Nakon 29 godina Zagreb je ponovo domaćin međunarodnih studentskih sportskih igara. Počele su 12., a završit će 25. srpnja. Tih 15 dana na Europskim sveučilišnim igrama sudjelovat će 5.000 studenata iz 45 europskih zemalja, ali ne nastupaju kao predstavnici država iz kojih dolaze, već za sveučilišta na kojima studiraju. Više od 300 sveučilišta došlo je sa svojim reprezentacijama natjecati se u dvadeset i jednom sportu. Europske sveučilišne igre (ESI) ipak nemaju tako dugu tradiciju kao Univerzijada kojoj je Zagreb bio domaćin 1987. godine.
Prva Univerzijada održana je 1959. godine u Torinu, a zimska i ljetna Univerzijada održavaju se svake dvije godine. Iduća je najavljena 2017. godine na Tajvanu. Europske sveučilišne igre do sada su održane tek dva puta, a ove u Zagrebu i Rijeci organizirao je Hrvatski akademski sportski savez uz potporu Zagrebačkog i Riječkog sveučilišta te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Na službenoj stranici spominje se i Univerzijada – kao „najznačajniji sportski događaj u povijesti Hrvatske koji je donio infrastrukturnu renesansu u glavni grad Hrvatske". Uoči Univerzijade 1987. godine otvoren je Košarkaški centar Dražen Petrović, uređen je Jarun, sagrađen novi bazen Mladosti na Savi, uređen glavni zagrebački trg s Manduševcem, sagrađen je novi autobusni kolodvor, a i tramvajske tračnice stigle su do Novog Zagreba - spomenimo se samo nekih tekovina.
Europske sveučilišne igre nisu imale ni izbliza toliku proračunsku potporu, niti su do te mjere uspjele angažirati građane. Više od godinu i pol dana prije Univerzijade počeli su treninzi onih 18.000 djece iz vrtića, učenika i studenata koji su nastupali na svečanom otvaranju 1987. godine u režiji Paula Magellija i Ivice Boban koreografkinje. Svečana ceremonija otvaranja trajala je satima, samo mimohod sportaša iz 121 zemlje protegnuo se na gotovo sat vremena, a prepuno gledalište za tu priliku ušminkanog Dinamovog stadiona pljeskalo je i skandiralo do posljednje sekunde.
Cijeli je Zagreb živio Univerzijadu i svi su na neki način bili u Univerzijadu uključeni. Što je Univerzijada značila Zagrebu, ali i ostalim hrvatskim gradovima u kojima su se 1987. godine održavala pojedina natjecanja, pogledajte u dokumentarcu Miroslava Šafera za Televiziju Zagreb.
lupiga
Prva Univerzijada održana je 1959. godine u Torinu, a zimska i ljetna Univerzijada održavaju se svake dvije godine. Iduća je najavljena 2017. godine na Tajvanu. Europske sveučilišne igre do sada su održane tek dva puta, a ove u Zagrebu i Rijeci organizirao je Hrvatski akademski sportski savez uz potporu Zagrebačkog i Riječkog sveučilišta te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Na službenoj stranici spominje se i Univerzijada – kao „najznačajniji sportski događaj u povijesti Hrvatske koji je donio infrastrukturnu renesansu u glavni grad Hrvatske". Uoči Univerzijade 1987. godine otvoren je Košarkaški centar Dražen Petrović, uređen je Jarun, sagrađen novi bazen Mladosti na Savi, uređen glavni zagrebački trg s Manduševcem, sagrađen je novi autobusni kolodvor, a i tramvajske tračnice stigle su do Novog Zagreba - spomenimo se samo nekih tekovina.
Europske sveučilišne igre nisu imale ni izbliza toliku proračunsku potporu, niti su do te mjere uspjele angažirati građane. Više od godinu i pol dana prije Univerzijade počeli su treninzi onih 18.000 djece iz vrtića, učenika i studenata koji su nastupali na svečanom otvaranju 1987. godine u režiji Paula Magellija i Ivice Boban koreografkinje. Svečana ceremonija otvaranja trajala je satima, samo mimohod sportaša iz 121 zemlje protegnuo se na gotovo sat vremena, a prepuno gledalište za tu priliku ušminkanog Dinamovog stadiona pljeskalo je i skandiralo do posljednje sekunde.
Cijeli je Zagreb živio Univerzijadu i svi su na neki način bili u Univerzijadu uključeni. Što je Univerzijada značila Zagrebu, ali i ostalim hrvatskim gradovima u kojima su se 1987. godine održavala pojedina natjecanja, pogledajte u dokumentarcu Miroslava Šafera za Televiziju Zagreb.
lupiga
