Teško je objasniti kako je župnik iz Gornje Močile, sela od nekoliko stotina duša u Bosanskoj Posavini, naslonjenog na Bosanski Brod, postao jedna od najutjecajnih osoba na medijskoj sceni. O pateru Ivanu Tolju smo već pisali, u epizodi u kojoj je predsjednik Josipović preko njega pokušao uređivati Nacional. Riječ je o poprilično nevidljivom čovjeku, za kojeg mediji, sasvim neprimjereno njegovoj ulozi, ne pokazuju apsolutno nikakav interes. I oni koji su čuli za „glasovitog” patera ne znaju kako on uopće izgleda. Ovo je rijetka prilika da čujete kako razmišlja pater i kakvom se demagogijom služi. Da je, kojim slučajem, Feral živ ovo bi bio neiscrpan izvor za njihovu rubriku Greatest Shits
U Novinaru, strukovnom glasilu Hrvatskog novinarskog društva, objavljen je dossier Večernjak, u sklopu kojeg je autorica teksta Melisa Skender objavila i e-mail koji joj je poslao pater Ivan Tolj, župnik u Gornjim Močilima i, što je važnije, jedini visokorangirani Hrvat u Styrijinoj matičnoj kompaniji u Grazu. Kako znamo ta je tvrtka izdavač Večernjeg lista, 24 sata i Poslovnog dnevnika, kao i nekih drugih tiskovina, a Tolj je postavljen za savjetnika uprave Styria Media Group AG, odnosno u naravi je predstavnik vlasnika Styrije – Privatne katoličke medijske zaklade – udruge. Tijekom rada na dossieru novinarka je naišla na ignoriranje u Večernjem listu, te joj nisu dopustili ni da posjeti zagrebačku redakciju ovih novina, a cijela komunikacije se odvijala pute e-maila, i navodno se radilo o izuzetno oskudnoj komunikaciji.
Inače, Styria je u hrvatski medijski prostor ušla 2001. godine kada je tadašnji premijer Ivica Račan „amenovao“ prodaju Večernjaka za 26 milijuna njemačkih maraka. Prema podacima Večernjakovog sindikalca, Antona Filića, ove su novine od tada „krava muzara”. Naime, pozivajući se na neke procjene, on tvrdi da je u međuvremenu Styria izvukla oko milijardu kuna iz Večernjeg lista, prodajom udjela u VIPNetu, Tisku i Distri pressu, odnosno prodajom vrijedne nekretnine na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Istovremeno, kao što ćete vidjeti, pater Tolj će ustvrditi da sav kapital i dobit Styria samo reinvestira u medije ili daje u humanitarne svrhe.
UREDNIK NACIONALA: Predsjednik Josipović pokušavao je uređivati naše novine
HRVOJE ŠIMIČEVIĆ: Predsjednik države Ivo Josipović laže!
SLUČAJ OBESPRAVLJENIH: Zašto su hrvatski novinari danas razjedinjeni
U vrlo opširnom dossieru tematizira se pitanje novinara tjednika Forum, koje je Večernji list reklamirao kao vrlo kvalitetne, a danas ih se svim silama pokušava riješiti. Navodi se i kako je od Styrijinog vakta u redakciji otpušten ogroman broj novinara i kako se konstantno smanjuje broj zaposlenih, a angažiraju honorarci, koji kao takvi nemaju previše prava, čime se podiže razina „poslušnosti”. Problematiziran je i kolektivni ugovor zbog kojeg su Večernjakovci štrajkali prošle godine, na što je poslodavac odgovorio zaštitarima i lancima. Tvrdi se i da stari Večernjakovci nisu omiljeni u Upravi bez obzira koliko kvalitetno pišu, kao i što se pobrojavaju značajne financijski transferi u poslovanju ove kuće uz vrlo zanimljive opaske bivšeg glavnog urednika Branka Tuđena. A sada ne scenu stupa pater Tolj, koji se u e-mailu, „ispovjedio“ novinarki, podijelivši s njom svoje viđenje medijskog prostora, a nije propustio spomenuti niti svoga prijatelja Ivu Josipovića …
„Članom Zaklade postaje se na poziv, a članstvo pretežito čine pojedinci iz austrijskog društvenog života“, objasnio nam je Tolj strukturu tijela koje upravlja medijskim koncernom, a u kojem je on trenutačno jedini stranac. U izjavi poslanoj putem maila za naš list, ovaj za mnoge tajanstveni svećenik s neobičnom mješavinom zanimanja božijeg i medijskog poslanika u svjetovnim medijima, govorio je o tome što je Styria te kako članovi Zaklade vide probleme na regionalnom, ali i globalnom medijskom tržištu. Ipak nije želio govoriti o aktualnom stanju u Styrinim izdanjima, a osobito o sudbini novinara i urednika ugaslog Foruma, jer kako navodi to je posao Uprave, koja o tome nije željela govoriti.
