Danas je rublja prvi put nakon više mjeseci ojačala toliko da je tečaj pao ispod granice od 50 rublji za jedan američki dolar i portal Vestifinance piše kako jedan dolar sada vrijedi 49,67 rublji, dok euro vrijedi 52,90 rublji.
Gotovo svi mediji, među kojima Bloomberg, Financial Times i The Economist, se slažu da se ruso gospodarstvo oporavlja i da sankcije nemaju nikakvog učinka.
The Economist uspoređuje situaciju u Ukrajini i Rusiji i ne može objasniti činjenicu da je Ukrajina, koja je dobila 25 milijardi dolara pomoći od Zapada gotovo pred bankrotom, dok Rusija, koja je pod zapadnim sankcijama, uspijeva ostvarivati ovakve rezultate u gospodarstvu.
Međutim, postoji i razlog zbog kojega rusko gospodarstvo ne osjeća zapadne sankcije, a to je „anti-krizni plan“ ruskog predsjednika i vlade, a kojega dosljedno provode svi, od Središnje banke Rusije do državnih kompanija i privatnih poduzetnika.
Osim poteza koje je povukla čelnica Središnje banke Rusije Elvira Nabiulina, posebna pozornost se daje diversifikaciji ruskog gospodarstva i supstituciji uvoza.
U veljači je Anatolij Aksakov, zamjenik predsjednika Odbora za financijska tržišta ruske Državne Dume, rekao „kako će zapadne sankcije pomoći Rusiji da diversificira gospodarstvo provodeći politiku supstitucije uvoza i razvoju vlastite strojarske industrije, inženjeringa, poljoprivrede i farmaceutske industrije“.
„Rusija će konačno diversificirati svoje gospodarstvo i početi razvijati svoj inženjering, proizvodnju i proces prerade poljoprivrednih proizvoda. Mi smo prije ujedinjenja s Krimom uvozili 50% hrane, dok se ogromna većina hrane može proizvesti na teritoriju Ruske Federacije“, rekao je tada Anatolij Aksakov.
Prema njegovim riječima, slična je situacija i u proizvodnji lijekova. Prema Aksakovu, gotovo 75% lijekova se uvozi iz inozemstva, unatoč činjenici da Rusija ima snažnu kemijsku industriju i visokokvalificirane stručnjake.
„Mnoge azijske zemlje, uključujući Indiju, mogu nam pomoći s njihovom tehnologijom i tako ćemo sami pokrenuti program proizvodnje ruskih farmaceutskih proizvoda, te naše tržište končano opskrbiti s našim proizvodima“,rekao je Aksakov i napomenuo da, ako su se ranije u Rusiji prodavali samo strani automobila, za koje su se kasnije dijelovi morali nabavljati iz inozemstva, sada počinje drugačije trend i pokreće se proizvodnja automobilskih dijelova u Rusiji, jer je, prema Aksakovu, takav model isplativiji i jeftiniji zbog manje cijene sirovina i rada.
"Po svim parametrima mi možemo izrađivati najbolje dijelove za automobile i u Rusiji, a ja mislim da će taj proces biti pokrenut i u drugim sektorima“, rekao je ruski dužnosnik i dodao kako je pad rublje ruske proizvode učinio konkurentnijima na svjetskom tržištu.
"Kolege iz inozemstva već traže niz proizvoda koji se iz Rusije mogu izvoziti u inozemstvo. Sada se natječemo s Kinezima po trošku, što je potrebno iskoristiti", rekao je Anatolij Aksakov, prenose RIA Novosti.
Sada, kada su uvidjeli pogrešku koju su učinili, Europska unija i Sjedinjene Države se pozivaju na pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i optužuju Rusiju zbog provedbe „anti-kriznog plana“ koji podrazumijeva supstituciju uvoza, čime se, po mišljenju Bruxellesa i Washingtona, na globalnoj razini krše pravila slobodnog tržišta.
Međutim, kako je Rusija članica Svjetske trgovinske organizacije, SAD i EU su izrazili zabrinutost zbog provedbe politike supstitucije uvoza i na sastanku Odbora za procjenu trgovinskih učinaka investicijskih mjera WTO od Moskve tražili objašnjenja z takve postupke.
