Istraživanje znanja maturanata o politici, koje je danas objavila inicijativa GOOD za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, dalo je poražavajuće rezultate - pokazalo je da oni u prosjeku znaju odgovoriti na 9 od 19 pitanja, a još više zabrinjavaju rezultati istraživanja vrijednosti i stavova s kojima maturanti izlaze iz škola
Primjerice samo 26,9% njih zna kako se zove aktualni predsjednik Vlade, tek 19,3% zna koja je koalicija na vlasti, 40% ih vjeruje da je hrvatska tradicija bogatija od tradicije većine naroda, čak 48% smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti, a samo 29% zna da je NDH bila fašistička tvorevina.
Ove činjenice pokazala je studija koju je u travnju i svibnju prošle godine provela inicijativa zajedno sa stručnjacima s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te sa sveučilišta u Zagrebu i Rijeci.
Ovakvo neznanje i zbunjenost, smatraju u inicijativi, plodno su tlo za sve moguće manipulacije.
Osobito loši maturanti trogodišnjih škola
Politička znanja maturanata ispitivana su pomoću 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustavno-političkom ustrojstvu i političkoj informiranosti. Na njih je točno odgovorio samo jedan od 1146 sudionika! Gimnazijalci su u prosjeku točno odgovorili na 12 pitanja, učenici trogodišnjih programa na tek 6, dok su učenici ostalih četverogodišnjih programa i petogodišnjeg medicinskog programa u prosjeku točno odgovorili na 9 pitanja.
Političke vrijednosti i stavovi istraživali su se kroz dva instrumenta tako da su sudionici mogli odrediti stupanj svog slaganja s ponuđenim tvrdnjama. 29 tvrdnji ispitivalo je odnos prema vlastitoj i drugim nacijama, rodnim ulogama, homoseksualnosti, totalitarizmu i Europskoj uniji. 20 tvrdnji odnosilo se društveno i političko sudjelovanje, političke autoritete te slobodu javnog i medijskog govora.
Iako je većina sudionika (85%) navela da se može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, tolerancija je značajno manja prema zaštiti prava manjina u javnom prostoru. Naime, polovica sudionika smatra da se važna kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija. Najmanje tolerancije primjećuje se u odnosu prema homoseksualnosti koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću te bi homoseksualnim osobama zabranio javne istupe radi sprečavanja lošeg utjecaja na mlade.
Oko ključnih demokratskih vrijednosti sudionici istraživanja pokazuju visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti što ih može učiniti podložnima za manipulacije. Iako su većinom skloni sankcioniranju totalitarističkih simbola, kako komunističkih (57%) tako i fašističkih (54%), njih gotovo 30% je neodlučno. K tome, ostaje otvoreno pitanje jesu li tolerantni prema ustaškoj simbolici u javnom prostoru s obzirom da 48,6% sudionika nije sigurno u činjenicu da je NDH bila fašistička tvorevina.
Da se svatko od nas treba zauzeti za rješavanje društvenih problema u svojoj sredini, a ne čekati da ih riješi netko drugi, smatra 80,1% ispitanika. No, stavovi o medijima i političkim strankama pokazuju generalno nedemokratske tendencije - da su skloni ukidanju nekih medija (51,9%) i nekih političkih stranaka (72%).
Teme koje maturanti vide kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene iz školskog programa su seksualnost, suvremeni mediji, Europska unija, nacionalne manjine i kulturne različitosti, zaštita okoliša i održivog razvoja te aktualna društvena događanja i problemi u svijetu. Mnoge od tih tema trebale bi se učiti na međupredmetno uvedenom i obveznom zdravstvenom i građanskom odgoju, ali sudjelovanje u njihovoj provedbi prepoznaje manji dio učenika (44,9% zdravstveni odgoj i 38,4% građanski odgoj).
Najvažniji izvori informiranja maturantima su društvene mreže (66%), a nakon njih vršnjaci (47%), internetski portali (43%) i roditelji (38%). Svakodnevna konzumacija „tradicionalnih“ medija relativno je slabo zastupljena – informativne televizijske emisije gleda 30%, novine čita 16%, a radio sluša 11,3%.
Manjak volje za sudjelovanje u političkim procesima
U drugoj studiji 'Istraživanje percepcije i stavova ispitanika o građanstvu', koju je u siječnju 2015. proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, znanstvenici su na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika iz urbanih i ruralnih sredina pokušali dobiti odgovore na pitanje: 'Koja su obilježja i stavovi dobrih građana?'
