Ako vam nije baš najjasnije kako izgleda naručeni intervju s nekim političarem, pročitajte jedan egzemplaran - sa županom Brodsko-posavske županije Danijelom Marušićem. Objavljen je u posljednjem broju Posavske Hrvatske, a prenio ga je sbplus, odakle ga preuzimamo.

Intervju, kao što primjećuju strpljivi čitatelji dok navigaju po redizajniranim  prostranstvima sbperiskopa, stavljamo i u kategoriju ZABAVA, jer kako drukčije shvatiti i pitanja i odgovore nego kao zabavno-humoristički prilog kojeg bi se moglo nasloviti: „U stvarnosti Brodsko-posavska županija je predzadnja ili čak zadnja u Hrvatskoj, ali župan Marušić u svojoj političkoj mašti ima suprotno viđenje“. Ma ne, ne morate se suviše zadubiti u pitanja i odgovore, tražiti skrivene poruke i slično, dovoljno je samo preletiti po tekstu da bi se upitali ima li pilota u avionu. Glasilo Posavska Hrvatska ima ulogu županovog trabanta i glasnogovornika, po svim pravilim hinjenja novinarstva. U velikom intervjuu nema ni jednog jedinog pitanja o uzrocima nezavidne fenjeraške pozicije u kojoj se našla BP županija u odnosu na ostale hrvatske županije, izostala su pitanja o potrganim odnosima na relaciji Županija - Grad, pitanja o nezaposlenosti, nema pitanja o kadrovskoj kuhinji na županov način, nema ni  jednog jedinog pitanja čovjeku koji upravlja županijom od 2008-e (!!!!!) o tome što je učinio da pomakne stvari s mrtve, sramotne točke, a o čemu svjedoče crne brojke. Naravno, da nema, jer se radi o naručenom, dogovorenom razgovoru kojim se, kako reče jedan moj pametni prijatelj, samohvali i zavodi slijepe i slaboumne.

Svojevremeno je u kolumni Duh vremena i nevremena ,u kojoj se, između ostalog, uspoređuju župan Marušić i gradonačelnik Broda Duspara, o Marušiću napisano: ...S druge pak strane, blagi i blagoglagoljivi peace brother župan Marušić, neprestano ozarenog lica poput kakve junkie ikone iz svijeta pop kulture, uvijek i na svakom mjestu spreman za „nadahnute, raznovrsne i originalne“ govore čiji uvodi, sadržaji i zaključci glase: Čast mi je otvoriti/predstaviti vam… Ili: Veliko mi je zadovoljstvo otvoriti/predstaviti vam…A zahvaljujući Marušićevom načinu Brođani su podlegli medijskoj moći banalnog optimizma, ali su i shvatili da je rat konačno završio, i da je vikanje verbalna agresija, a uljudno obraćanje mirnodopska manira.

Kako onda, tako i danas, ali, ne amen, nego idem ja u Bruxelles. Ambicije su prokleto opasna stvar kad nisu u skladu sa sposobnostima i rezultatima. No, o tome će odlučiti stranka.

Započnite s čitanjem prvim.

___________________________________

Država centralizira zdravstvo i kadroviranje u njemu

Tijekom ovih dana aktualni su sastanci hrvatskih župana. Prvo su se u Požegi sastali čelni ljudi slavonskih županija, a onda je u Zagrebu održan sastanak Zajednice hrvatskih županija. Na oba sastanka jedna od ključlnih tema bila je sanacija hrvatskih bolnica, pri čemu je istaknut velik broj nepoznanica...

- Uz župane na sastanku s bili i pročelnici koji vode zdravstvo, kao i ravnatelji županijskih bolnica, a svi zajedno, najblaže rečeno, začuđeni smo. Naime, iako je pripremljen novi zakon, uopće se ne zna što je to pojam sanacije, pa čak nije definirano ni što je to dug! U 2012. godini imali smo nekoliko zdravstvenih ustanova koje su pozitivno poslovale, pa za njih uopće ne treba sanacija, a da ne govorim o tome kako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje najveći krivac zbog kojeg hrvatske bolnice dolaze u negativno poslovanje. Najveći dio problema nestao bi ako bi HZZO platio sva svoja dugovanja bolnicama, pa se ne bi događalo da ta državna ustanova traži otpis potraživanja. Kad govorimo o toj problematici važno je istaknuti i to da se svakim potpisom aneksa ugovora s HZZO-om smanjuju limiti županijskim bolnicama, svaki put bolnicama je namijenjeno sve manje novca. To nikako nije u skladu s napretkom medicine, novim pretragama, novim uređajima, povećanjem pacijenata...

