Rad za donaciju

Josipović

Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović gostovao je u HTV-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u dva’ i pokazao da ništa nije naučio iz poraza na predsjedničkim izborima: ponajprije nije naučio da nije pristojno vlastita moralno-financijska zastranjenja opravdavati ili relativizirati izmišljanjem tuđih grijeha. ‘Onog trenutka kada pitate svoje kolege iz Novog lista da vrate plaće Robertu Ježiću, pitajte i mene za vraćanje Ježićeve donacije u kampanji’, izjavio je bivši predsjednik o dvjesto hiljada kuna koje mu je 2009. godine donirao rečeni tajkun, bivši vlasnik riječkog Novog lista i Diokija. Reagiralo je Hrvatsko novinarsko društvo: ‘Je li doista moguće da g. Josipović, koji je bio na najvišoj političkoj dužnosti u zemlji, ne zna da nije vlasnik onaj koji daje plaće svojim radnicima? Misli li doista bivši predsjednik da vlasnik svoje radnike plaća donacijom iz vlastitog džepa i ne shvaća da oni svoje plaće zarađuju na tržištu, i za sebe i za svoje poslodavce? Njihove plaće, naravno, nemaju nikakve veze s odlukom vlasnika neke tvrtke – kojeg ne biraju radnici – kojem će političaru donirati novac za političku kampanju. (...) Kako je malo vjerojatno da bivši predsjednik, ali i inicijator nove političke stranke koja se želi natjecati na sljedećim parlamentarnim izborima, ne razumije osnovne ekonomske kategorije poput rada i stvaranja nove vrijednosti, smatramo da on svojom izjavom o plaćama u Novom listu svjesno insinuira i manipulira, pokušavajući na taj način – preko leđa novinara Novog lista – zamagliti svoj problem s Ježićevom donacijom. A to je, dakako, za svaku osudu.’ Josipović više nije rekao ništa.

Sučeljavanje

U istoj HTV-ovoj emisiji urednik i voditelj Aleksandar Stanković pozvao je Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka da se sastanu i sučele u ‘Nedjeljom u dva’. To nakon što je Karamarko Milanoviću uputio pismo u kojem mu je predložio da sjednu i razgovaraju o ‘minimumu suglasnosti oko ovog dijela svjetonazorskih pitanja kako bismo se svi zajedno mogli usmjeriti na rješavanje najvažnijih problema građana’, a pod ‘dijelom svjetonazorskih pitanja’ misli se na ‘učestale prijepore i sve dublje podjele u vezi s obilježavanjem nacionalnih praznika, odavanje pijeteta žrtvama totalitarnih režima, pokroviteljstvo nad važnim povijesnim događajima i način obilježavanja tih događaja’. Premijer i predsjednik SDP-a odbio je razgovor, poručivši Karamarku preko stranačkog glasnogovorništva da počne dolaziti na svoje radno mjesto u Sabor i da ondje mogu razgovarati, pa makar i o temama poput Karamarkova antikomunističkog manifesta i prolasku zemlje kroz dolinu suza. Milanović je, međutim, prihvatio Stankovićev poziv, ali sad je šef HDZ-a, preko novog glasnogovornika Ivana Jabuke, otklonio takvu mogućnost: ‘Učestalo zazivanje sučeljavanja samo je nastavak Milanovićeva svađalačkog ponašanja i medijskog spina, umjesto da se bavi rješenjima o tome kako izvući zemlju iz krize.’Inače, najnovija anketa Ipsos pulsa za Novu TV kaže da se smanjila prednost HDZ-a pred SDP-om – sad je odnos 29,4 prema 21,1 posto – dok se prednost HDZ-ove koalicije nad onom okupljenom oko SDP-a svela na svega četiri posto (30,1 prema 26 posto).

Lalovac

Ministar financija Boris Lalovac najavio je da njegovo ministarstvo, zajedno s Ministarstvom pravosuđa, uskoro kreće u izradu novog i sveobuhvatnog Zakona o stambenom kreditiranju koji će šire i preciznije regulirati odnose banaka i njihovih klijenata. ‘U njemu će se implementirati rješenja koja su dosad donosili sudovi. Poznato je da su bile različite presude, ali rješenje će svakako ići u korist potrošača, jer su oni slabija strana’, kazao je ministar za portal ‘Jutarnjeg lista’, ogorčen višemjesečnim ignorantskim odnosom bankara prema problemu za koji su itekako zaslužni. Istovremeno, Općinski sud u Gospiću, pozivajući se na presudu Vrhovnog suda, nepravomoćno je odlučio da je Privredna banka Zagreb dužna vratiti više od 11 tisuća franaka na ime preplaćene kamate korisnici kredita koja je imala klauzulu u švicarskoj valuti.

Izbori

Oko manjinskih izbora i rada manjinskih vijeća i predstavnika postoji mnogo otvorenih pitanja koja treba riješiti, zaključili su učesnici okruglog stola ‘Različite boje, ista ekipa: vedre boje hrvatske’ koji je u organizaciji GONG-a i Instituta STINE održan 27. maja u Hrvatskom saboru, uz učešće saborskih zastupnika iz redova manjina, kao i manjinskih predstavnika i aktivista na svim nivoima. Po riječima Dragana Zelića iz GONG-a, bitno je donošenje zakona o radu manjinskih vijeća i predstavnika koji bi regulirao njihova prava i djelokrug rada. ‘Manjinska samouprava je najslabiji dio primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina’, rekao je saborski zastupnik Milorad Pupovac. Upozorio je na mali broj biračkih mjesta i podsjetio na Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj o kojoj su izvijestili tek neki mediji.Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin rekao je da je za izbore registrirano preko 300.000 birača, predstavnike ih bira 24.399, a vijeća 278.932. Ukupan broj kandidata je 6454, što je otprilike kao i na izborima 2011. godine. Po riječima predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Aleksandra Tolnauera, stečena prava nisu vječna i za njih treba raditi kako bi se očuvao njihov standard. U raspravi su učestvovali i zastupnici Furio Radin i Vladimir Bilek, predstavnici vlasti Rijeke i Zagreba te brojni manjinski aktivisti koji su navodili konkretne primjere i probleme. (N. J.)