Ukrajinski Institut nacionalnog pamćenja je pokrenuo informativnu kampanju o aktivnostima Ukrajinske ustaničke armije (UPA), nacističkih kolaboracionista i počinitelja genocida nad Poljacima i Židovima u Ukrajini u Drugom svjetskom ratu. Kampanju je na konferenciji za novinare najavio čelnik ukrajinskog Instituta nacionalnog pamćenja za Vladimir Vjatrovič.
“Ove godine smo počeli kampanju pod nazivom “UPA – Odgovor nepokorenog naroda”, rekao je Vjatrovič, dodajući da je informativna kampanja pokrenuta 8. veljače.
U siječnju je predsjednik Ukrajinskog židovskog odbora Eduard Dolinski najavio kako vlada u Kijevu priprema zakonsku rehabilitaciju zločinaca političko-vojne organizacije OUN-UPA.
Ranije ovog tjedna je predsjednik Poljske vladajuće stranke “Pravo i pravda”, Jaroslaw Kaczynski, rekao da veličanje vođe ukrajinskog nacionalističkog pokreta Stepana Bandere može spriječiti integraciju Ukrajine u Europsku uniju.
Parlament Poljske je 22. srpnja 2016. usvojio rezoluciju u kojoj se zločini organizacije OUN-UPA protiv Poljaka u Volinju u 1943. i 1944. proglašavaju genocidom.
Vrhovna Rada Ukrajine je 2015. aktivnosti OUN-UPA proglasila “borbom za neovisnost Ukrajine“.
Povijesni fakti su da su zločinci Ukrajinske ustaničke armije (UPA) ubili desetine tisuća Ukrajinaca, Poljaka i Židova. Od veljače 1943. su ukrajinski nacionalisti započeli kampanju uništenja poljske populacije Volinju. Vrhunac tih događaja je bio 11. srpnja 1943., kada je UPA napala oko 100 poljskih naselja te, prema poljskim izvorima, pobila oko 100 tisuća ljudi, uglavnom žena, djece i starijih osoba.
Nakon oslobođenja Ukrajine od nacista je UPA pokrenula borbene aktivnosti protiv vojnika Crvene armije, djelatnika sovjetskih službi za provedbu zakona i kolektivnih aktivista, radničkih stranka i intelektualaca koji su došli s istoka zemlje. Formalno je vojne aktivnosti UPA obustavila 3. rujna 1949, ali su neke manje skupine bile aktivne sve do 1956. godine.
Vođa zločinačkog ukrajinskog nacionalističkog pokreta iz dvadesetog stoljeća, Stepan Bandera, tijekom Drugog svjetskog rata je blisko surađivao s nacističkom Njemačkom, što je činjenica oko koje se i danas spori u ukrajinskom društvu. Procjene njegovih aktivnosti se kreću od “potpuno pozitivnih” u nekim zapadnim dijelovima zemlje, do oštrog protivljenja u ostatku Ukrajine.
Međutim, posebno važni za europsku budućnost Ukrajine, ako je ikada bude, su prijepori na relaciji Kijev-Varšava.
U gradu Lavovu su jučer nepoznati počinitelji na zgradu Generalnog konzulata Poljske napisali “Naša zemlja“, na tiskovnoj konferenciji je potvrdio čelnik regionalne državne uprave Lavova, Oleg Sinjutka.
Odlučeno je da se pojača zaštita konzulata.
Guverner je rekao kako je ranije razgovarao o ovoj temi sa šefom Nacionalne garde, a čin je nazvao huliganstvom i provokacijom kojom se žele “posvađati Ukrajinci i Poljaci.”
No, upitno je hoće li mjere zaštite poljskog konzulata u Lavovu dati željeni rezultat. Naime, 21. siječnja su u poljskom gradu Rzeszowu nepoznate osobe pretukle studente iz Lavova. Tučnjava se dogodila kada su se studenti vraćali u hostel, a mještani su ih pitali odakle su. Kada su rekli da su iz lavova, Poljaci su u Ukrajincima rekli da je Lavov poljski grad i napali ih, nazivajući ih pristašama Stepana Bandere.
Nakon svega se oglasio i poljski političar Jaroslaw Kaczynski, koji je Ukrajini poručio “kako sa Stepanom Banderom neće ući u Europsku uniju“.
Predsjednik stranke “Pravo i pravda” je govorio o integraciji Ukrajine s Europskom unijom, prenose poljske Wiadomosci.
“Razina zanemarivanja vlasti u Kijevu o pitanjima vezanim za genocid nad našim građanima u Volinju i istočnoj Galiciji i često falsificiranje događaja, slaveći počinitelje, prekoračila je granice prihvatljivosti”, dodaje Kaczynski.
logično
“Ove godine smo počeli kampanju pod nazivom “UPA – Odgovor nepokorenog naroda”, rekao je Vjatrovič, dodajući da je informativna kampanja pokrenuta 8. veljače.
