Nakon masovnog seksualnog zlostavljanja u Kölnu vode se rasprave hoće li taj događaj biti prekretnica u njemačkoj imigrantskoj politici: Napadi su doveli do eksplozije rasizma, a podrška vladinoj imigrantskoj politici pala je sa 47 na 39 posto. Najveća opasnost kancelarki Angeli Merkel dolazi iz redova koalicijskog bavarskog CSU-a i lokalnih vlasti koje tvrde da je savezna vlada samovoljnim otvaranjem granica prekršila ustav



Ni tjednima nakon što se dogodio masovni incident sa seksualnim uznemiravanjem, silovanjem i pljačkanjem u novogodišnjoj noći u njemačkom gradu Kölnu, svi detalji toga događaja nisu do kraja poznati. Nije poznato je li se radilo o spontanom nasilju čiju je eskalaciju nehotice omogućila kelnska policija ili pak o organiziranim napadima čiji se učinci po intenzitetu šoka, straha i ksenofobije gotovo mogu mjeriti s klasičnim terorističkim napadom. Koliko god bio neobičan i do kraja nerasvijetljen, čini se da se javnost opredijelila za prvu varijantu, onu da se incident dogodio spontano. A kako bi se njegova neobičnost stavila u prihvatljive okvire, ubrzo se pojavilo ‘objašnjenje’ da je u pitanju fenomen koji se zove ‘taharuš’ ili, kako su nam objasnili brojni komentatori, ‘arapski način silovanja’, ‘igra zlostavljanja specifična za arapske zemlje’.

Prema policijskoj rekonstrukciji, na trgu između željezničkog kolodvora i katedrale atmosfera je već oko devet sati ukazivala na to da najveći problem te noći neće biti ‘petarde i sitne krađe’, kako je procijenila policija. Unatoč tome, zapovjednik na terenu nekoliko je puta odbio ponuđeno pojačanje, a onda nešto prije ponoći blokirao trg na kojemu je bilo oko 1500 ljudi, uglavnom pijanih muškaraca, pa se na trgu stvorilo slijepo crijevo. Tada je zlostavljanje eskaliralo, a nekolicina napadnutih žena ispričala je da su im policajci rekli da im ne mogu pomoći.
Reakcije na strašne događaje u Kölnu pokazale su paranoidnu huškačku spremnost da se pojedinci koji su počinili napade poistovjete s muslimanskom zajednicom i islamom – smatra Nataša Medved

U idućih nekoliko dana prijave su dosegnule brojku od 766, dok je manji broj slučajeva prijavljen i u drugim njemačkim gradovima. U Kölnu se 497 prijava odnosi na seksualno zlostavljanje, a tri na silovanje. Policija je identificirala 31 osumnjičenog, od čega su njih 28 stranci: devet Alžiraca, osam Marokanaca, četiri Sirijca, pet Iračana i po jedan Srbin i Amerikanac. Od ukupnog broja stranaca, njih 22 su u nekoj fazi procesa dobivanja azila, pri čemu taj proces može trajati godinama, pa je prilično izvjesno da barem dio njih nije došao u Njemačku u posljednjem izbjegličkom valu.

Reakciju javnosti na ovaj događaj magazin ‘Der Spiegel’ opisao je kao ‘detonaciju rasizma već prisutnog u njemačkom društvu’. Naročito na internetu eksplodirale su ksenofobne generalizacije, apokaliptične slike o ugroženosti njemačkog naroda, pozivi na osvetu, nasilje i linč, od kojih su se neki i realizirali tako što su grupe Nijemaca počele patrolirati ulicama kako bi ‘zaštitile svoje žene’. Kako je ‘Novostima’ ispričao Danijel Majić, novinar frankfurtskog dnevnika ‘Frankfurter Rundschau’, nekoliko dana nakon događaja u njemačkim je medijima započela utrka u političkoj nekorektnosti, posebno onim desnima koji za sve propuste imigrantske politike krive ‘lijeve ideologe dobrodošlice’. On kaže i da se često mogu čuti tvrdnje da je seksualno zlostavljanje žena inherentno muslimanima, no i da je ono u vodećim medijima ‘vrlo diferencirano jer se najveći dio njemačkih feministica ogradio od bilo kakvih pokušaja tumačenja događaja u Kölnu u ‘kulturološkom’ smislu i pokrenuo akciju Bez iznimke kojoj je cilj dokumentirati svakodnevni seksizam u njemačkom društvu bez obzira na počinitelje’.

