Novi rječnik stranih riječi istaknutog kroatista, leksikografa i prevoditelja Bratoljuba Klaića, nadopunjen s više od dvije tisuće natuknica i preko tisuću novih značenja, predstavljen je danas na štandu Školske knjige na Interliberu.
Rječnik su priredile Ljiljana Jojić i Anuška Nakić, oslobodivši ga ideoloških natuknica, političkih i jezikoslovnih kompromisa, osuvremenivši pristup leksikografskoj obradi, akcentuaciji i ispravivši nepreciznosti u etimologiji. Unesene su strane riječi koje su se udomaćile u hrvatskom jeziku iz područja komunikacija, financija, marketinga, znanosti, sporta, politike, informatike i svakodnevnog života.
Prvi rječnik stranih riječi u nas napisao je na izmaku 19. stoljeća Vinko Šeringer, a 1938. novi je rječnik sastavio Dragutin Kovčić (pseudonim Ognjena Price). Tim u kojemu je bio i Bratoljub Klaić napravio je 1951. novi rječnik, koji od 1958. Klaić priređuje kao samostalno autorsko djelo i do njegove smrti 1983. doživio je osam izdanja, a još toliko kasnije.
Toliko se promijenilo od kada je napisan taj rječnik da se počeo osjećati zub vremena, promijenio se društveni i politički okvir, zastarjele su definicije, razvila se kontaktna lingvistika i napredovale spoznaje o tuđicama, što je osobito važno kada se zna da jednom anglizmu iz svijeta tehnologije treba manje od tjedan dana da postane globalna činjenica, rekao je recenzent Marko Samardžija.
Prošireni i aktualizirani Klaićev rječnik označava novo razdoblje tog djela za kojim su mnogi bezbroj puta posezali, pa je kod pismenih Hrvata i Hrvatica ušao ušao u svakodnevni govor i nerijetko se može čuti 'Pogledaj u Klaiću' ili 'Što kaže Klaić', napomenuo je.
Akademik August Kovačec, također recenzent, smatra kako je Klaićev rječnik postao svojevrsna nacionalna institucija i nezaobilazni instrument hrvatske jezične kulture. I ubuduće će se upotpunjavati i prilagođavati novim potrebama, no s tim doradama osigurana mu je leksikografska i funkcionalna ažurnost i stvorena sigurna podloga za dodatne zahvate u budućim izdanjima, ocijenio je.
Direktor Školske knjige Ante Žužul istaknuo je kako je, uz Zagrebačku Bibliju i "Razgovor ugodni" Andrije Kačića Miošića taj rječnik postao ukras svakoga hrvatskoga doma, a njegova aktualizacija bila je velik izazov u vrijeme kada tehnološka globalizacija svakodnevno donosi nove riječi.
Jedna od priređivačica rječnika Ljiljana Jojić rekla je da je pri izradi rječnika bilo prisutno strahopoštovanje prema onome što je već potvrđeno kao autentična nacionalna vrijednost, ali je trebalo i zadovoljiti potrebe suvremenog čitatelja.
Izvor: SEEbiz
Rječnik su priredile Ljiljana Jojić i Anuška Nakić, oslobodivši ga ideoloških natuknica, političkih i jezikoslovnih kompromisa, osuvremenivši pristup leksikografskoj obradi, akcentuaciji i ispravivši nepreciznosti u etimologiji. Unesene su strane riječi koje su se udomaćile u hrvatskom jeziku iz područja komunikacija, financija, marketinga, znanosti, sporta, politike, informatike i svakodnevnog života.
Prvi rječnik stranih riječi u nas napisao je na izmaku 19. stoljeća Vinko Šeringer, a 1938. novi je rječnik sastavio Dragutin Kovčić (pseudonim Ognjena Price). Tim u kojemu je bio i Bratoljub Klaić napravio je 1951. novi rječnik, koji od 1958. Klaić priređuje kao samostalno autorsko djelo i do njegove smrti 1983. doživio je osam izdanja, a još toliko kasnije.
Toliko se promijenilo od kada je napisan taj rječnik da se počeo osjećati zub vremena, promijenio se društveni i politički okvir, zastarjele su definicije, razvila se kontaktna lingvistika i napredovale spoznaje o tuđicama, što je osobito važno kada se zna da jednom anglizmu iz svijeta tehnologije treba manje od tjedan dana da postane globalna činjenica, rekao je recenzent Marko Samardžija.
Prošireni i aktualizirani Klaićev rječnik označava novo razdoblje tog djela za kojim su mnogi bezbroj puta posezali, pa je kod pismenih Hrvata i Hrvatica ušao ušao u svakodnevni govor i nerijetko se može čuti 'Pogledaj u Klaiću' ili 'Što kaže Klaić', napomenuo je.
Akademik August Kovačec, također recenzent, smatra kako je Klaićev rječnik postao svojevrsna nacionalna institucija i nezaobilazni instrument hrvatske jezične kulture. I ubuduće će se upotpunjavati i prilagođavati novim potrebama, no s tim doradama osigurana mu je leksikografska i funkcionalna ažurnost i stvorena sigurna podloga za dodatne zahvate u budućim izdanjima, ocijenio je.
Direktor Školske knjige Ante Žužul istaknuo je kako je, uz Zagrebačku Bibliju i "Razgovor ugodni" Andrije Kačića Miošića taj rječnik postao ukras svakoga hrvatskoga doma, a njegova aktualizacija bila je velik izazov u vrijeme kada tehnološka globalizacija svakodnevno donosi nove riječi.
Jedna od priređivačica rječnika Ljiljana Jojić rekla je da je pri izradi rječnika bilo prisutno strahopoštovanje prema onome što je već potvrđeno kao autentična nacionalna vrijednost, ali je trebalo i zadovoljiti potrebe suvremenog čitatelja.
Izvor: SEEbiz
