Rusija protiv vojnog rukovodstva Ukrajine pokreće kazneni postupak za genocid

Kako je izjavio glasnogovornik Istražnog odbora RF general-major justicije Vladimir Markin, glavna istražna uprava Istražnog odbora Rusije (GSU SKR) krivični postupak je pokrenula protiv ministra obrane Ukrajine Valerija Geleteja, načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine Viktora Muženka, zapovjednika 25. brigade Olega Mikasa, kao i drugih osoba s "neutvrđenim identitetom" iz 93. brigade i najvišeg vojnog rukovodstva zemlje. U njihovim postupcima GSU SKR prepoznaje karakteristike zločina koji su predstavljeni članovima zakona "organizacija ubojstava, primjena zabranjenih sredstava i metoda vođenja rata i genocid" Kaznenog zakonika RF.


Interpol odbio raspisati međunarodnu tjeralicu za osumnjičene

"Ovdje treba istaknuti da Interpol u ovom slučaju ne poriče postojanje kaznenih elemenata, ali smatra da slučaj ima uglavnom politički predznak. Članak 3. Statuta Interpola navodi da se 'organizaciji kategorički zabranjuje bilo kakavo miješanje ili sudjelovanje u djelatnostima političkog, vojnog, religijskog ili rasnog karaktera'", objašnjava za Ruski vjesnik Vladimir Markin.

Prema njegovim riječima, Interpol je procijenio da bi raspisivanje tjeralice za predstavnicima vojnog rukovodstva, kao i za ministrom unutarnjih poslova Ukrajine Arsenom Avakovom i gubernatorom Dnepropetrovske oblasti oligarhom Igorom Kolomojskim, koji je u Rusiji optužen za slične zločine, bilo u suprotnosti s člankom Statuta Interpola o nemiješanju u političku i vojnu aktivnost drugih zemalja.

Istraga smatra da je vojno vodstvo Ukrajine izdavalo naredbe za primjenu zabranjenog oružja u borbi protiv dobrovoljaca na jugoistoku zemlje. Tako su pri granatiranju Donjecka, Luganska, Slavjanska, Kramatorska i "drugih naseljenih mjesta" Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR) ukrajinske jedinice koristile sustave plotunsku paljbe "Grad" i "Uragan", avionske nenavođene rakete s kazetnim bojevim glavama, taktičke rakete "Točka-U" i druge vrste teškog ofanzivnog naoružanja s neselektivnim djelovanjem.






"Život u Kijevu bio je moralno neizdrživ"
Naša kći Maša ima već sedam godina i 1. rujna je krenula u školu u gradu Ljuberci u Moskovskoj oblasti. Sve u svemu, mi nismo izbjeglice, nego prije politički emigranti. Posljednjih nekoliko mjeseci život u Kijevu bio je moralno neizdrživ. Nisam želio da naša kći odrasta slušajući o Banderi, Šuheviču, klanju "moskalja" i Ukrajini kao kolijevci svjetske civilizacije.




Uslijed toga je, prema navodima SK RF, ubijeno preko tri tisuće i ozlijeđeno preko pet tisuća civila, dok je 300 tisuća stanovnika DNR i LNR, "strahujući za svoj ​​život i zdravlje", bilo prisiljeno prijeći na teritorij Rusije.

"Na temelju članka 247. točka 5. Zakona o kaznenom postupku RF 'u iznimnim slučajevima, kada se radi o teškim i posebno teškim zločinima, suđenje u kaznenom postupku može se provesti u odsutnosti okrivljenika koji se nalazi izvan teritorija Ruske Federacije, ako toj osobi nije suđeno u stranoj zemlji za isto kazneno djelo'", istaknuo je Markin.

Kao odgovor na optužbe Moskve Generalno tužilaštvo Ukrajine pokrenulo je kaznene postupke protiv suradnika Istražnog odbora Rusije, između ostalog, i na temelju članka "pružanje pomoći terorističkoj organizaciji". No, ukrajinsko tužiteljstvo nije navelo protiv koga je konkretno kazneni postupak pokrenut.

"Definicija genocida podrazumijeva diskriminaciju određene grupe stanovništva na temelju nacionalnog, rasnog ili religijskog kriterija. Ne vidim takve motive u ovom konkretnom slučaju. Među stanovnicima Donbasa žrtve ratnih zločina bili su i Rusi i Ukrajinci, i nema nikakvog razloga da se govori o tako teškom zločinu kao što je genocid", izjavio je za Ruski vjesnik zamjenik šefa Katedre za ustavno i municipijalno pravo Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Visoka škola ekonomije" Ilja Šablinski.

Prema njegovim riječima, optužbe s obje strane imaju u znatnoj mjeri politički predznak. "Optužbe Ukrajine možemo shvatiti 'kao odgovor', pošto je u ovom slučaju, blago rečeno, teško pronaći znakove 'terorizma'. Najteži prijestupi su artiljerijski napadi na stambene kvartove, a za to je potrebna posebna vrsta istrage i analize. S obje strane su ginuli i Rusi i Ukrajinci. Radi se, bez sumnje, o bratoubilačkom sukobu", istakao je Šablinski.

"Nakon posljednje u nizu etapa osetijsko-gruzijskog sukoba iz kolovoza 2008. ili, kako su ovaj konflikt nazvali zapadni mediji, rusko-gruzijskog rata, provedene su iste ovakve istrage ratnih zločina. Međutim, do sudskih procesa nije došlo i krivci nisu kažnjeni, jer Istražni odbor RF nije dobio potporu ni Međunarodnog suda pravde u Haagu ni Haškog tribunala", izjavio je za Ruski vjesnik neovisni vojni stručnjak Viktor Litovkin.

Analitičar je podsjetio da su zapadne zemlje poslije rata u bivšoj Jugoslaviji bile zainteresirane ratne zločince izvesti pred sud i pitanje genocida riješiti do kraja. "Sve ove tribunale osnivaju pobjedničke zemlje ili koalicije, kako bi istaknule svoju pravednost i legalnost svoje pobjede. Ako u pitanjima kažnjavanja krivaca nema podršku međunarodne zajednice, sud neće biti osnovan. Tako danas ne postoje sudovi za zapadne počinitelje ratnih zločina u Libiji, Iraku, Afganistanu, Alžiru itd.", dodao je Litovkin.

rbth