Politika opet kadrovira: sposobne gura nominalno, no podobni i dalje prvi izbor

Nakon svake smjene vlasti udomaćila se zamjena članova uprava u nizu javnih poduzeća, a takav je slučaj bio i 2012., nakon što je HDZ-ovu Vladu Jadranke Kosor naslijedila Vlada premijera Zorana Milanovića.  Sada je otišao i Milanović, no stvar više nije tako jednostvana, nije više riječ o pukoj rošadi HDZ-ove i SDP-ove koalicije, već se u vlast uključila i treća strana, Most nezavisnih lista.

Iz Mosta uvjeravaju da će ovaj put sve biti drukčije. "Jedini i isključivi kriterij za promjenu i otpuštanje kadra bit će njihova stručnost i kvalifikacije. Dakle, obavit će se detaljan uvid u trenutačno stanje javnih poduzeća prije donošenja bilo kakvih odluka", rečeno nam je u Mostu. Iz HDZ-a ni nakon nekoliko dana nismo dobili odgovor na pitanje kakve kadrovske promjene spremaju.  A kako je bilo dosad, u prvih 25 godina povijesti demokratske Hrvatske? Među 54 tvrtke s popisa javnih poduzeća malogdje je neki predsjednik uprave nadživio promjenu vlasti.

Izuzetak je vjerojatno jedino Darinko Bago, koji vodi Končar elektroindustriju još od 1999. i šeste Vlade RH, koju je vodio premijer Zlatko Mateša.  "Uvijek su postavljani stručnjaci unutar onog partijskog sustava koji je na vlasti, ljudi iz portfelja članova stranaka vladajućih koalicija. Njih su imenovale stranke i nisu bili smjenjivi. Pa čak i kad je raspisivan javni natječaj, on ne bi bio proveden nepristrano i nije bilo nezavisne institucije za uži izbor, osim u slučaju Zagrebačkog holdinga", kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Crome.

Kako su se podijelili? 
Ta menadžerska udruga već godinama raznim vladama predlaže poboljšanje načina izbora njihovih kolega u uprave javnih poduzeća, ali bez ikakva uspjeha. Jedna od njihovih inicijativa bila je da mandat ne korespondira s parlamentartnim izborima, odnosno da se kadar za javna poduzeća izabire dviju godine nakon formiranja Vlade. "Ta inicijativa, naravno, nije prihvaćena jer bi se onda menadžeri umjesto na podobne i nepodobne morali podijeliti na dobre i loše" kaže Ferdelji, koji je sada dobio novu nadu. "EU nam je dala uputu da bi se izbor direktora javnih poduzeća ubuduće trebao obavljati javnim natječajem, pri čemu u uži izbor mora biti uključena i neka nezavisna agencija. Ta uputa, doduše, nema zakonsku snagu, ali vjerujem da će se sada povećati pritisak iz europskih institucija. Usto, premijer Tihomir Orešković dobro poznaje menadžerski posao i vjerujem da će cijeniti dobre poslovne rezultate", nada se Ferdelji.

Kako bilo, sadašnji članovi uprava javnih poduzeća bit će mirni još barem nekoliko mjeseci. Kao što su podijelili resore, pred partnerima u Vladi sada je i ništa manje zahtjevna raspodjela velikih kompanija. Takva je praksa vladala i ranije, pa se tako, recimo, znalo da u lijevim vladama IDS drži Ministarstvo turizma i kadrovira u tom dijelu državnog portfelja, dok je HNS preko svog lena, Ministarstva gospodarstva, postavljao kadar u nizu državnih kompanija, primjerice HEP-u. Sada tek treba vidjeti znači li to da će Most, uz mjesto ministra gospodarstva, dobiti i utjecaj u tvrtkama koje su donedavna išle u paketu s tom pozicijom. A kad se jednom dogovori koja će stranka gdje kadrovirati, treba provesti još dvije procedure, što će također uzeti vremena: prvo valja izabrati nadzorni odbor, a koji potom može raspisati javni natječaj za novu upravu. HEP koji je 2014. imao 1,2 milijarde kuna dobiti nakon oporezivanja slovi kao dobar plijen.

Nakon što je u HDZ-ovoj eri Grupu vodio Leo Begović, u četiri godine Milanovićeve Vlade u kompaniji koju su preuzeli HNS-ovci izmijenila su se čak trojica predsjednika uprave: Zlatko Koračević, Tomislav Šerić i sadašnji Perica Jukić. U kontekstu stranačkog kadroviranja zanimljiv je i primjer Croatia osiguranja (CO). Kompaniju je 90-ih godina vodio Suad Rizvanbegović, teniski partner Franje Tuđmana. Nakon promjene vlasti, ministar financija Slavko Linić doveo je na tu poziciju Marijana Ćurkovića, dugogodišnjeg zaposlenika CO-a. Ćurković je tvrtku konsolidirao, pa kad su nakon još jedne promjene vlasti početkom 2004. novinari pitali novog ministra financija Ivana Šukera hoće li ga zadržati, ovaj je odgovorio kako sigurno hoće.

