Hrvatskom hara e-mail ucjena u kojoj se žrtvama tvrdi kako će se sav sadržaj s njihovih računa objaviti ne uplati li se tražena svota u kriptovalutama. Osim te, postoje još neke česte prevare na koje ne smijete nasjesti



Europolov Europski centar za kibernetički kriminal , Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora pokreću danas kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa European Cyber Security Month, izvještava Ministarstvo unutarnjih poslova.

Tijekom idućeg tjedna policijske službe svih 28 država članica Europske unije, 5 država koje nisu članice Europske unije, 24 nacionalnih bankovnih udruženja i banke te mnogo drugih dionika u borbi protiv kibernetičkog kriminala, podizat će svijest o tom fenomenu u kriminalu. Ovaj paneuropski pothvat bit će pokrenut komunikacijskom kampanjom putem kanala društvenih medija i nacionalnih policijskih službi, bankovnih udruženja i financijskih ustanova.

 


U sklopu IOCTA 2018 preporuka, najučinkovitija obrana od društvenog inženjeringa je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.








U svrhu ove kampanje proizveden je promotivni materijal na 27 jezika, a uključuje informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prevara i kako ih izbjeći:

  • CEO prevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.

  • Prevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.

  • Krađa identiteta/krađa identiteta navođenjem lažne poveznice/lažni telefonski pozivi: varalice vas zovu, šalju tekstualnu poruku ili e-poštu i prijevarom vas navode da podijelite s njima svoje osobne, financijske ili sigurnosne informacije.

  • Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

  • Romantične prevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

  • Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

  • Investicijske prevare i prevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.



 

tportal