Gdje je slavonskobrodska bolnica u svemu tome?

- Ako bi HZZO priznao sve što je odrađeno i fakturirano, Opća bolnica dr. Josipa Benčevića je apsolutno pozitivna! Poseban problem je i to što ne znamo iz kojih novaca država planira sanirati bolnice jer u proračunu tih novaca nema. Stalno se govori o decentralizaciji, pa postavljamo pitanje zašto Ministarstvo ne bi dozvolilo da manji dio sredstava namijenjenh bolnicama iskoristimo za izvanredne slučajeve, a sve ostalo namijenimo plaćanju dugovanja dobavljačima lijekova i ostalima. Na taj bi način bolnice bile sanirane.

Prema onome što je predstavljeno javnosti, čini se da država preuzima kontrolu nad bolnicama, ali uz puno nepoznanica?

- Zakon kaže da se sanacija obavlja tijekom dvije godine, dok u sljedeće dvije godine bolnice trebaju voditi sanacijski upravitelji koje imenuje Ministarstvo zdravlja. A što ako se u te druge dvije godine ponovno akumuliraju dugovi? Što će županije preuzeti? Što će biti s investicijama jer u slavonskobrodskoj bolnici u tijeku je projekt izgradnje poliklinike vrijedan 35 milijuna kuna, kao i investicija objedinjenog hitnog bolničkog prijema? Ono što nas najviše tišti je činjenica da se osnivač zdravstvene ustanove, a to je Županija, mora u roku od mjesec dana očitovati ide li u sanaciju ili ne ide. Mi bismo se, dakle, morali očitivati do kraja siječnja, i u roku od par dana trebala bi biti pripremljena sjednica Županijske skupštine na kojoj će vijećnici dobiti sve potrebne podatke koje nam treba dostaviti zdravstvena ustanova, a ona to ne može pripremiti jer kraj kalendarske godine ne znači i kraj fiskalne godine. Da ne govorim kako je, prema Zakonu, nemoguće pripremiti sjednicu Skupštine u tako kratkom roku. Nejasno je i što bi se dogodilo ako Skupština odbije sanaciju. Puno je nejasnoća i nedorečenosti i zato tražimo odgodu primjene tog Zakona.

Kad već govorimo o zdravstvu - kakvo je stanje s financiranjem izgradnje poliklinike?

- Radovi teku dobrom dinamikom, što se može vidjeti svakodnevno, ali problem je nastao jer Ministarstvo gotovo punih pet mjeseci nije izvođaču platilo ni jedne kune. Isplata je bila potkraj 2012. godine i izvođaču nije bilo lako do tada raditi. Ipak, komplikacije vezane uz davanje suglasnosti za zaduženje Županije su prevladane i izgradnja poliklinike nije upitna. Dosad još nismo razgovarali o opremanju, što nije zanemariva stavka. Dio inventara koji bolnica ima bit će iskorišten i u novom objektu, ali takav projekt mora imati punu opremljenost, kao što treba biti opremljen i objedinjen hitni bolnički prijem. Očekujem pomoć Ministarstva kako bi ti kapitalni objekti mogli biti u punoj funkciji.

U kuloarima se spekulira da će sanacija bolnica donijeti ponovnu centralizaciju, pa i moguće "spajanje" bolnica, odnosno, da će pojedine ustanove ostati bez nekih odjela. Hoće li Slavonski Brod i Nova Gradiška izgubiti odjele?

- O tome se govori, ali Ministarstvo ne pruža potrebne informacije i riječ je o neprovjerenim glasinama. Takve odluke bile bi opasne po zdravstvenu zaštitu pacijenata! Nitko nije protiv uvođenja reda i sanacije, ali prema podacima s kojima raspolažemo, čini se kako je tu samo riječ o kadroviranju i preuzimanju bolnica. Ne zna se što se krije iza pojma reforme i sanacije zdravstva, ne znamo hoće li biti spajanja bolnica, odjela, što će biti s radnicima na tim odjelima... Bilo bi dobro da nam je Ministarstvo dostavilo plan sanacije, ako već traže da Županijska skupština odlučuje o tom postupku. Ovako, sve je tapkanje u mraku. Moramo donijeti odluku i ne znamo što će biti nakon toga. Uostalom,županijske bolnice nisu najveći generator gubitaka. O sanaciji kliničkih bolničkih centara nitko ne govori, a oni prave 60 posto dugova u hrvatskom zdravstvu!

