnu zemlju pretvoriti u konclogor – kao što je to danas slučaj – ali parlament (i isključivo parlament!) odlučuje kakvim će tipom bodljikave žice logor biti opasan.
Jeftina metafora
Parlamentarni izbori služe jačanju parlamentarne dekoracije.
Prikažemo li parlamentarnu dekoraciju kao ukrasnu vazu na vitrini u kojoj su zaključane sprave za mučenje, parlamentarni izbori su poput izbora cvijeća koje će u tu vazu biti stavljeno. Cvijeće je bitno zato što pouzdano usahne.
Poruka od našeg sponzora
Želite li saznati nešto više o hrvatskoj parlamentarnoj dekoraciji, možete od naše izdavačke kuće naručiti koloriranu brošuru s grafikonima, statističkim pokazateljima i kratkim biografijama saborskih zastupnika pod naslovom ‘Koji će nam oni kurac?’.
portalnovosti
Naziv prijedloga
Parlamentarna dekoracija.
Kratki sažetak
Terminološko svođenje uloge parlamenta na realnu mjeru, odnosno na sadašnje stanje stvari.
Kratko proširenje kratkog sažetka
Umjesto zastarjelog, prevaziđenog i zbunjujućeg naziva parlamentarna demokracija, kakav se iz neobjašnjivih razloga i danas koristi za opis vladajućeg poretka u RH, potrebno je u upotrebu uvesti termin parlamentarna dekoracija, koji odgovara ne samo aktualnim prilikama, već i volji velike većine aktera na političkoj sceni, poglavito saborskim zastupnicima.
Time će se, bez značajnijih potresa na društvenom i leksičkom planu, osigurati kontinuitet parlamentarnog života i istovremeno respektirati činjenica da parlament ne služi demokratskom, već dekorativnom profiliranju režima.
Istaknimo kurzivom
Ako istinski vjerujemo u vrijednost i snagu parlamentarizma, dužni smo ga uklopiti u frazu koja odgovara njegovoj današnjoj svrsi!
To što svi znaju da parlamentarna demokracija u Hrvatskoj ne postoji, nije razlog za očajavanje, malodušnost ili smrtni strah. Novim okolnostima potrebno se prilagoditi uz izračun najmanje štete. Umjesto da parlamentarnu demokraciju proglasimo mrtvom, osigurajmo život parlamentarnoj dekoraciji!
Historijska podloga
Povijesno iskustvo koje smo stekli kroz zadnjih mjesec i pol dana upućuje na zaključak da parlament, protivno svojoj ustavnoj ingerenciji, ne samo što ne predstavlja ‘vrhovnu zakonodavnu vlast’, nego bi čak i njegovo definiranje kao ‘zadnje rupe na svirali’ u okviru vladajućeg poretka bilo pretjerano. Parlament, međutim, i dalje uporno egzistira i čak sve vrijeme predano zasjeda. Ta žilavost impresionira i otvara prostor za nove uvide. Neki teoretičari skloni su tezi da se smisao parlamenta krije upravo u njegovoj besmislenosti.
Podsjetimo: u Hrvatskoj je, pod izgovorom zaštite stanovništva od zaraze, na snazi izvanredno stanje, iako ono nije službeno proglašeno jer ga po važećim ustavnim normama proglasiti može isključivo Sabor dvotrećinskom većinom, a ovaj to nije učinio; izvršna i zakonodavna vlast predana je u ruke Nacionalnog stožera civilne zaštite, tijela što ga je formirala Vlada, iako je, prema važećem Ustavu, takve ovlasti na Stožer mogao prenijeti jedino Sabor dvotrećinskom većinom, a ovaj to nije učinio; Nacionalni stožer civilne zaštite donio je niz uredbi sa zakonskom snagom kojima se ograničavaju ustavom zajamčena prava i slobode građana – poput slobode kretanja – iako suspenziju postojećeg Ustava može proglasiti isključivo Sabor dvotrećinskom većinom, a ovaj to nije učinio…
Podsjetimo: hrvatski parlament je zasjedao čitavo to vrijeme, pa nije bilo razumu dokučivog razloga da to tijelo, preko dvotrećinske većine zastupničkih glasova, formalno ne proglasi izvanredno stanje, ili da ne prenese zakonodavne ovlasti na Nacionalni stožer civilne zaštite, ili da mjere Stožera kojima se ukidaju ustavna prava ne legitimira na svojim sjednicama… no on to ipak nije učinio: izglasavao je odluke koje se tiču raznih ekonomskih tehnikalija, poreza, prireza i zareza, ali je ostao postojano nenadležan za pitanja poput oduzimanja slobode građanima čiji predstavnici u parlamentu sjede.