Rezultati ukazuju da najvažnija građanska odgovornost za većinu ispitanika obuhvaća poštovanje zakona i pravila, nakon čega slijedi podmirivanje vlastitih dugovanja prema državi. Najvažnijim građanskim pravom smatra se osigurana zdravstvena zaštita, dok su socijalna prava općenito percipirana kao ona koja uvijek treba štititi bez obzira na okolnosti. S druge strane, prisutna je relativizacija potrebe za bezuvjetnom zaštitom nekih ljudskih prava poput prava na slobodu govora, kulturnu autonomiju, slobodu medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i prava na azil.
Participativna politička kultura nije naročito razvijena. Političko sudjelovanje građana više podrazumijeva 'promatranje' ili informiranje, a manje aktivno sudjelovanje. U tom smislu, ne iznenađuje podatak da je procjena vlastitog utjecaja ispitanika na politički život niska.
Nisko je i političko povjerenje, kao i procjena responzivnosti političkih institucija: 80,2% ispitanih smatra da je većina političara u politici samo zbog osobne koristi.
Vrlo visoka je percepcija raširenosti korupcije u javnim službama: 62,8% ispitanika smatra da je mnogo ljudi dijelom koruptivnih aktivnosti, a tek nešto više od desetine ispitanika smatra da je korupcija u javnim službama prije slučajnost, nego pravilo. K tome, 25,9% ispitanih smatra da su zaposleni u javnim službama predani ili vrlo predani u služenju ljudima, dok većina smatra da im manjka predanosti.
Što se tiče socijalnog povjerenja u druge ljude, što je nerijetko temelj slobode govora i prava na različitost, percepcija je podijeljena – s jedne strane znatan je dio onih koji smatraju da bi ljudi većinom nastojali biti pošteni (47%), no većina ipak smatra da bi u najvećem broju slučajeva ljudi pokušali iskoristiti situaciju ili odnos za vlastitu korist (52%).
Na kraju, ocjenjujući stanje demokracije u Hrvatskoj na ljestvici od najlošije „jedinice“ do najbolje „desetke“, ispitanici su je u prosjeku ocijeniti sa 4,7. Ipak, o opreznom optimizmu ispitanika svjedoči njihova procjena stanja demokracije za 10 godina koju su u prosjeku ocijenili s 5,7.
tportal
Primjerice samo 26,9% njih zna kako se zove aktualni predsjednik Vlade, tek 19,3% zna koja je koalicija na vlasti, 40% ih vjeruje da je hrvatska tradicija bogatija od tradicije većine naroda, čak 48% smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti, a samo 29% zna da je NDH bila fašistička tvorevina.
Ove činjenice pokazala je studija koju je u travnju i svibnju prošle godine provela inicijativa zajedno sa stručnjacima s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te sa sveučilišta u Zagrebu i Rijeci.
Ovakvo neznanje i zbunjenost, smatraju u inicijativi, plodno su tlo za sve moguće manipulacije.
Osobito loši maturanti trogodišnjih škola
Politička znanja maturanata ispitivana su pomoću 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustavno-političkom ustrojstvu i političkoj informiranosti. Na njih je točno odgovorio samo jedan od 1146 sudionika! Gimnazijalci su u prosjeku točno odgovorili na 12 pitanja, učenici trogodišnjih programa na tek 6, dok su učenici ostalih četverogodišnjih programa i petogodišnjeg medicinskog programa u prosjeku točno odgovorili na 9 pitanja.
Političke vrijednosti i stavovi istraživali su se kroz dva instrumenta tako da su sudionici mogli odrediti stupanj svog slaganja s ponuđenim tvrdnjama. 29 tvrdnji ispitivalo je odnos prema vlastitoj i drugim nacijama, rodnim ulogama, homoseksualnosti, totalitarizmu i Europskoj uniji. 20 tvrdnji odnosilo se društveno i političko sudjelovanje, političke autoritete te slobodu javnog i medijskog govora.
Iako je većina sudionika (85%) navela da se može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, tolerancija je značajno manja prema zaštiti prava manjina u javnom prostoru. Naime, polovica sudionika smatra da se važna kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija. Najmanje tolerancije primjećuje se u odnosu prema homoseksualnosti koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću te bi homoseksualnim osobama zabranio javne istupe radi sprečavanja lošeg utjecaja na mlade.
