Oprez! Prekomjerni rad može ozbiljno ugroziti vaše zdravlje.
Udruga invalida rada Zagreba organizirala je u petak 27. rujna, povodom Dana Udruge, okrugli stol pod nazivom "Zaštita na radu" i time pokazala svoje široko djelovanje koje, osim rada s osobama s tjelesnim oštećenjem i invaliditetom, uključuje i rad na prevenciji ozljeda na radu i profesionalnih bolesti koje dovode do tjelesnog oštećenja ili invaliditeta.
"U ciljevima u Statutu Udruge stoji da se brinemo i za osobe koje su radno sposobne. Oko 10 posto naših članova je još uvijek zaposleno, a oko 20 posto je radno sposobno, ali su u mirovini", kazao je sudionicima okruglog stola predsjednik Udruge invalida rada Zagreba Zlatko Bočkal.
Svaki dan 6 400 radnika umre od posljedica nesreće na poslu
Prema podacima Međunarodne organizacije rada svaki dan umre 6 400 ljudi od posljedica nesreće na poslu, što je godišnje više od 2,3 milijuna ljudi. Uz to 313 milijuna ljudi godišnje je privremeno nesposobno za rad zbog liječenja ili oporavka. Nedovoljna zaštita na radu i neprovođenje zakona koji ju propisuju zasigurno su glavni uzroci brojnih stradanja radnika. Jedan od govornika okruglog stola, izvršni direktor Hrvatskog saveza Đuro Čižmar: "U svojih 10 godina u poslu zaštite na radu, imao sam samo jedan jedan slučaj da je radnik odbio raditi jer smatra da su mu ugroženi život i zdravlje"udruga invalida rada, Leke Sokolaj, upozorio je na problem repsresivnog djelovanja Inspektorata rada koji obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu:
"Upozoravali smo Inspektorat rada da treba uvesti praksu Sanitarnog inspektorata koji djeluje preventivno, to jest unaprijed traži zakonsko provođenje. Oni su isključivo djelovali represivno, kada se ozljeda dogodi. Takav način rada je manjkav i ne može smanjiti broj ozljeda na radu."
U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o zaštiti na radu iz 2014. godine, te je usvojen Strateški okvir o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu i Zakona o zdravstvenoj zaštiti dužan je pratiti i unapređivati sigurnost i zaštitu zdravlja radnika. Prema godišnjem izvješću Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na poslu HZZO je u 2014. godini dostavio 13 929 prijava ozljeda na radu. Najveći broj ozljeda na radu dogodio se u Gradu Zagrebu (24, 90 posto), a slijedi Primorsko-goranska županija (9,38 posto), a potom Zagrebačka županija (8,64 posto).
Radnici obavljaju opasne poslove kako bi očuvali radno mjesto
Prema izvješću Inspektorata rada za 2014. godinu, obavljeno je 1 544 inspekcijskih nadzora povodom obavijesti o ozljedama na prostoru poslodavca, od toga 1 287 nadzora povodom obavijesti o smrtnim, teškim i skupnim ozljedama na radu. Iako prema Članku 69. Zakona o zaštiti na radu radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, te zbog toga ne smije trpjeti štetne posljedice, praksa je nešto drugačija. Voditelj službe za nadzor zaštite na radu Inspektorata rada i govornik na okruglom stolu Đuro Čižmar kazao je:
"Radnik može odbiti raditi ukoliko smatra da mu je ugrožen život ili zdravlje. U svojih 10 godina u ovome poslu imao sam samo jedan jedan takav slučaj, jer poslodavca ne brine inspekcija. Ako i dođe, poslodavac može radnika koji je odbio izvršiti rad proglasiti tehnološkim viškom i dati mu otkaz."
