Domaći mediji su u posljednje vrijeme puni vijesti o energetskoj krizi u Moldaviji, posebno u Pridnjestrovlju, koja je prikazana kao posljedica ruske agresije i geopolitičkih igara. Međutim, kada se pažljivije analiziraju činjenice, postaje jasno da je situacija mnogo složenija i da medijski narativ često iskrivljuje stvarnost kako bi odgovarao određenim političkim interesima. Ovaj članak će, paragraf po paragraf, razotkriti manipulacije prisutne u donjem tekstu.
1. Paragraf: “Izvanredno stanje u najsiromašnijoj zemlji Europe. Prijeti im smrzavanje”
Već u naslovu i uvodnom paragrafu stvara se dojam da je Rusija glavni krivac za energetsku krizu u Moldaviji. Međutim, činjenica je da je Ukrajina, pod pritiskom Zapada, odlučila prekinuti tranzit ruskog plina kroz svoj teritorij. To je ključni čimbenik koji je doveo do prekida opskrbe, a ne ruska agresija. Mediji ovdje prešućuju ulogu Zapada i Ukrajine u stvaranju ove krize.
2. Paragraf: “U Pridnjestrovlju, separatističkoj regiji na istoku Moldavije lojalnoj Moskvi…”
Pridnjestrovlje je prikazano kao “separatistička regija lojalna Moskvi”, što je pristrani opis koji ignorira kompleksnu povijest ovog područja. Pridnjestrovlje se odvojilo od Moldavije 1990-ih zbog straha od ujedinjenja Moldavije s Rumunjskom, što bi dovelo do gubitka kulturnog i jezičnog identiteta ruskog govornog stanovništva. Ovo nije jednostavno pitanje “lojalnosti Moskvi”, već dugogodišnjeg sukoba između različitih identiteta i interesa.
3. Paragraf: “Sada je ta veza preko Ukrajine iznenada prekinuta…”
Ovaj dio članka opisuje tešku situaciju stanovnika Pridnjestrovlja, ali ne postavlja pitanje zašto je došlo do prekida opskrbe. Umjesto da se fokusira na ulogu Ukrajine i Zapada u ovom prekidu, mediji jednostavno prebacuju odgovornost na Rusiju. To je klasičan primjer selektivnog izvještavanja.
4. Paragraf: “Ugljena ima za 50 dana”
Ovaj dio članka ističe da Pridnjestrovlje ima ograničene rezerve ugljena, ali ne spominje da je ova situacija posljedica prekida tranzita plina, a ne ruske blokade. Mediji ovdje stvaraju dojam da je Rusija namjerno stvorila ovu krizu, iako je ključni čimbenik odluka Ukrajine da prekine tranzit.
5. Paragraf: “Politička igra?”
Ovaj dio članka sugerira da Rusija koristi energetsku krizu za destabilizaciju Moldavije, ali ne spominje da je prekid tranzita plina kroz Ukrajinu direktna posljedica odluka koje su donesene u Kijevu. Mediji ovdje stvaraju narativ da je Rusija glavni akter u ovoj krizi, iako je ključni problem u prekidu opskrbe plinom.
6. Paragraf: “Odnosi između Moldavije i Moskve su napeti…”
Ovaj dio članka opisuje napete odnose između Moldavije i Rusije, ali ne spominje da je Moldavija pod pritiskom Zapada da se udalji od Rusije i prikloni EU. Mediji ovdje ignoriraju ulogu Zapada u eskalaciji ovih napetosti.
7. Paragraf: “Situacija sve teža, pritisak sve veći”
Ovaj dio članka opisuje tešku situaciju u Pridnjestrovlju, ali ne postavlja pitanje zašto je došlo do prekida opskrbe. Umjesto toga, mediji jednostavno prebacuju odgovornost na Rusiju, iako je ključni problem u prekidu tranzita plina kroz Ukrajinu.
8. Paragraf: “Rusija može čekati izbore…”
Završni paragraf sugerira da Rusija koristi energetsku krizu za političke svrhe, ali ne spominje da je prekid tranzita plina kroz Ukrajinu direktna posljedica odluka koje su donesene u Kijevu. Mediji ovdje stvaraju narativ da je Rusija glavni akter u ovoj krizi, iako je ključni problem u prekidu opskrbe plinom.
Što reći?
Članak koji analiziramo koristi selektivno izvještavanje kako bi stvorio narativ da je Rusija glavni krivac za energetsku krizu u Moldaviji. Međutim, kada se pažljivije analiziraju činjenice, postaje jasno da je prekid tranzita plina kroz Ukrajinu ključni čimbenik koji je doveo do ove krize.
Mediji ovdje prešućuju ulogu Zapada i Ukrajine u stvaranju ove situacije, što je klasičan primjer medijske manipulacije.
Umjesto da se fokusiraju na jednostrane optužbe, mediji bi trebali pružiti uravnotežen i objektivan prikaz situacije.