Prema planu sanacije, uprave će postavljati država, a ne županija, koja je osnivač bolnica...

- Točno tako. Na djelu je nova centralizacija, iako Europska unija zagovara što jaču decentralizaciju. Kako se planira, u upravnom vijeću bit će jedan član iz redova zaposlenika, a sve ostale postavljat će država.

Država preuzima prihode od zemljišta

Sa zdravstva prelazimo na problem poljoprivrednog zemljišta, jer na tom polju županije su ostale kratkih rukava...

- Ostajemo bez 25 posto sredstava od zakupa poljoprivrednog zemljišta s obzirom na to da je Vlada donijela odluku po kojoj ti novci više ne idu županijama, a bili su korišteni za unapređenje poljoprivrede. Konkretno, u posljednje vrijeme mi smo ih koristili za navodnjavanje na području općine Orubica, s Hrvatskim vodama radili smo sanaciju kanala, radili smo projekte u stočarstvu kojima smo pomagali programe umjetnog osjemenjivanja, pa nakon toga kupovine rasplodnih nazimica... Želja nam je nastaviti s takvom praksom, u planu je navodnjavanje bazena oko općine Sibinj, točnije Jelas polja, pa navodnjavanje oko općine Vrpolje, a ako imamo 3-4 milijuna kuna manje u tom razdjelu poljoprivrede, sigurno će biti teže ostvariti sve planirano. Ali, mi naše poljoprivrednike nećemo ostaviti na cjedilu. I tu je na djelu jedan oblik centralizacije pri čemu ne znamo kamo će taj novac biti proslijeđen.

Ljudi su naš potencijal

Očito da će o zdravstvu i poljoprivredi biti još govora, no u proteklom razdoblju bilo je i vedrijih vijesti?

- Nedavno sam rekao da se, unatoč krizi i recesiji, imamo čime ponositi, a to su naši ljudi. Oni su naš najveći potencijal jer unatoč svim problemima, u stanju su pripremiti sjajne projekte. Poljoprivredna škola Matije Antuna Reljkovića jedan je od takvih primjera, jer je Biotehnološki centar, koji je u izgradnji, vrijedan više od milijun eura, projekt koji velikim dijelom financira Europska unija, a Županija sufinancira 3 milijuna kuna. Taj je projekt izuzetno važan ne samo za obrazovanje već za cijelo gospodarstvo jer već su se javili gospodarstvenici iz susjednih zemalja koji žele surađivati s Poljoprivrednom školom. Iskoristivši svoja umijeća, naši su ljudi uspjeli privući i druga sredstva Europske unije, a Županija je tu stalni partner.

Realizirani projekti bude nadu

Puno je i realiziranih i planiranih projekata...

- Izdvojio bih samo neke od njih, a tu su OPG Kadić s projektom od tri milijuna kuna, Hlad je ostvario projekt od 12 milijuna... Od pripremnih radova ističem Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Rečić u Oprisavcima, gdje gradi farmu nesilica u koju ulaže 4 milijuna, pa podizanje novih nasada u OPG-u Stipe Velikanovića vrijedno 1,8 milijuna kuna, zatim farma pilića Jozić vrijedna 3 milijuna kuna, uzgoj gljiva Križanović u Gornjim Bogićevcima vrijedan 8 milijuna, uskoro dolazi projekt izgradnje nerazvrstanih cesta u općini Brodski Stupnik, vrijednih 1,8 milijuna, OPG Krstanac u sustav krava-tele ulaže 5 milijuna, Peradarstvo Gajić priprema projekt od 1,5 milijuna, OPG Kolesarić za tov svinja ima projekt vrijedan 6 milijuna, sušara za žitarice OPG-a Blaževac vrijedna je 2 milijuna... To je samo dio onoga što su naši ljudi pripremili i dobar dio ostvarili. Od 2009. do 2012. godine iz Brodsko-posavskežupanije kandidirani su, i većinom realizirani, projekti vrijedni 330 milijuna kuna!

Podjele na dvije statističke regije štete Slavoniji

Podjela Hrvatske na dvije statističke regije, umjesto dotadašnjih pet, opet je unazadila Slavoniju. I vi ste protiv takve podjele?