“Zadatak kampanje u prvoj fazi bit će širenje informacija o pobunjenicima koji su se borili protiv nacističkih okupatora. U drugoj polovici 2017. Će kampanja biti posvećena antikomunističkoj borbi UPA u kontekstu borbe naroda baltičkih zemalja i istočne Europe protiv komunističkog totalitarnog režima”, rekao Vladimir Vjatrovič.
U siječnju je predsjednik Ukrajinskog židovskog odbora Eduard Dolinski najavio kako vlada u Kijevu priprema zakonsku rehabilitaciju zločinaca političko-vojne organizacije OUN-UPA.
Ranije ovog tjedna je predsjednik Poljske vladajuće stranke “Pravo i pravda”, Jaroslaw Kaczynski, rekao da veličanje vođe ukrajinskog nacionalističkog pokreta Stepana Bandere može spriječiti integraciju Ukrajine u Europsku uniju.
Parlament Poljske je 22. srpnja 2016. usvojio rezoluciju u kojoj se zločini organizacije OUN-UPA protiv Poljaka u Volinju u 1943. i 1944. proglašavaju genocidom.
Vrhovna Rada Ukrajine je 2015. aktivnosti OUN-UPA proglasila “borbom za neovisnost Ukrajine“.
Povijesni fakti su da su zločinci Ukrajinske ustaničke armije (UPA) ubili desetine tisuća Ukrajinaca, Poljaka i Židova. Od veljače 1943. su ukrajinski nacionalisti započeli kampanju uništenja poljske populacije Volinju. Vrhunac tih događaja je bio 11. srpnja 1943., kada je UPA napala oko 100 poljskih naselja te, prema poljskim izvorima, pobila oko 100 tisuća ljudi, uglavnom žena, djece i starijih osoba.
Nakon oslobođenja Ukrajine od nacista je UPA pokrenula borbene aktivnosti protiv vojnika Crvene armije, djelatnika sovjetskih službi za provedbu zakona i kolektivnih aktivista, radničkih stranka i intelektualaca koji su došli s istoka zemlje. Formalno je vojne aktivnosti UPA obustavila 3. rujna 1949, ali su neke manje skupine bile aktivne sve do 1956. godine.
Vođa zločinačkog ukrajinskog nacionalističkog pokreta iz dvadesetog stoljeća, Stepan Bandera, tijekom Drugog svjetskog rata je blisko surađivao s nacističkom Njemačkom, što je činjenica oko koje se i danas spori u ukrajinskom društvu. Procjene njegovih aktivnosti se kreću od “potpuno pozitivnih” u nekim zapadnim dijelovima zemlje, do oštrog protivljenja u ostatku Ukrajine.
Konzulat Poljske u Lavovu pod teškom stražom
Međutim, posebno važni za europsku budućnost Ukrajine, ako je ikada bude, su prijepori na relaciji Kijev-Varšava.
U gradu Lavovu su jučer nepoznati počinitelji na zgradu Generalnog konzulata Poljske napisali “Naša zemlja“, na tiskovnoj konferenciji je potvrdio čelnik regionalne državne uprave Lavova, Oleg Sinjutka.
Odlučeno je da se pojača zaštita konzulata.
“Mislim da smo dobili zahtjev od voditelja Nacionalne garde Ukrajine da provedemo dodatne mjere kako bi se osigurala sigurnost objekta”, rekao je Sinjutka medijima.
Guverner je rekao kako je ranije razgovarao o ovoj temi sa šefom Nacionalne garde, a čin je nazvao huliganstvom i provokacijom kojom se žele “posvađati Ukrajinci i Poljaci.”
No, upitno je hoće li mjere zaštite poljskog konzulata u Lavovu dati željeni rezultat. Naime, 21. siječnja su u poljskom gradu Rzeszowu nepoznate osobe pretukle studente iz Lavova. Tučnjava se dogodila kada su se studenti vraćali u hostel, a mještani su ih pitali odakle su. Kada su rekli da su iz lavova, Poljaci su u Ukrajincima rekli da je Lavov poljski grad i napali ih, nazivajući ih pristašama Stepana Bandere.
Kaczynski Ukrajincima: “Neće ući u EU s Banderom”
Nakon svega se oglasio i poljski političar Jaroslaw Kaczynski, koji je Ukrajini poručio “kako sa Stepanom Banderom neće ući u Europsku uniju“.
“Razina zanemarivanja genocida od strane vlasti u Kijevu prelazi granice prihvatljivosti”, rekao je Jaroslaw Kaczynski u intervjuu za Poljsku Gazetu.
Predsjednik stranke “Pravo i pravda” je govorio o integraciji Ukrajine s Europskom unijom, prenose poljske Wiadomosci.
“Davno sam razgovarao s predsjednikom Porošenkom i rekao mu otvoreno: Stepan Bandera neće ući u EU. Moraju odabrati – ili integraciju sa Zapadom i odbacivanje tradicije UPA ili na Istok i sve što je povezano s njim”, kaže Kaczynski.
“Razina zanemarivanja vlasti u Kijevu o pitanjima vezanim za genocid nad našim građanima u Volinju i istočnoj Galiciji i često falsificiranje događaja, slaveći počinitelje, prekoračila je granice prihvatljivosti”, dodaje Kaczynski.
logično