Tijekom 2014. godine Inspektorat rada je, na temelju odluke Odbora viših inspektora rada Europske komisije (SLIC), provodio kampanju „Prevencija padova na istoj razini i sigurno održavanje reda i čistoće radnog mjesta.“ Utvrđeno je ukupno 147 nedostatka kod 51 poslodavca, od čega 62 u vezi procjene rizika, 24 u vezi neispravnosti površina za kretanje, 22 zbog prepreka na pravcima kretanja i klizavih podova, 16 nedostataka u vezi radne obuće, 13 nedostataka u vezi održavanja i čišćenja površina za rad i kretanje, 8 nedostataka u vezi radnog okoliša (osvijetljenost i znakovi upozorenja), te 2 nedostatka u vezi organizacije čišćenja i radnih postupaka.
Govornica okruglog stola, specijalistica medicine rada Marija Zavalić, smatra kako se ozljeđen ili bolestan radnik nalazi u vrlo nepovoljnoj poziciji na radnom mjestu ukoliko je zbog posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad:
"Poslodavci odmah nađu nekog drugog da zamjeni radnika nesposobnog za rad, jedva čekaju da mu se radnik ne vrati. Tako da oboljeli radnik traži svoja prava i rado ide u prijevremenu mirovinu. Poslodavci u nekim slučajevima vrše pritisak na liječnika kako bi im otkrio podatke o zdravstvenom stanju radnika, iako su po zakonu ti podaci zaštićeni. Također nerado prilagođavaju radno mjesto kako bi zadržali radnika koji više ne može obavljati posao koji je obavljao u uvjetima u kojima ga je obavljao. To je zbog predrasude da su osobe s tjelesnim oštećenjem ili invaliditetom općenito nesposobne za rad, što nikako nije istina. One mogu obavljati čak i poslove s posebnim uvjetima rada", kazala je Zavalić.
Ozlijeđeni ili oboljeli radnici meta su poslodavaca
Radnici s tjelesnim oštećenjem i invaliditetom zasigurno su socijalno ugrožena skupina, što je posljedica njihove teške zapošljivosti. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisan je broj osoba s invaliditetom koje poslodavac mora zaposliti s obzirom na ukupan broj zaposlenih. Ako poslodavac ne ispuni obvezu zapošljavanja i ne zaposli osobu s invaliditetom u broju na koji ga obvezuje Zakon, mora plaćati naknadu. Zavalić smatra kako taj propis nije riješio problem teškog zapošljavanja osoba s invaliditetom:
"Kvote su dovele do toga da su poslodavci ljuti na osobe s invaliditetom. Mi kao društvo trebamo raditi na tome da ih aktivno uključimo i vratimo u radni svijet, te tako spriječimo njihov odlazak u prijevremenu mirovinu. To nismo postigli jer radimo kampanjski. Organiziramo skupove, donosimo Marija Zavalić: "Poslodavci odmah nađu nekog drugog da zamjeni radnika nesposobnog za rad, jedva čekaju da mu se radnik ne vrati"zakone, no prakse nema."
Upravo profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom bavi se URIHO, koji je 2009. godine otvorio prvi Radni centar u Hrvatskoj. Osnovna uloga Radnog centra je priprema osoba s invaliditetom za svijet rada. Korisnici Radnog centra su osobe s invaliditetom koje imaju određeni stupanj stručne osposobljenosti, ali iz određenih razloga, od kojih je najčešći dugotrajna nezaposlenost, nisu u mogućnosti izravno se uključiti u svijet rada. Pomoćnica ravnatelja Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Ljubica Lukačić kazala je:
"Ključna je procjena jesu li ti radnici nakon rehabilitacije spremni za otvoreno tržište rada. Ako nisu idu u zaštitnu radionicu koja osigurava zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom za koje je nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđeno da su zapošljive samo na zaštitnim radnim mjestima. URIHO kao zaštitna radionica mora imati najmanje 51 posto zaposlenih osoba s invaliditetom, što mi naravno ispunjavamo, ali ne želimo da kod nas rade samo osobe s invaliditetom, jer želimo interakciju, a ne izoliranost."
Predrasude koje zakidaju egzistenciju
Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji sa konzorcijem Human Dynamics izradio je 2010. godine studiju u sklopu projekta "Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada". Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje diskriminatornih predrasuda prema osobama s tjelesnim oštećenjem ili invaliditetom od strane poslodavaca.