Nakon nekoliko mjeseci Čurković je smijenjen jer je kompanija završila u HSLS-ovu portfelju, a ta je stranka kadrovirala Hrvoja Vojkovića. Iako u njegovu mandatu CO gubi svoj položaj na tržištu, Vojković nije smijenjen zbog loših rezultata: izvisio je tek nakon što se početkom 2010. ispisao iz HSLS-a, nakon čega je novi predsjednik stranke Darinko Kosor najavio da će "koalicijskim partnerima predložiti da na mjesto predsjednika Uprave CO-a zasjedne nestranački i stručan kadar". Inače, Vojkovića je smijenio onaj isti NO, predvođen Ivanom Šukerom, koji mu je samo nekoliko mjeseci prije povjerio još jedan petogodišnji mandat, zbog čega mu je država morala isplatiti gotovo milijun kuna otpremnine.

Vojkovića je naslijedio Zdravko Zrinušić, a kad se 2012. mijenja vlast, njega mijenja SDP-ovac Krešimir Starčević, a potom 2014. CO dobiva privatnoga  vlasnika, Adris, pa na čelo te osiguravajuće kuće dolazi Sanel Volarić, kadar  vezan uz struku, a ne uz politiku.  Doduše, CO je dokaz kako podacima o poslovanju treba oprezno prilaziti: taj je osiguravatelj, čija je dobit nakon oporezivanja 2012. premašila 112 milijuna kuna, 2014. zabilježio minus od čak 412 milijuna kuna, koji je, tvrde stručnjaci, rezultat čišćenja portfelja.

Podravka opet 'seljacima'?
Gledano na prvu loptu, jedno od najuspješnijih s liste javnih poduzeća je Podravka. Ta prehrambena kompanija nakon višegodišnjeg minusa 2014. bilježi dobit od čak 200 milijuna kuna, no od vlasnika se, naravno, očekuje da napravi detaljnu analizu poslovanja i iskazivanja tolike dobiti. Brigu o Podravki 2012. je preuzeo Zvonimir Mršić, dugodišnji SDP-ov gradonačelnik Koprivnice. U razgovoru za prošlotjedni Poslovni dnevnik Mišel Jakšić, SDP-ov zamenik gradonačelnice Koprivnice, iznio je uvjerenje da premijer Tihomir Orešković neće dopustiti micanje uspješnog menadžera i "stranačka kadroviranja u Podravki u režiji HSS-a".

Seljačka je stranka, naime, do Mršićeva dolaska imala Podravku u svom portfelju, pa je iz njihove kvote došao i prethodni predsjednik Uprave Miroslav Vitković. Iako se sada sve stranke nominalno zauzimaju za depolitizaciju menadžmenta državnih tvrtki, činjenica je da je i Mršić svojedobno u Podravku došao preko politike, što ne znači da mu ne treba dati priliku da se ponovno kandidira za člana Uprave. Za njegova je mandata provedena dokapitalizacija i 390 milijuna kuna vrijedan projekt gradnje nove tvornice Belupa, dok Mršićevi oponenti upozoravaju da je u tom razdoblju realizirana akvizicija slovenskog Žita, koja će u konačnici stajati gotovo pola milijarde kuna, a taj potez znatan dio stručnjaka ocjenjuje lošim.

Podravka je zanimljiva i po tome što je nekadašnji predsjednik Uprave Darko Marinac izdržao punih osam godina, od 2000. do 2008., iako se u međuvremenu mijenjala vlast. A kad je 2008. Marinac smijenjen, Josip Friščić, predsjednik HSS-a, otvoreno je rekao da je "s HDZ-om razgovarao o Podravki". Tadašnji gradonačelnik Mršić izrazio je sumnju da je Marinac smijenjen zbog poslovnih rezultata. "Ovo se ne čini zbog rezultata, nego drugih interesa. Država bi trebala dignuti svoje diktatorske šape s kompanija u kojima ima vlasništvo i prepustiti ih na upravljanje stručnim ljudima i građanima", kazao je tada Mršić. Nakon Marinca, Podravku je od 2008. do 2010. preuzeo HDZ-ov kadar Zdravko Šestak.

Novi kriteriji

U upravu samo prekaljeni s najmanje 5 godina iskustva

Vlada Zorana Milanovića u listopadu 2015., pred sam kraj svog mandata, donijela je Uredbu o kriterijima za provedbu javnog natječaja za imenovanje predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH, koja propisuje najmanje pet godina radnog iskustva stečenog na rukovodećim položajima ili odgovarajućim poslovima u struci za članove Uprave, odnosno deset godina iskustva za predsjednika Uprave. Da je takva uredba donesena na početku mandata Milanovićeve Vlade, uprave javnih poduzeća izgledale bi znatno drukčije nego sada.

Kako su poslovala 54 javna poduzeća

Dobit gotovo četiri puta veća od gubitka 

Prema najsvježijim podatcima o poslovanju koje je objavilo Ministarstvo financija, a odnose se na prvih devet mjeseci 2014., 54 javna poduzeća ukupno su ostvarila prihode veće 7,5 posto od ukupno ostvarenih rashoda. "Posebno treba istaknuti pozitivna kretanja u kategoriji ostvarene neto dobiti. Ostvarena neto dobit 39 društava veća je  42,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2013., kad su neto dobit ostvarila 42 društva... Ostvarena neto dobit je značajno veća od gubitka, gotovo četiri puta, što je svakako pozitivno kretanje u razmatranom razdoblju", navodi se u izvješću.