Da nema Klasik TV-a mladež bi ostala u uvjerenju da smo mi, rođeni oko 1968., odrasli u konclogoru. A kad čovjek danas gleda dokumentarac Nenada Puhovskog ‘Volonterske priče’ o Univerzijadi, može vidjeti nešto sasvim drugo: čednost, optimizam, entuzijazam bez kalkulacija


Novi dan, N1, 2. kolovoza, 8:00


Pučki tribun Miro Bulj baš je hlebinac! U jutarnjem nastupu u ‘Novom danu’ uputio je mladeži apel: ‘Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće vam sjati…’, kao da se od apela živi i kao da se zbog apela ostaje. ‘Dvije trećine Hrvatske su prazne, školstvo i zdravstvo su uništeni’, rekao je Bulj, ispravno, pa dodao: ‘Pozivam mlade ljude da ostanu tu, da se zajedno borimo, ova su područja ljepša od Irske i Amerike, imaju prosperitet. Ne može Hrvatska biti samo Zagreb.’

Tko može živjeti od ljepote? Lirski pjesnici, možda. Gdje ta područja ‘imaju prosperitet’? Kakav prosperitet? Priča o ‘resursima’ je smrtonosna jer jača uvjerenje nacije da će moći živjeti od lijepe obale i modrog mora, a to je pogubno. Kuba i Jamajka imaj ljepšu obalu i modrije more, pa su siromašne. Resursi su rad, pravna država, kolektivna disciplina, moral, plaćanje poreza, sankcioniranje prijestupnika – sve suprotno onome što se kod nas radi. Stranka Mire Bulja, Most, od svih je najavljenih reformi provela jedino ultraklerikalizaciju javnih medija i obustavu kurikularne reforme, što je jasna poruka: samo nam Bog može pomoći. Ne ide to tako, gosn Bulj, ne ide…

Volonterske priče, Klasik TV, 5. kolovoza, 23:00


Da nema Klasik TV-a mladež bi ostala u uvjerenju da smo mi, rođeni oko 1968., odrasli u konclogoru. A kad čovjek danas gleda dokumentarac Nenada Puhovskog ‘Volonterske priče’ (1987.), može vidjeti nešto sasvim drugo: jedinstveni polet naše mladosti, kako bi rekao Aleksandar Zinovjev, čednost, optimizam, entuzijazam bez kalkulacija.

‘Volonterske priče’ (1987.) su dokumentarac o radu na Univerzijadi, najvećem projektu Zagreba prije rata, u kojemu je grad dobio svoje novo lice i masu objekata koje i danas koristi. Prema podacima iz časopisa ‘Građevinar’, ulaganja u gradnju i obnovu iznosila su oko 391 milijardu ondašnjih dinara, preračunato u današnji novac, to je ‘oko 3,2 milijarde današnjih dolara ili 19,3 milijarde kuna’, procijenili su stručnjaci u ‘Građevinaru’.

Nenad Puhovski, vječni crv u jabukama trulih režima, proslavio se inače po ljutim oporbenim uradcima. U socijalizmu je izazvao gnjev vladajućih inscenacijom Orwellove ‘1984.’ i Stoppardovim ‘Travestijama’, koje su izazivale burne reakcije CK SKH i ambasade SSSR-a. Njegov TV dokumentarac ‘Mrtva luka’ bio je bunkeriran punih 15 godina, ‘Oluja nad Krajinom’ koju je producirao 2001. komentirana je i u parlamentu, dok je zbog ‘Lore’ i ‘Paviljona 22’ lijepo zamoljen od branitelja da napusti zemlju jer da je svijet dovoljno širok, budući da oni nisu.

Pero Shakespeareovo, HTV, 6. kolovoza, 9:05


Odlična BBC-jeva serija najbolji je sadržaj javne televizije ovoga ljeta. Duhovita, dinamična, odlično napisana, izvrsno glumljena, veliko je osvježenje u ove vrele dane i šteta je što ide na Trećem programu koji ne gleda više od nekoliko tisuća ljudi. Urednici su napravili veliku grešku jer su sjajnu seriju pustili bez predvidivog ritma, pa je prva epizoda emitirana 8. srpnja, potom je 15. nastala neobjašnjena rupa – serija je skinuta zbog otvaranja Pule – da bi bila nastavljena 22. srpnja, kad je već mnogo gledatelja zaboravilo na nju. Urednici ne znaju jedno od ključnih pravila dobre TV sheme – ustaljeni termin serije je svetinja.

‘Pero Shakespeareovo’ u četvrtoj epizodi opisuje zgode sa sonetima: Will ih je napisao 154, uspjevši ni u jednom ne spomenuti svoju ženu. Epizoda vrvi zgodnim dosjetkama (‘sonet je kao prdac: kad navali, mora se ispustiti’; ‘ja sam car jampskog pentametra’, ‘tako mi Jupiterova pazuha’, ‘sonet mi se gotovo rimuje, a tako je ljepše, prava rima je dosadna’). Prevoditelji su napravili sjajan posao: bili su na razini engleskog jezika i humora, što znači da su dosegli vrh. Čestitke.

Novi dan, N1, 7. kolovoza, 8:00


Porez na nekretnine, koji su HDZ-ovci do jučer nazivali agresijom, pljačkom, haračem, protjerivanjem staraca, novom nacionalizacijom i sl., pametno je u ‘Novom danu’ analizirao Ljubo Jurčić. Naglasio je da u vezi poreza postoje ozbiljne zagonetke. ‘Prvo, ako je to zamjena za komunalnu naknadu, zašto onda ispunjavati obrasce? To se ne zove komunalna naknada nego porez. Tu se onda nešto krije. Svi obrasci zbunjuju’, rekao je Jurčić. ‘Svaki porez se plaća iz dohotka, koji stvara čovjek. Mi smo na dnu Europe, samo je još Bugarska iza nas. Naš dohodak ne raste i relativno padamo. Nikad ne smijete uvoditi novi porez, opterećenje i trošak u situaciji kad dohodak stagnira. U toj situaciji bit će to udar na standard građana. U svakom slučaju, mislim da Hrvatska nije ni blizu pripremljena za uvođenje poreza na imovinu. Ona može pokrenuti taj postupak, pa imati pet, šest, sedam koraka. Sad nema nijedan element da bi se taj porez mogao uvesti’, dodao je Jurčić. ‘Tko će to napraviti, po čijoj vrijednosti i kome fakturirati djedovinu ako unuk tamo nije bio nikad u životu, a odjednom počne dobivati fakture, a nema nikakve koristi od toga? To će dovesti do toga da ćemo našu imovinu prodati jeftino, badava strancima, koji za jeftin novac žele naći mjesto za provesti starost… Porez mora imati svoju svrhu, nije on zbog toga da se hrani državna administracija, hoće li ići u školovanje ljudi, infrastrukturu ili gospodarstvo… Ako uplaćujemo svi skupa porez na imovinu, s njim će se financirati vodovod, komunalije, zelenilo, tako da će vrijednost vaše imovine porasti, zato što će okoliš biti uređeniji, sigurniji, ljepši. Porezom se uvijek financira javno dobro. Vlada to nije prezentirala na ustavan način građanima ni politici’, zaključio je Jurčić, a Vlada nastavila po svome.