"Istraživanja ukazuju na podatak da osobe s invaliditetom nakon zapošljavanja u najmanjoj mjeri očekuju teškoće u komunikaciji sa suradnicima U okviru prevladavajuće poslovne logike "profit iznad svega" teško da ćemo uspjeti riješiti problem niske zaposlenosti osoba s tjelesnim oštećenjem i invaliditetom i integrirati ih na radno mjesto(27,4 posto) i u samoj realizaciji zadatka (33,9 posto), dok je kod poslodavaca u većoj mjeri izražena bojazan (61 posto) da je potrebna dodatna potpora kod zapošljavanja osoba s invaliditetom i to predstavlja važnu prepreku njihovom većem zapošljavanju. S druge strane, same osobe s invaliditetom, njih 49 posto, procjenjuju da će im takva pomoć biti potrebna. Dakle, osobe s invaliditetom, u manjoj mjeri nego poslodavci, procjenjuju da će im biti potrebna dodatna pomoć pri radu. Ovaj podatak govori o tome da osobe s invaliditetom vjeruju u svoje radne kapacitete, ali i o činjenici da poslodavci nisu dovoljno upoznati s radnim mogućnostima osoba s invaliditetom. Kvalitetniji protok informacija i aktivnija komunikacija između osoba s invaliditetom i poslodavaca sigurno bi vodila boljem razumijevanju međusobnih potreba", stoji u studiji.
U okviru prevladavajuće poslovne logike "profit iznad svega" teško da ćemo uspjeti riješiti problem niske zaposlenosti osoba s tjelesnim oštećenjem i invaliditetom i integrirati ih na radno mjesto. Iako su mnoga pitanja ostala neodgovorena, okrugli stol zasigurno je otvorio konstruktivan dijalog između udruga, institucija i ostalih zaineresiranih za temu zaštite na radu. Moderatorica okruglog stola, Ana Tomašković zaključila je je kako je za rješavanje navedenih problema "potrebno uključiti i moralnu kategoriju kada su u pitanju socijalno osjetljive skupine."
h-alter
http://www.h-alter.org/vijesti/profit-iznad-svega
Udruga invalida rada Zagreba organizirala je u petak 27. rujna, povodom Dana Udruge, okrugli stol pod nazivom "Zaštita na radu" i time pokazala svoje široko djelovanje koje, osim rada s osobama s tjelesnim oštećenjem i invaliditetom, uključuje i rad na prevenciji ozljeda na radu i profesionalnih bolesti koje dovode do tjelesnog oštećenja ili invaliditeta.
"U ciljevima u Statutu Udruge stoji da se brinemo i za osobe koje su radno sposobne. Oko 10 posto naših članova je još uvijek zaposleno, a oko 20 posto je radno sposobno, ali su u mirovini", kazao je sudionicima okruglog stola predsjednik Udruge invalida rada Zagreba Zlatko Bočkal.
Svaki dan 6 400 radnika umre od posljedica nesreće na poslu
Prema podacima Međunarodne organizacije rada svaki dan umre 6 400 ljudi od posljedica nesreće na poslu, što je godišnje više od 2,3 milijuna ljudi. Uz to 313 milijuna ljudi godišnje je privremeno nesposobno za rad zbog liječenja ili oporavka. Nedovoljna zaštita na radu i neprovođenje zakona koji ju propisuju zasigurno su glavni uzroci brojnih stradanja radnika. Jedan od govornika okruglog stola, izvršni direktor Hrvatskog saveza Đuro Čižmar: "U svojih 10 godina u poslu zaštite na radu, imao sam samo jedan jedan slučaj da je radnik odbio raditi jer smatra da su mu ugroženi život i zdravlje"udruga invalida rada, Leke Sokolaj, upozorio je na problem repsresivnog djelovanja Inspektorata rada koji obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu:
"Upozoravali smo Inspektorat rada da treba uvesti praksu Sanitarnog inspektorata koji djeluje preventivno, to jest unaprijed traži zakonsko provođenje. Oni su isključivo djelovali represivno, kada se ozljeda dogodi. Takav način rada je manjkav i ne može smanjiti broj ozljeda na radu."