- Kako neću biti! Baš ovaj tjedan slavonski župani sastali su se u Požegi i jedna od tema bila je nastavak rada na europskim projektima. Opet ću spomenuti Biotehnološki centar koji sufinanciramo s 3 milijuna kuna i pitamšto će se dogoditi kad se pojavi neki sličan kvalitetni projekt, a Županija nema više novca za sufinanciranje? Jer, ovakvom podjelom i izjdnačavanjem uvjeta ulagači će otići u Zagreb ili područje oko Zagreba, nas neće ni pogledati. Osim toga, nakon nove regionalne podjele imali smo jedan jedini sastanak s odgovornima iz Ministarstva i nakon toga ništa. Naše razvojne agencije ne znaju kako dalje raditi, što će biti s regionalnim operativnim planovima, što će biti s projektima koje je zajednički kandidiralo svih pet slavonskihžupanija... Nitko na to ne daje odgovor i zato smo zatražili žuran sastanak na kojem će mjerodavni ljudi iz ministarstva sve razjasniti ljudima koji vode razvojne agencije i upravne odjele.

* Ta podjela samo je jedan od detalja na koje slavonski župani ukazuju i ističete da suradnja s ministarstvima nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti?

- To je točno iako ne mogu govoriti da je takav slučaj sa svim ministrima i ministarstvima. Primjerice, ministrica kulture Zlatar Violić bila je kod nas i dogovoreni su konkretni koraci, zadovoljavajuća je suradnja s ministrom zaštite okoliša Zmajlovićem, iako su u pitanju teške teme poput zagađenja zraka. Zadovoljan sam i suradnjom s predsjednikom Ivom Josipovićem. No, u pojedinim ministarstvima su nam vrata zatvorena pa nemam kvalitetne kontakte s Ministarstvom zdravlja, kao ni s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje je vrlo bitno. To me posebno boli jer smo jedna od županija koja ima što ponuditi,što potvrđuje pohvala koju smo dobili na Sajmu županija u Zagrebu jer smo tada imali čak 16 kandidiranih projekata za sredstva EU, a npr. Sisačko-moslavačka županija u tom trenutku nije imala nijedan projekt!

Županija nema snage za potreban razvoj

Županija na svojim "leđima" nosi i školstvo i cestogaradnju?

- Pred završetkom je obnova osnovneškole u Novoj Kapeli, vrijedno 6,2 milijuna kuna, a nakon problema tijekom radova dobili smo jamstva izvođača da će sve biti dovršeno u dogovorenom roku. U tijeku je izgradnja športske dvorane u Adžamovcima, dok je otvaranje školsko-športske dvorane u Okučanima, vrijedne više od 10 milijuna kuna, pitanje dana. U tijeku je rekonstrukcija osnovne škole u Garčinu gdje smo nakon poteškoća, a zbog zaštite naših prava, morali pokrenuti sudski spor. Očekujem skoro natječaj za novog izvođača i završetak radova. Što se tiče prometne infrastrukture, odrađene su prometnice u Donjim Andrijevcima, pa ceste u Sibinju, Novoj Gradiški, Donjim Rogoljima u općini Okučani, te veoma važna cesta u Lipovcu, općina Nova Kapela, kojom smo kvalitetno spojeni s Požeško-slavonskom županijom. Sa Županijskom upravom za ceste napravljen je plan za ovu godinu prema kojem će se uložiti više od 20 milijuna kuna u cestogradnju.

Na dva kraja županije odvijaju se dva projekta velikih vodovodnih sustava. U Sikirevcima je bilo dosta problema jer na samome izvorištu mještani nisu imali mogućnost korištenja te infrastrukture...

- Ti ljudi imaju pravo kada traže obnovu prometnica koje se koriste za pristup crpilištu, kada traže vodovod u svom selu, kao što Brodsko-posavska županija ima pravo tražiti da sjedište i središte Regionalnog vodovod istočne Slavonije bude na našem području. Vjerujem da će Hrvatske vode, koje su najodgovornije za ta pitanja, pripremiti uvjete kako bi se moglo osnovati poduzeće za upravljanje Regionalnim vodovodom, a istovremeno i da će Sikirevčani dobiti sve što im pripada. Što se tiče zapadnog vodovoda, tamo nema većih problema, regionalni dijelovi su većim dijelom završeni i sada se treba širiti prema krajnjim korisnicima. Vodovod istočne Slavonije vrijedan je 173 milijuna, a realizirano je 86 milijuna, dok je Zapadni regionalni vodovod vrijedan 153 milijuna, a dosad je realizirano 90 milijuna kuna. Ne smijemo zaboraviti ni IPA projekt vodoopskrbe Slavonskog Broda s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacijom koja obuhvaća i susjedne općine, vrijedan 210 milijuna kuna, pričemu je do danas ostvareno 80 posto projekta.