Podsjetimo: brzopotezno razvlašćivanje hrvatskoga parlamenta, dosad nezabilježeno ignoriranje toga tijela i uzurpiranje njegovih ovlasti, provedeno je bez protivljenja članova parlamenta!
Zaključimo: pošto je hrvatski parlament, u suradnji s drugim organima vlasti, junački sabotirao svoju ustavnu ulogu, svodeći vlastiti značaj na manje od zadnje rupe na svirali, a ipak izbjegavajući samoukidanje, očigledno je da se kod pokušaja opisa stvarne prirode vladajućeg poretka u RH ne može govoriti o parlamentarnoj demokraciji, već o parlamentarnoj dekoraciji.
Sažetak povijesnog iskustva
Retorički prelazak s parlamentarne demokracije na parlamentarnu dekoraciju elegantan je način da se promjenom vladajućeg žargona prikrije faktički državni udar, a ipak evidentira nešto od njegovih posljedica.
Ideološki kredo
Parlament treba postojati zato da ga ne bude!
Zašto ga onda nije bolje ukinuti?
Zato što to nije dobro za imidž države. Uz zemlje koje nisu familijarne s parlamentarnim tipom vladavine obično se vezuju ružne i teške riječi: diktatura, tiranija, strahovlada, despotizam, autoritarizam, pa čak i totalitarizam.
To nam ne treba! Odnosno – treba nam parlament!
Istaknimo kurzivom (2)
Postojanje parlamenta neophodno je zbog toga da se Hrvatska u javnoj percepciji ne bi uspoređivala sa zemljama poput Hrvatske, gdje je trenutno na snazi mračna politička diktatura.
Budući da je ovdje riječ o imidžu i sadržaju, kao različitim, a najčešće i suprotstavljenim kategorijama, nije zgorega naglasiti da je realni politički značaj parlamenta do kraja iscrpljen u činjenici njegova formalnog postojanja. Drugim riječima, opet kurziv: Važnost postojanja parlamenta obrnuto je proporcionalna njegovoj potrebnosti.
Nekoliko tehničkih napomena
- Model i osnovne karakteristike parlamentarne dekoracije definiraju stručnjaci za uređenje interijera. Interijeri – kao što sama riječ kaže – spadaju u resor unutrašnjih poslova.
- U parlamentarnoj dekoraciji izabrani predstavnici građana odlučuju o svim pitanjima koja se tiču građana, osim o onima što su za živote građana iole važna.
- U slučajevima rata, pandemije, poplave, državnog udara, eksplozije policijskog nasilja ili kakve druge katastrofe, parlament ima obavezu da se hitno sastane i raspravi o temama kao što su ekološki uzgoj gljiva ili smanjenje PDV-a za proizvođače maslinova ulja, a slobodan je – zašto ne? – usvojiti i Dekoraciju o pravima i slobodama građana RH.
- U sustavu parlamentarne dekoracije, odluke od kapitalne važnosti za sudbinu nacije, umjesto dvotrećinske većine, donosi jednostotinska manjina, koju čine predsjednik Vlade i šačica njegovih uzurpatora.
- Jednostotinska manjina ima pravo građanima RH navući prugaste odore, zabraniti im slobodu kretanja i govora, ustrojiti režim policijske države i, da ne duljimo, kompletnu zemlju pretvoriti u konclogor – kao što je to danas slučaj – ali parlament (i isključivo parlament!) odlučuje kakvim će tipom bodljikave žice logor biti opasan.
Jeftina metafora
Parlamentarni izbori služe jačanju parlamentarne dekoracije.
Prikažemo li parlamentarnu dekoraciju kao ukrasnu vazu na vitrini u kojoj su zaključane sprave za mučenje, parlamentarni izbori su poput izbora cvijeća koje će u tu vazu biti stavljeno. Cvijeće je bitno zato što pouzdano usahne.
Poruka od našeg sponzora
Želite li saznati nešto više o hrvatskoj parlamentarnoj dekoraciji, možete od naše izdavačke kuće naručiti koloriranu brošuru s grafikonima, statističkim pokazateljima i kratkim biografijama saborskih zastupnika pod naslovom ‘Koji će nam oni kurac?’.
portalnovosti