Za komentar ovog pristupa događajima u Kölnu ‘Novosti’ su zamolile i Natašu Medved iz zagrebačkog Centra za ženske studije, koja također smatra da su ‘reakcije i medijske debate nakon strašnih događaja u Kölnu većinom pokazale upravo paranoidnu huškačku spremnost da se pojedinci koji su počinili napade poistovjete s muslimanskom zajednicom i islamom te promptno povežu s migrantskom krizom’.

- Izvaditi pojam ‘taharuš’ iz konteksta gdje se on prakticira i opominjati kako je taj fenomen u Kölnu uvezen iz arapskih zemalja opasan je pokušaj svođenja seksizma i s njime povezanog nasilja protiv žena na kulturalne razlike i štetno pojednostavljivanje. Naime, bijeli, eurocentrični pogled prisutan u većini mainstream medija brzopleto je i bespogovorno preuzeo opis koji je njemačka policija dala o nasilnicima, ‘izgledom mladi muškarci iz sjeverne Afrike ili arapskog prostora’, ne postavljajući pitanja o njihovom socijalnom i društvenom statusu, o razini obrazovanja i motivima takvog ponašanja, što se sve tek treba utvrditi u policijskoj istrazi koja mora rezultirati kaznenim progonom. No takav je opis bio dovoljan za cijeli niz rasističkih generalizacija, poistovjećivanja grupe nasilnika s određenom religijom i etnicitetom u paušalnim izjavama prepunim resantimana. Problem je puno kompleksniji i valjalo bi uvijek iznova preispitivati seksizam koji u zapadnoj kulturi nije iskorijenjen ni nakon stoljeća feminističkih borbi, a seksizam u pojedinim muslimanskim i arapskim zemljama sagledati i u kontekstu činjenice da su te zemlje donedavno bile ili diktature ili kolonije zapadnih zemalja u kojima kritički diskurs o pravima žena i rodnoj jednakosti zbog opresivnih sustava nije ni bio moguć. Jednako tako valja preispitati izvore seksizma u svim religijama, tu islam nimalo ne prednjači pred katoličanstvom. Strukturalno nasilje u podlozi je svakog odnosa moći, kapitalizma i globalizacije, a ti su nasilnici i zlostavljači iz Kölna također građani tog globalnog svijeta i njime obilježeni - rekla nam je Nataša Medved.

Uz ksenofobne iskaze, po krajnje desnim medijima primijećen je velik porast glasina kojima je cilj ocrniti izbjeglice. U organizaciji za nadzor zloupotrebe interneta Mimikama iz Austrije kažu, međutim, da većina mrzilačkih komentara na njemačkim i austrijskim platformama više ne dolazi iz neonacističkih krugova već od običnih građana koji se potpisuju pravim imenima, a među njima je 41 posto žena.

Da je atmosfera u Njemačkoj zatrovana svjedoče i istraživanja koja pokazuju da gotovo polovica Nijemaca smatra kako vodeći mediji zataškavaju kritiziranje situacije s izbjeglicama, iako su praktički svi mediji popratili događaje i gotovo unisono pozvali vladu na preispitivanje imigrantske politike. Inače izbjeglicama sklon ‘Der Spiegel’ napisao je da je propust policije u Kölnu ‘simbol nemoći države da se suprotstavi kaosu i kriminalu’ i da se Njemačka ‘treba zapitati ima li zaista hrabrosti i želje biti evropska zemlja s najviše izbjeglica’. Magazin ‘Focus’ donio je naslovnicu s bijelom ženom prekrivenom crnim otiscima dlanova, vrlo sličnu onoj kakvu je objavio ‘Süddeutsche Zeitung’, pri čemu se uredništvo ovog drugog ispričalo i naslovnicu povuklo s internetskog izdanja. Pozivi za ostavkom kancelarke Angele Merkel dolaze sa svih strana, pa čak i izvan Njemačke, a istraživanja pokazuju da podrška građana imigrantskoj politici vlade pada. Tako je, prema istraživanju javne televizije ZDF, podrška toj politici u prosincu prošle godine iznosila 47 posto, a u siječnju 39 posto, dok joj se u prosincu protivilo 49 posto, a ovog mjeseca 56 posto.
Najveći strah vlade je hoće li jednom zatvorene granice unutar EU-a ostati zatvorene. Njemačka je dosad najviše profitirala od zajedničkog tržišta, pa taj ‘ekonomski’ strah ne treba podcjenjivati – kaže njemački novinar Danijel Majić

Danijel Majić rekao nam je da je ovo ‘prvi put da je pozicija Angele Merkel, otkad je 2005. preuzela vlast, ozbiljno ugrožena’, no i da ta situacija ‘nema puno veze s događajima u Kölnu, već oni služe kao katalizator za već dulje prisutan nemir unutar koalicije njezine stranke CDU i bavarskog CSU-a’.