Oko ključnih demokratskih vrijednosti sudionici istraživanja pokazuju visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti što ih može učiniti podložnima za manipulacije. Iako su većinom skloni sankcioniranju totalitarističkih simbola, kako komunističkih (57%) tako i fašističkih (54%), njih gotovo 30% je neodlučno. K tome, ostaje otvoreno pitanje jesu li tolerantni prema ustaškoj simbolici u javnom prostoru s obzirom da 48,6% sudionika nije sigurno u činjenicu da je NDH bila fašistička tvorevina.
Da se svatko od nas treba zauzeti za rješavanje društvenih problema u svojoj sredini, a ne čekati da ih riješi netko drugi, smatra 80,1% ispitanika. No, stavovi o medijima i političkim strankama pokazuju generalno nedemokratske tendencije - da su skloni ukidanju nekih medija (51,9%) i nekih političkih stranaka (72%).
Teme koje maturanti vide kao najslabije obrađivane ili općenito izostavljene iz školskog programa su seksualnost, suvremeni mediji, Europska unija, nacionalne manjine i kulturne različitosti, zaštita okoliša i održivog razvoja te aktualna društvena događanja i problemi u svijetu. Mnoge od tih tema trebale bi se učiti na međupredmetno uvedenom i obveznom zdravstvenom i građanskom odgoju, ali sudjelovanje u njihovoj provedbi prepoznaje manji dio učenika (44,9% zdravstveni odgoj i 38,4% građanski odgoj).
Najvažniji izvori informiranja maturantima su društvene mreže (66%), a nakon njih vršnjaci (47%), internetski portali (43%) i roditelji (38%). Svakodnevna konzumacija „tradicionalnih“ medija relativno je slabo zastupljena – informativne televizijske emisije gleda 30%, novine čita 16%, a radio sluša 11,3%.
Manjak volje za sudjelovanje u političkim procesima
U drugoj studiji 'Istraživanje percepcije i stavova ispitanika o građanstvu', koju je u siječnju 2015. proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, znanstvenici su na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika iz urbanih i ruralnih sredina pokušali dobiti odgovore na pitanje: 'Koja su obilježja i stavovi dobrih građana?'
Rezultati ukazuju da najvažnija građanska odgovornost za većinu ispitanika obuhvaća poštovanje zakona i pravila, nakon čega slijedi podmirivanje vlastitih dugovanja prema državi. Najvažnijim građanskim pravom smatra se osigurana zdravstvena zaštita, dok su socijalna prava općenito percipirana kao ona koja uvijek treba štititi bez obzira na okolnosti. S druge strane, prisutna je relativizacija potrebe za bezuvjetnom zaštitom nekih ljudskih prava poput prava na slobodu govora, kulturnu autonomiju, slobodu medija, prava nacionalnih manjina, slobodu udruživanja i prava na azil.
Participativna politička kultura nije naročito razvijena. Političko sudjelovanje građana više podrazumijeva 'promatranje' ili informiranje, a manje aktivno sudjelovanje. U tom smislu, ne iznenađuje podatak da je procjena vlastitog utjecaja ispitanika na politički život niska.
Nisko je i političko povjerenje, kao i procjena responzivnosti političkih institucija: 80,2% ispitanih smatra da je većina političara u politici samo zbog osobne koristi.
Vrlo visoka je percepcija raširenosti korupcije u javnim službama: 62,8% ispitanika smatra da je mnogo ljudi dijelom koruptivnih aktivnosti, a tek nešto više od desetine ispitanika smatra da je korupcija u javnim službama prije slučajnost, nego pravilo. K tome, 25,9% ispitanih smatra da su zaposleni u javnim službama predani ili vrlo predani u služenju ljudima, dok većina smatra da im manjka predanosti.
Što se tiče socijalnog povjerenja u druge ljude, što je nerijetko temelj slobode govora i prava na različitost, percepcija je podijeljena – s jedne strane znatan je dio onih koji smatraju da bi ljudi većinom nastojali biti pošteni (47%), no većina ipak smatra da bi u najvećem broju slučajeva ljudi pokušali iskoristiti situaciju ili odnos za vlastitu korist (52%).
Na kraju, ocjenjujući stanje demokracije u Hrvatskoj na ljestvici od najlošije „jedinice“ do najbolje „desetke“, ispitanici su je u prosjeku ocijeniti sa 4,7. Ipak, o opreznom optimizmu ispitanika svjedoči njihova procjena stanja demokracije za 10 godina koju su u prosjeku ocijenili s 5,7.
tportal