Član odbora je rekao da SAD i EU tvrde da Rusiji je sporno što se u zahtjevima za javnu nabavu prioritet daje korištenje ruskih proizvoda.
"Rusija je nedavnim "anti-kriznim planom" poduzela korake u provedbi strategije uvozne supstitucije za medicinsku opremu i sada se očito priprema za proširenje takve politike i na druga poduzeća u državnom vlasništvu",žali se Washington, što u praksi znači da ruska državna poduzeća neće nabavljati potrebne robe raspisivanjem međunarodnih natječaja, nego će državne kompanije davati prioritet domaćim proizvodima.
Prema riječima člana obora, sličnu zabrinutost su izrazili predstavnici EU, Japana i Kanade, ukazujući na "zabrinjavajući trend u Rusiji u nabavi medicinske, industrijske i poljoprivredne opreme, tekstila, vozila, a možda i softvera“.
Budući da je Rusija na zapadne sankcije odgovorila opsežnim programom supstitucije uvoza i to kada je otkriva veliku ovisnost niza važnih industrija o uvozu, bilo bi zanimljivo čuti što to SAD, EU, Japan i Kanada misle da je Moskva trebala učiniti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u četvrtak izjavio „da su sankcije pomogle počistiti rusko tržište koje je nakon ulaska Rusije u WTO 2012. godine bilo praktično okupirano“.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je u četvrtak priopćilo da će Rusija kao članica WTO strogo poštovati svoje obveze, no, za ruskog premijera Dmitrija Medvedeva nema dvojbe oko provedbe ovog dijela „anti-kriznog plana“ i za njega je supstitucija uvoza ključna zadaća ruske ekonomije.
SAD i EU si sankcijama pokušali nauditi ruskom gospodarstvu, ali su na kraju „prisilili“ Moskvu da razvije svoje vlastite industrije, što će samo doprinijeti njenom daljnjem gospodarskom rastu.
„Zapadne zemlje su nametnule sankcije protiv Moskve kako bi naškodile ruskoj ekonomiji, ali su zapravo samo stimulirale gospodarski rast Rusije. Sankcije i pad cijena nafte su trebali paralizirati Rusiju, ali je to na kraju samo pogodovalo ruskom gospodarstvu“, za MarketWatch piše ekonomist Matej Lynn.
„Prije je Rusija kao zemlja s velikim količinama prirodnih resursa prevelik naglasak davala na prihode iz energetskog sektora. No, sada je Moskva "prisiljena" razvijati svoju industriju i zbog mjera poduzetih protiv nje mora stvoriti industrijalizirano gospodarstvo, tako da je "paradoks" da bi sankcije vlo lako mogle dovesti do visokog gospodarskog rasta Rusije. Dakle, gospodarske sankcije su očigledno nedjelotvorno međunarodno političko oružje, jer je Rusija primjer gdje se dogodilo nešto što nitko nije očekivao. Dok su međunarodni analitičari predviđali da će zemlja potonuti u recesiju ili imati nultu stopu gospodarskog rasta, Rusija je u četvrtom tromjesečju 2014. godine zabilježila gospodarski rast od 0,4%. To nije puno, ali i time je Rusija premašila Francusku i imala jednake rezultate kao Njemačka i Japan“, zaključuje Matej Lynn.
Na kraju je predstavnicima Bruxellesa i Washintona ostala mogućnost da se žale u sjedištu Svjetske trgovinske organizacije, ali bi se lako moglo dogoditi da, kao u slučaju Međunarodnog monetarnog fonoda i Svjetske banke, svojim tužbama potaknu Moskvu i Peking da stvore svoju paralelnu instituciju za regulaciju svjetske trgovine, kao što je već učinjeno s financijskim institucijama ili rejting agencijama. Otvorenim svrstavanjem na stranu Zapada u ovom sporu bi Svjetska trgovinska organizacija vrlo lako mogla dobiti konkurenciju na globalnoj razini.
Vezano za temu:
Rusija povlači svoj novac iz Svjetske banke – Rublja nezaustavljivo jača i u dva mjeseca se oporavila za 34%
Bloomberg:"Ne, Obama,rusko gospodarstvo nije na koljenima, a američko?“
Bloomberg: Sankcije? Rusija je sada još atraktivnija za ulaganja
altermainstreaminfo
