Dok većina rasprava o umjetnoj inteligenciji fokusira se na chatbotove i generativne alate, stvarna revolucija odvija se u području robotike. Spoj napredne umjetne inteligencije i fizičkih strojeva počinje transformirati industrije diljem svijeta, od tamnih tvornica u Kini do logističkih centara Amazona. Ovaj članak istražuje trenutno stanje robotske revolucije i njezine potencijalne posljedice za naše društvo.
Tiha invazija već je počela
Robotika nije nova ideja – još od drevnih vremena ljudi su maštali o stvaranju umjetnih pomagača. No tek je 1920. češki dramatičar Karel Čapek u svojoj drami “R.U.R.” (Rossumovi Univerzalni Roboti) skovao riječ “robot”, opisujući umjetne radnike stvorene da služe ljudima. Desetljećima kasnije, Isaac Asimov je zamislio svoja tri zakona robotike kao način osiguravanja da roboti ostanu u službi čovječanstva.
Danas, daleko od znanstvene fantastike, roboti tiho preuzimaju ključne uloge u globalnoj ekonomiji. U Kini, “tamne tvornice” rade 24 sata dnevno bez potrebe za svjetlom jer u njima nema ljudi – samo roboti koji u mraku proizvode elektroniku nevjerojatnom brzinom. Primjerice, Xiaomijeva pametna tvornica Changping izbacuje novi pametni telefon svake 3 sekunde, potpuno automatiziranim procesom.
Međunarodna federacija robotike kategorizira robote u dvije skupine: industrijske i uslužne. Industrijski roboti čine okosnicu moderne proizvodnje, obavljajući zavarivanje, bojanje i sastavljanje dijelova s gotovo zastrašujućom preciznošću. S druge strane, uslužni roboti nove su generacije strojeva koji se pojavljuju oko nas – u bolnicama dostavljaju lijekove, u skladištima sortiraju pakete, a u hotelima poslužuju hranu.
Stručnjaci ističu da su strojevi koji mogu razmišljati već prisutni, a njihove sposobnosti proširuju se iz dana u dan bez naznaka kraja. Javnost često ozbiljno podcjenjuje koliko sposobni roboti mogu postati i koliko često će ljudi preferirati robota umjesto čovjeka.
Humanoidni roboti: Budućnost ili hype?
Dok su specijalizirani roboti već realnost, humanoidni roboti – oni koji izgledaju i kreću se poput ljudi – privlače najviše medijske pažnje. Elon Musk tvrdi da bi Teslin Optimus mogao biti “najveći proizvod ikada,” a tvrtke poput Figure AI, Agility Robotics i Boston Dynamics natječu se u razvoju vlastitih verzija.
Postoji logika iza ovog pristupa: naš svijet dizajniran je za ljude, s vratima, ručkama, stepenicama i alatima koji odgovaraju ljudskoj anatomiji. Robot koji izgleda i kreće se poput nas mogao bi se, teoretski, uklopiti bilo gdje i koristiti postojeću infrastrukturu.
Ipak, stvarnost je složenija. Napraviti robota koji hoda poput čovjeka inženjerski je izazov. Naša tijela su čuda ravnoteže, fleksibilnosti i energetske učinkovitosti evoluirana kroz milijune godina. Roboti trebaju cijeli ekosustav kamera, senzora i napredne umjetne inteligencije samo da bi ostali uspravni.
Analitičari industrije navode da se humanoidni robotski pioniri poput Tesle (Optimus), Figure AI, Apptronika (Apollo robot) i Agility Roboticsa pripremaju za komercijalizaciju robota pokretanih fizičkom AI od kasne 2025. godine.
Unatoč napretku, današnji takozvani “višenamjenski humanoidni roboti” još uvijek su ograničeni na vrlo specijalizirane zadatke. Većina implementacija ostaje na razini malih pilot-projekata u pažljivo kontroliranim okruženjima. Cijena je također značajna prepreka – većina komercijalnih humanoida košta preko 100.000 dolara.
Globalna utrka za robotsku dominaciju
U utrci za robotsku dominaciju, Kina trenutno vodi po brojkama. U 2023. instalirala je oko 276.000 industrijskih robota, što je 51% svih novih robota širom svijeta. Kina je također došla na treće mjesto po gustoći robota s 470 robota na 10.000 proizvodnih radnika, prestigavši Njemačku.