O mojoj kandidaturi odlučit će stranka

Ušli smo u izbornu godinu, ali i godinu u kojoj ulazimo u Europsku uniju. Bit će posla...

- Uvjeren sam da je naša šansa u Europskoj uniji i da nas tamo čeka pozitivna i svijetla budućnost. A izbori... O rezultatima će odlučiti birači, a mene u svemu tome zanima to da se nastave svi projekti koje je Brodsko-posavskažupanija kandidirala jer oni će omogućiti poboljšanje života naših građana. Bez obzira na to tko pobijedi, ti projekti ne bi smjeli doći u pitanje.

Hoćete li Vi biti kandidat? Zanimljivo je da ste, iako jedan od najmlađih župana, ujedno i jedan od župana s najdužim stažem na toj dužnosti...

- O samoj kandidaturi odlučit će moja stranka, a i bit će dosta vremena da se o tome govori kad krene predizborna kampanja. Što se tiče staža, čast mi je i drago mi je što je tako. U svom prvom mandatu imenovan sam županom 29. siječnja 2008. godine, a još mi je draže što sam prvi župan koji je na izborima 2009. izravno izabran na tu dužnost. To je bio veliki, pozitivan korak u demokratizaciji Hrvatske jer vrlo često se dogodi da ljudi ne gledaju samo stranke već osobu, imenom i prezimenom. Zato sam ponosan što sam bio prvi kojeg su birači na taj način izabrali. Imam odličnu suradnju sa Županijskom skupštinom i svim vijećnicima, rado primam sve konstruktivne kritike, pa u najvećem dijelu odluka vlast i oporba zajednički rade za boljitak županije.

Bili ste u Americi, često ste u Bruxellesu, kakve utiske donosite s putovanja? Što možemo naučiti od njih, a mogu li oni nešto naučiti od nas?

- Amerika je bila predivno iskustvo, naučio sam puno, ali i shvatio da postoji ogroman potencijal za gospodarsku suradnju s Hrvatskom, pa konkretno i tvrtkama iz Brodsko-posavske županije. Upoznao sam tamošnje funkcioniranje lokalnih i regionalnih vlasti, a što je zanimljivo, primjetan je njihov visoki demokratski doseg jer se o izborima govori još samo dan-dva nakon glasanja i nakon toga sve se vrati u normalu. Svi se okreću unapoređenju uvjeta života, gospodarstva... i ni malo nisu opterećeni rezultatima. Naravno da su i oni mogli ponešto naučiti od nas jer nije tamo sve idealno. Vrlo su samokritični i bez ustezanja su nam ukazivali na svoje greške. Baš ovoga tjedna bio sam na prijemu u Američkom veleposlanstvu te je i tamo bilo govora o gospodarskim temama. Zanimljivo je i to što je nedavno prihvaćen projekt kojeg financira američka Vlada, a riječ je o ulaganju u Lovčiće!

Bruxelles?

- Tamo sam u skupini hrvatskih dužnosnika koji su promatrači u Odboru regija, uz mene tu su ižupani Dubrovačko-neretvanske i Varaždinske županije, gradonačelnik Rijeke, zamjenica gradonačelnika Zagreba i jošnekoliko načelnika općina. Učimo se kako funkcionirati kad Hrvatska uđe u EU jer ta zajednica država puno polaže na decentralizaciju i regionalnu povezanost. Osobno sam tamo kao član Europske pučke stranke, a sve funkcionira tako da prvo dolazimo na zasjedanja klubova, pa nakon toga idemo na plenarne sjednice. Duh demokratizirane Europe se osjeti i treba ga prenijeti ovamo jer kod njih, bez obzira na to tko ima kakvo mišljenje, kad se neka odluka donese većinom glasova, svi idu u tom smjeru. Zato nam EU treba, unatoč krizi u kojoj se trenutačno nalazi. Unija je naša šansa.

Vidite li se jednoga dana u nekom od tijela Europske unije?

- Ako je čovjek mlad, a nema ambicija, onda ni ne može ići naprijed. Prije svega vidim se u institucijama Republike Hrvatske, a ukoliko svojim radom dokažem da vrijedim i da me moja domovina pošalje u EU, naravno da bih volio probati i taj dio života.

Izvor: Posavska Hrvatska  Izvor: sbplus