U najavljenoj Fazi 2 Marvel filmova nastavak hita Captain America će imati podnaslov The Winter Soldier, što, dakako, upućuje na to da će jedna od najuspješnijih i najpopularnijih priča Captain Americe dobiti i svoju filmsku verziju.
No, priča o Winter Soldieru ne počinje sa njegovim pojavljivanjem u Captain America #1 2005. godine, već daleko, daleko ranije.
Captain America Comics #1 - prvo pojavljivanje Jamesa Buchanana "Bucky" Barnesa, koji će kasnije postati Winter Soldier.
James Buchanan "Bucky" Barnes je izgubio svog oca za vrijeme Drugog svjetskog rata. Odrasta u vojnim bazama, gdje polako prolazi kroz vojnu obuku. Američka vojska ga ubrzo postavlja za sidekicka Captain Americe, smatrajući da je neophodno da postoji netko tko će obavljati prljave poslove na misijama; one koje Captain America, simbol otpora protiv nacizma, ne može da obavlja.
U posljednjim danima Drugog svjetskog rata, Captain America i Bucky su zarobljeni za vrijeme misije u kojoj su morali da unište eksperimentalni avion Barona Heinricha Zema. Zemo lansira avion sa dva prijatelja na njemu. Avion eksplodira nad oceanom, Captain America pada u ocean, gdje ga niska temperatura zaledi, a Bucky, naizgled, umire u eksploziji.
Bucky se dugo vremena smatrao mrtvim, a grižnja savjesti zbog njegove smrti je dugo opsjedala Stevea. Čak je postojala i fraza da su u američkom stripu jedine zaista mrtve osobe Ujak Ben, Gwen Stacy i Bucky. Sve su to razlozi zbog čega je njegovo uskrsnuće šokiralo obožavatelje Marvel stripova.
Bucky kao Winter Soldier.
Scenarist Ed Brubaker je imao tri cilja kad je preuzeo Captain America serijal: ubiti Red Skulla, ubiti Steve Rogersa i oživjeti Buckyja. Bilo koji od ta tri cilja bi bio izrazito kontroverzan, ali činjenica da je Marvel dozvolio Brubakeru da ispuni sva tri svoja cilja je ravna čudu.
Kako je Bucky uopće preživio?
Eksplozija aviona je bacila Buckyjevo tijelo u hladni ocean, gdje ga je pronašla sovjetska podmornica. U eksploziji je izgubio jednu ruku. Nakon što su ga Sovjeti, jedva, oživjeli, shvatili su da se Bucky ne sjeća svog prijašnjeg života, ali da i dalje posjeduje sjećanja na svoju obuku i da i dalje poznaje strane jezike.
Nakon što su mu ugradili kibernetičku ruku, počeli su rad na projektu Winter Soldier. Ispiranjem mozga su mu ugradili nepokolebljivu odanost prema Sovjetskom savezu, nakon čega su ga slali na misije. Na misijama je vršio brojna ubistva kojima je utjecao na odnose moći u Hladnom ratu, a između misija je bio zaleđen, što je usporilo njegovo starenje.
Nakon pada Sovjetskog saveza, zaleđeni Bucky je ostao zagubljen u nekom skladištu sve dok ga nije pronašao ruski magnat Aleksander Lukin. Koristeći Winter Soldiera, Lukin ubija Red Skulla i krade Cosmic Cube, predmet neizmjerljive moći. Nakon bitke sa Captain Americom, Steve koristi Cosmic Cube da bi natjerao Winter Soldiera da se sjeti tko je. Bucky se prisjeća svog života u ulozi Winter Soldiera, svih ubojstava koje je izvršio i bježi... Tu, dakako, nije kraj njegove priče...
Razlog zašto je Winter Soldier bio tako prihvaćen je što važan aspekt lika Captain Americe nije bio izbrisan njegovim uskrsnućem. Grižnja savjesti zbog Buckyjeve smrti je dugo vremena bila jedna od značajnih karakteristika lika Steve Rogersa. Brubaker to nije izbrisao, samo je zamijenio grižnjom savjesti zbog svega što je Bucky proživio jer ga on nije uspio spasiti.
Odlične reakcije čitatelja na Buckyjev povratak su dovele i do njegove velike popularnosti, pa je tako upravo on preuzeo ulogu Captain Americe nakon Steveove smrti, a jedno vrijeme je čak bio i vođa New Avengersa.
Bucky je nezaobilazni dio bilo koje priče o Captain Americi, pa je tako ostvario brojna pojavljivanja u animiranim serijama i videoigrama. Uprkos tome što je lik Winter Soldiera star samo osam godina, već je ostvario nekoliko pojavljivanja u animiranoj seriji Avengers: Earth's Mightiest Heroes i videoigri Marvel: Ultimate Alliance.
U filmu Captain America: The First Avenger Sebastian Stan je utjelovio Buckyja, ali još uvijek nije poznato da li će reprizirati tu ulogu u nastavku koji nas očekuje iduće godine.
Zdenko Voloder, Radiosarajevo.ba