U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o zaštiti na radu iz 2014. godine, te je usvojen Strateški okvir o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu i Zakona o zdravstvenoj zaštiti dužan je pratiti i unapređivati sigurnost i zaštitu zdravlja radnika. Prema godišnjem izvješću Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na poslu HZZO je u 2014. godini dostavio 13 929 prijava ozljeda na radu. Najveći broj ozljeda na radu dogodio se u Gradu Zagrebu (24, 90 posto), a slijedi Primorsko-goranska županija (9,38 posto), a potom Zagrebačka županija (8,64 posto).
Radnici obavljaju opasne poslove kako bi očuvali radno mjesto
Prema izvješću Inspektorata rada za 2014. godinu, obavljeno je 1 544 inspekcijskih nadzora povodom obavijesti o ozljedama na prostoru poslodavca, od toga 1 287 nadzora povodom obavijesti o smrtnim, teškim i skupnim ozljedama na radu. Iako prema Članku 69. Zakona o zaštiti na radu radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, te zbog toga ne smije trpjeti štetne posljedice, praksa je nešto drugačija. Voditelj službe za nadzor zaštite na radu Inspektorata rada i govornik na okruglom stolu Đuro Čižmar kazao je:
"Radnik može odbiti raditi ukoliko smatra da mu je ugrožen život ili zdravlje. U svojih 10 godina u ovome poslu imao sam samo jedan jedan takav slučaj, jer poslodavca ne brine inspekcija. Ako i dođe, poslodavac može radnika koji je odbio izvršiti rad proglasiti tehnološkim viškom i dati mu otkaz."
Tijekom 2014. godine Inspektorat rada je, na temelju odluke Odbora viših inspektora rada Europske komisije (SLIC), provodio kampanju „Prevencija padova na istoj razini i sigurno održavanje reda i čistoće radnog mjesta.“ Utvrđeno je ukupno 147 nedostatka kod 51 poslodavca, od čega 62 u vezi procjene rizika, 24 u vezi neispravnosti površina za kretanje, 22 zbog prepreka na pravcima kretanja i klizavih podova, 16 nedostataka u vezi radne obuće, 13 nedostataka u vezi održavanja i čišćenja površina za rad i kretanje, 8 nedostataka u vezi radnog okoliša (osvijetljenost i znakovi upozorenja), te 2 nedostatka u vezi organizacije čišćenja i radnih postupaka.
Govornica okruglog stola, specijalistica medicine rada Marija Zavalić, smatra kako se ozljeđen ili bolestan radnik nalazi u vrlo nepovoljnoj poziciji na radnom mjestu ukoliko je zbog posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad:
"Poslodavci odmah nađu nekog drugog da zamjeni radnika nesposobnog za rad, jedva čekaju da mu se radnik ne vrati. Tako da oboljeli radnik traži svoja prava i rado ide u prijevremenu mirovinu. Poslodavci u nekim slučajevima vrše pritisak na liječnika kako bi im otkrio podatke o zdravstvenom stanju radnika, iako su po zakonu ti podaci zaštićeni. Također nerado prilagođavaju radno mjesto kako bi zadržali radnika koji više ne može obavljati posao koji je obavljao u uvjetima u kojima ga je obavljao. To je zbog predrasude da su osobe s tjelesnim oštećenjem ili invaliditetom općenito nesposobne za rad, što nikako nije istina. One mogu obavljati čak i poslove s posebnim uvjetima rada", kazala je Zavalić.