- Već mjesecima u tim se strankama mogu čuti kritike da je Merkel izgubila doticaj s bazom, koja se protivi njezinoj politici otvorenih vrata. Dosad su najveći kritičari dolazili iz redova regionalne i lokalne vlasti, a tvrde da je savezna vlada samovoljno otvorila granice bez toga da je pokrajinama i općinama, koje su po njemačkom ustavu odgovorne za smještanje i sigurnost izbjeglica, ponudila adekvatnu financijsku i administrativnu pomoć. Ta je kritika najglasnija upravo u Bavarskoj, gdje je vlada CSU-ovog Horsta Seehofera u više navrata prijetila da će bavarska policija preuzeti kontrolu nad granicama ukoliko se ne smanji broj imigranata. Ona je možda i najopasnija za kancelarku Merkel jer dovodi u pitanje zakonitost njezine politike, pri čemu veći broj pravnih stručnjaka tvrdi da je vlada, otvarajući granice, efektivno kršila ustav - govori Majić.

On kaže i da je koalicijski partner, SPD-ov predsjednik Sigmar Gabriel, ‘bio među prvima koji su se okrenuli populizmu, pa već nekoliko dana nakon Kölna zatražio da se azilanti koji počine kaznena djela počnu deportirati’.

- Budući da nekoliko sjevernoafričkih zemalja odbija primiti svoje državljane ukoliko nemaju važeće dokumente, Gabriel je zatražio i da se tim državama uskrati razvojna pomoć, te da se najveći dio zemalja sjeverne Afrike proglasi sigurnim zemljama po uzoru na zemlje zapadnog Balkana. U ovoj situaciji najveći dobitnik je stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku (AfD), koja bi prema nekim anketama mogla dobiti i 11 posto glasova na prijevremenim izborima - rekao nam je njemački novinar.

CDU je zato već proteklog vikenda predstavio takozvanu Deklaraciju iz Meinza, kojom se predviđaju oštrije mjere nadzora i sankcioniranja imigranata koji počine kaznenih djela. Ipak, zatvaranje granica još uvijek nije zahtjev o kojemu bi ijedna stranka vladajuće koalicije ozbiljno raspravljala. Štoviše, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble po tko zna koji put upozorio je članice koje zatvaraju granice da bi Schengenski sustav mogao kolabirati, s tim da će, ukoliko isto postupi i Njemačka, to ‘postati problem cijele Evrope’. Majić, međutim, napominje da je vlada Angele Merkel od početka krize radila upravo ono što se od nje očekivalo, pa korak po korak zaoštravala pravila za azilante.

- U tom smislu Köln neće biti nikakva prekretnica u imigrantskoj politici, a drugo je pitanje hoće li se Njemačka i dalje držati imperativa Schengenskog sporazuma. Najveći strah vlade je hoće li jednom zatvorene granice unutar EU-a ostati zatvorene. Njemačka je dosad najviše profitirala od zajedničkog tržišta, pa taj ‘ekonomski’ strah ne treba podcjenjivati. Zato osobno ne vjerujem da će Njemačka suspendirati Schengen - govori Majić.

Drugo je pitanje i hoće li ta dilema svih dilema, ona o Schengenu, zasjeniti i događaj koji je diljem Evrope izazvao sablazan i osvetničko ponašanje. Kako napominje Nataša Medved, nasilje nad ženama globalna je i stalna pojava, a njemačke feministkinje iznijele su poražavajuće brojke koje pokazuju da je svaka sedma žena u toj zemlji izložena teškom obliku seksualnog nasilja. Isto tako, kaže ona, u prvim reakcijama ‘obrana žena podlo je instrumentalizirana za obračun s ‘arapskim muškarcima’ koji su se usudili dirnuti u ‘njihove’ žene’. Zbog toga je, upozorava Medved, ‘na nama da budno i kritički propitujemo javni diskurs i medije koji često primjenjuju pornografski pristup u izvještavanju o seksualnim zločinima nad ženama, te da se obrazujemo i javno osudimo svaki seksistički, rasistički i ksenofobni govor i ponašanje, svaki dan i u svakoj situaciji’.




portalnovosti