Za otvaranje galerije kliknuti na sliku, ali na stranici s koje sbperiskop prenosi post


Sarajevo Tango strip je legendarnog belgijskog crtača Hermanna Huppena, izdat 1995. godine, koji govori o životu u ratnom Sarajevu kroz krimi priču o bivšem legionaru kojeg unajmljuje majka da joj kćerku spasi iz ratnog vihora.

Huppen je strip posvetio Karimu Zaimoviću, tragično stradalom sarajevskom publicisti i ljubitelju stripa, kojeg je usmrtila jedna od zadnjih granata koja je pala na Sarajevo; strip i otvara Karimov portret.
Po zbirci pripovijedaka Karima Zaimovića "Tajna Džema od malina" bh. redateljica Selma Spahić napravila je pozorišnu predstavu čija je premijera najavljena za 2. mart 2013. Opširnije o predstavi i o liku i djelu Karima Zaimovića pročitajte na ovom linku

Hermann se o grozotama rata mogao informisati samo preko telefaksa koji mu je slao prijatelj Ervin Rustemagić, producent i agent iz međunarodnog strip bussinessa. Hermann je pokušavao na sve načine pomoći svom prijatelju, koji je s porodicom ostao u Sarajevu, ali bezuspješno. Može se reći kako ovaj strip ne bi ugledao svjetlo dana da nije postojalo ovo prijateljstvo. Hermann je Ervina posjećivao nekoliko puta, zadnji put 1988. i nije mogao ni sanjati da će sljedeću posjetu Sarajevu imati njegov lik Zvonko.
Hermann koristi krimi priču da bi kritikovao pasivnost Međunarodne zajednice u ratu u Bosni i Hercegovini. U ovom stripu Hermann nije crtao ni heroje, ni dobre osjećaje, ni ideale. Svi likovi u ovoj priči se vode isključivo vlastitim interesom.

"Ne postoje riječi kojima se može opisati ono što sam tada osjetio duboko u sebi. Svaka riječ koju bih upotrijebio bila bi prazna i nedovoljno jaka da opiše svu moju ljutnju i gorčinu zbog tog divljačkog primitivizma i iživljavanja nad ljudskim životima, njihovom imovinom i cijelim jednim civiliziranim gradom. Mogu reći da sam se, u vrijeme dok su se događala sva ta razaranja i ubijanja, osjećao isto kao i svi vi koji ste tada bili u Sarajevu i to preživljavali. Ja, naravno, nisam fizički ispaštao ono kroz šta su prolazili građani Sarajeva, ali mislim da smo osjećali istu psihičku torturu. Osjećao sam se, naprosto, kao građanin Sarajeva", govorio je Hermann o periodu dok je stvarao Sarajevski tango, u intervjuu koji je dao za sedmičnik Slobodna Bosna.

Sarajevski tango je dobitnik mnogih nagrada kao što su Durbuy Grand Prix i Oesterheld, nagrada koja se dodjeljuje u čast slavnog argentinskog ratnog reportera koji je tragično preminuo 1977. godine

Sarajevo tango je prvi Hermannov veći strip u tzv. 'direct coloru'. Strip je, prema mnogim kritičarima, jedno od najboljih njegovih djela i posvećen je žrtvama opkoljenog Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Kopije ovog antiratnog stripa poslate su raznim političarima, umjetnicima, novinarima i poznatim ličnostima širom svijeta.

"Neki čitaoci se žale da sam previše pesimističan. Sada kada pogledate moje priče možete vidjeti dozu humora. 'Dragi' humor me ne interesuje, ali uživam u dobro plasiranom sarkazmu", rekao je Huppen u intervjuu za portal Strips.clubs.nl.

Govoreći o Sarajevskom tangu Hermann je rekao da mu to nije najdraže djelo, ali da jeste najvažnije.

"To je krik, izljev bijesa. Bio sam ljut i nisam bezbrižno progutao priču o tome šta se tamo dešava."
Na 18. stranici stripa Boutros Boutros-Ghali i Lord Carrington plešu tango iz 1938. čime je autor povukao paralelu između srpske agresije i njemačke invazije na Čehoslovačku. Saksofonista na stranici 23 je niko drugi do Bill Clinton.

Sarajevski tango je djelo koje govori o istorijskim činjenicama kroz groteskne karikature kojima je želio dati dubinu cijelom apsurdu rata. U Sarajevskom tangu vidimo zgradu UN-a u New Yorku kao švicarski sir, u kojoj svaki predstavnik Međunarodne zajednice ima svoju rupu. "Plavi šljemovi", u istoriji poznatiji kao najnefektivnija vojna sila, prikazani su sa izduženim šljemovima čime su dobili izgled Štrumpfova. Huppen je smiješna upozorenja Međunarodne zajednice četničkom agresoru predstavio kao ogromne balone u obliku stisnute šake sa ispruženim kažiprstom koje je moguće puknuti jednim rafalom iz puške.

Hermann ne crta lijepe likove. Likovi u Sarajevskom tangu su iscrpljeni i ispijeni užasima rata.

"Ne volim crtati lijepe likove. Volim engleske filmove, u njima ne možete vidjeti lijepa lica. Lijepa lica nemaju karakter i s takvim likovima priča nema kredibilnost", rekao je Huppen.
O Boutros Boutrous-Ghaliju, tadašnjem genrealnom sekretaru Ujedinjenih naroda Herman ne misli ništa osim da je učinio premalo za zaustavljanje rata u bivšoj Jugoslaviji: "Da me stave nasamo sa njim u jednu sobu ubio bih ga, čak i kad bih to morao uraditi golim rukama"

Fabula priče je prilično jednostavna. Zvonko Duprez, bivši legionar, ima zadatak spasiti djevojčicu iz ratnog Sarajeva i dovesti je njenoj majci u Švicarsku. Prepreke na tom putu su mu njen otac Luka Eterović i ubica Alen, kojeg šalje njen sadašnji muž. Zvonki u Sarajevu pomaže Mihajlo, sarajevski Srbin, koji je uprkos pritisku od strane njegove familije, odlučio da ostane u svom gradu, kao i novinar Dave Plowright koji je preživio jedan od sarajevskih masakara.

Neke knjižare u Francuskoj su odbile prodavati ovaj strip jer je autor kroz njega kritikovao francuske vojnike i tadašnjeg predsjednika Francoisa Mitteranda, tako da je prodan za trećinu manje primjeraka od uobičajenog broja za Huppena.

Izvor: Rradiosarajevo