Ozlijeđeni ili oboljeli radnici meta su poslodavaca
Radnici s tjelesnim oštećenjem i invaliditetom zasigurno su socijalno ugrožena skupina, što je posljedica njihove teške zapošljivosti. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisan je broj osoba s invaliditetom koje poslodavac mora zaposliti s obzirom na ukupan broj zaposlenih. Ako poslodavac ne ispuni obvezu zapošljavanja i ne zaposli osobu s invaliditetom u broju na koji ga obvezuje Zakon, mora plaćati naknadu. Zavalić smatra kako taj propis nije riješio problem teškog zapošljavanja osoba s invaliditetom:
"Kvote su dovele do toga da su poslodavci ljuti na osobe s invaliditetom. Mi kao društvo trebamo raditi na tome da ih aktivno uključimo i vratimo u radni svijet, te tako spriječimo njihov odlazak u prijevremenu mirovinu. To nismo postigli jer radimo kampanjski. Organiziramo skupove, donosimo Marija Zavalić: "Poslodavci odmah nađu nekog drugog da zamjeni radnika nesposobnog za rad, jedva čekaju da mu se radnik ne vrati"zakone, no prakse nema."
Upravo profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom bavi se URIHO, koji je 2009. godine otvorio prvi Radni centar u Hrvatskoj. Osnovna uloga Radnog centra je priprema osoba s invaliditetom za svijet rada. Korisnici Radnog centra su osobe s invaliditetom koje imaju određeni stupanj stručne osposobljenosti, ali iz određenih razloga, od kojih je najčešći dugotrajna nezaposlenost, nisu u mogućnosti izravno se uključiti u svijet rada. Pomoćnica ravnatelja Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Ljubica Lukačić kazala je:
"Ključna je procjena jesu li ti radnici nakon rehabilitacije spremni za otvoreno tržište rada. Ako nisu idu u zaštitnu radionicu koja osigurava zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom za koje je nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđeno da su zapošljive samo na zaštitnim radnim mjestima. URIHO kao zaštitna radionica mora imati najmanje 51 posto zaposlenih osoba s invaliditetom, što mi naravno ispunjavamo, ali ne želimo da kod nas rade samo osobe s invaliditetom, jer želimo interakciju, a ne izoliranost."
Predrasude koje zakidaju egzistenciju
Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji sa konzorcijem Human Dynamics izradio je 2010. godine studiju u sklopu projekta "Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada". Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje diskriminatornih predrasuda prema osobama s tjelesnim oštećenjem ili invaliditetom od strane poslodavaca.
"Istraživanja ukazuju na podatak da osobe s invaliditetom nakon zapošljavanja u najmanjoj mjeri očekuju teškoće u komunikaciji sa suradnicima U okviru prevladavajuće poslovne logike "profit iznad svega" teško da ćemo uspjeti riješiti problem niske zaposlenosti osoba s tjelesnim oštećenjem i invaliditetom i integrirati ih na radno mjesto(27,4 posto) i u samoj realizaciji zadatka (33,9 posto), dok je kod poslodavaca u većoj mjeri izražena bojazan (61 posto) da je potrebna dodatna potpora kod zapošljavanja osoba s invaliditetom i to predstavlja važnu prepreku njihovom većem zapošljavanju. S druge strane, same osobe s invaliditetom, njih 49 posto, procjenjuju da će im takva pomoć biti potrebna. Dakle, osobe s invaliditetom, u manjoj mjeri nego poslodavci, procjenjuju da će im biti potrebna dodatna pomoć pri radu. Ovaj podatak govori o tome da osobe s invaliditetom vjeruju u svoje radne kapacitete, ali i o činjenici da poslodavci nisu dovoljno upoznati s radnim mogućnostima osoba s invaliditetom. Kvalitetniji protok informacija i aktivnija komunikacija između osoba s invaliditetom i poslodavaca sigurno bi vodila boljem razumijevanju međusobnih potreba", stoji u studiji.
U okviru prevladavajuće poslovne logike "profit iznad svega" teško da ćemo uspjeti riješiti problem niske zaposlenosti osoba s tjelesnim oštećenjem i invaliditetom i integrirati ih na radno mjesto. Iako su mnoga pitanja ostala neodgovorena, okrugli stol zasigurno je otvorio konstruktivan dijalog između udruga, institucija i ostalih zaineresiranih za temu zaštite na radu. Moderatorica okruglog stola, Ana Tomašković zaključila je je kako je za rješavanje navedenih problema "potrebno uključiti i moralnu kategoriju kada su u pitanju socijalno osjetljive skupine."
h-alter
http://www.h-alter.org/vijesti/profit-iznad-svega