Međutim, dok Kina pobjeđuje u razmjeru, još uvijek sustiže u visokokvalitetnim komponentama. Velik dio njene robotske tehnologije ovisi o stranoj tehnologiji, što je čini ranjivom na kontrole izvoza i geopolitiku. Unatoč tome, kineska politika “Made in China 2025” i velika ulaganja u robotiku znače da brzo smanjuje taj jaz.
Južna Koreja prednjači u gustoći robota s 1.020 industrijskih robota na 10.000 proizvodnih radnika, zahvaljujući snažnim sektorima elektronike i automobilske industrije. Njemačka ostaje europsko uporište robotike s 429 robota na 10.000 proizvodnih radnika, dok Japan, nekada broj jedan po gustoći, sada zauzima peto mjesto.
Sjedinjene Američke Države usmjeravaju fokus na AI i robotski softver, ali zaostaju u gustoći robota u tvornicama, rangirajući se kao desete globalno. Američki proizvođači robota sada traže nacionalnu robotsku strategiju, novu vladinu podršku i bolje poticaje, zabrinuti da bi bez akcije SAD mogao izgubiti prednost i u području softvera.
Utjecaj na radna mjesta i društvo
Tehnološki analitičari upozoravaju da šok automatizacije dolazi i već je prisutan. Svakodnevno se vidi u mnogim industrijama, uključujući obuku ljudi za korištenje robotskih zavarivača. Stručnjaci godinama upozoravaju da će mnogi ljudi ostati po strani ako fokus ne bude na prekvalifikaciji radnika.
Kineski proizvodni sektor zapošljava preko 100 milijuna ljudi, a s porastom “tamnih tvornica” i automatizacije, milijuni tih radnih mjesta su u opasnosti. I ovo nije samo kineski problem. Diljem svijeta, tvrtke su pod pritiskom da povećaju učinkovitost i smanje troškove, a automatizacija izgleda kao jednostavan odgovor – ne samo za tvornice već i za skladišta, usluge čišćenja, dostavu, pa čak i dijelove zdravstvene zaštite.
Primjerice, prema industrijskim procjenama, 2017. godine u Amazonovim distribucijskim centrima bilo je pet ljudskih radnika na svakog robota. Do 2024. taj omjer pao je na samo 2:1.
Ipak, nije sve tako crno. Rast robotike također otvara nove uloge u dizajniranju, izgradnji, programiranju i održavanju ovih strojeva. Kako rutinski poslovi nestaju, raste potražnja za vještinama poput nadzora AI, održavanja robotike i strojnog vida. Više radnika moglo bi se prekvalificirati kao robotski tehničari ili supervizori automatizacije, uloge koje prije desetak godina nisu ni postojale.
Ekonomski stručnjaci napominju da dok AI obećava povećanu produktivnost, niže troškove i inovacije, također postavlja kritična pitanja o gubitku radnih mjesta, ekonomskoj nejednakosti i geopolitičkim promjenama moći.
Budućnost u robotiziranom svijetu
Trenutno od robotske revolucije najviše profitiraju tehnološki giganti, napredni proizvođači i zemlje s jasnim nacionalnim strategijama. Investitori također ulažu značajna sredstva – Figure AI, primjerice, planirao je prikupiti rekordnih 1,5 milijardi dolara početkom 2025.
Starenje stanovništva znači manje mladih ljudi koji ulaze u radnu snagu, a roboti počinju popunjavati praznine. No postoje granice. Roboti ne mogu pružiti emocionalnu podršku starijima ili zamijeniti osobni dodir učitelja, medicinske sestre ili bilo koga u kreativnom polju. Za poslove koji se oslanjaju na empatiju ili istinsku ljudsku povezanost, tehnologija još uvijek ima dug put pred sobom.
Tehnološki analitičari pojašnjavaju da je općenamjenska robotika sveti gral robotike: robot koji može obaviti bilo koji zadatak u bilo kojem okruženju, zamjenjujući potrebu za ljudima u industrijskim procesima.
Vrijedilo bi razmotriti vlastiti posao. Ako je posao uglavnom repetitivan ili predvidljiv, možda je pravo vrijeme za razmatranje dodatne edukacije ili istraživanje kako se može raditi s automatizacijom umjesto natjecanja protiv nje. Ista logika vrijedi i za AI.
Hoće li svi ti milijardi uloženi u robotiku i AI zaista promijeniti svakodnevne živote? Možda, a možda i ne. I sigurno se neće dogoditi preko noći. Ali biti proaktivan pomoći će ljudima da budu spremni za ono što dolazi.