“Styria nema vlasnika - ona je sama sebi vlasnik. Članstvo u Zakladi koja Styrijom upravlja ne nasljeđuje se, nego postojeći članovi biraju nove i tako Styria traje više od 140 godina. Premda u nazivu stoji Katolička medijska zaklada, ona nema ništa s Katoličkom crkvom, osim što se većina Članova deklarira kao vjernici. Katkada nemamo baš ni sjajne odnose sa službenom Crkvom. Može se reći ni u jednoj zemlji u kojoj djelujemo. Stalno nas kritiziraju, pa i napadaju. To često prelazi i granice dobrog ukusa. Naša izdanja znaju biti prilično kritična prema pojedinim stavovima i potezima Crkvenih autoriteta, a to im se, baš kao ni političarima, nimalo ne sviđa pa znaju biti vrlo ustrajni na tome kako u našem nazivu ne bi trebao stajati pojam ‘katolički’. Ali kako je to naziv koji postoji od samog nastanka Styrije, ostao je do danas. Sva dobit ili kapital koji nastane u Styrijinim kompanijama može se samo, a to je čvrsto uneseno u naš statut, reinvestirati u razvoj medija ili u humanitarne svrhe. Upravo takav Čvrsti okvir omogućava stabilnost i neovisnost medijskog posla kojim se bavimo“, kaziva Tolj i pojašnjava da je uloga svakog člana Fondacije, pa tako i njegova, brinuti se da ono što je započelo davno sredinom 19. stoljeća, bude predano onima koji dolaze te da pomažu urednicima njihovih medija i uprava, koje su odgovorne za operativno poslovanje, da odgovorno i uspješno obavljaju svoj posao.
„Stoga je naša najvažnija uloga očuvati medije koje izdajemo neovisnima, a za to nam je nužna ekonomska neovisnost i visoki medijski profesionalizam. To nije nimalo lako, posebno u zemljama kao što su Hrvatska ili Slovenija. U Hrvatskoj se suočavamo s mnoštvom izazova: nedostatno i zastarjelo medijsko zakonodavstvo, ekonomska kriza koja traje i čije posljedice još ne možemo procijeniti, a koja je mnoge medijske kuće sunovratila u propast, globalna, suštinska kriza tiskanih medija. Ovakva kriza i zakašnjela reakcija države dovode sve medije u bezizlaznu situaciju. Posljedice takvog odnosa države prema krizi, a onda i prema medijima dugo ćemo osjećati i ključno je pitanje hoće li se i kako mediji oporaviti. Osobno, sve što sam radio i činio je u svrhu stvaranja čvrstog i održivog ekonomskog okvira za naše medije. Ovisni o oglašivačima i političkim centrima moći, za nas to nije pitanje trenutka nego suštinsko pitanje. Styria i Styrijini mediji ostaju. Nije uvijek bilo jednostavno ni lako, a u zadnje vrijeme tu je i ekonomska kriza koja prijeti da uništi ekonomsku održivost medijskog posla.“
„Naravno da i mi činimo greške i činit ćemo ih i dalje, ne stoga što bismo to željeli već najvećim djelom i stoga što djelujemo i radimo pod pritiskom teške svakodnevice. Styria ima dugu povijest i preživjela je i različite režime različitih država. Isključivi interes Styrije i u Hrvatskoj je medijski posao i dobrobit cjelokupnog društva. Ova zemlja u većem dijelu ima dobre medije i mediji su značajno doprinijeli razvoju demokracije. Iako je ovo vrijeme teško i neizvjesno, mislim da danas, deset godina otkada je Styria kupila Večernji list, unatoč i brojnim pogreškama, možemo reći kako je Styria u Hrvatskoj priča o uspjehu. Siguran sam da su premijer Račan i ondašnja Vlada koji su nakon privatizacijske krize odlučili prodati Večernji list, mogli biti zadovoljni. Pokojnom premijeru Račanu smo iskreno zahvalni. On je respektirao medije i medijske djelatnike i shvaćao važnost profesionalnih i neovisnih medija za razvoj hrvatskog društva. To su i temeljne Styrijine vrijednosti i zadatak je Fondacije sačuvati ih. Pa i po cijenu neslaganja s onim što pišu naše novine. Nije to uvijek lako. S tim se treba naučiti živjeti. Dugo sam se i sam učio tome kako su moj svjetonazor i moj pogled na stvarnost samo moji, dok novine imaju vlastitu dinamiku i svjetonazorski okvir ljudi, novinara koji ih stvaraju. Zbog toga smo i često izloženi različitim kritikama i od Crkve, pa za vrijeme prošle Vlade od HDZ-a, a sada od strane premijera Milanovića i njegove Vlade. Mislim kako smo, otkad sam došao u Styriju, uvijek bili u kritičkoj poziciji prema vlasti i establišmentu. Nastojat ćemo to i ostati. To je sigurno važna i poželjna pozicija medija. O svim nesporazumima i nerazumijevanjima mogla bi se napisati zanimljiva knjiga. Zbog toga svaki član Fondacije, pa i ja osobno, čvrsto branimo svoje legitimne interese. Katkad zbog toga dolazi do nerazumijevanja i pogrešnog shvaćanja naših motiva...”
U svojem mailu redakciji Novinara ovaj mostarski franjevac, danas dijecezanski svećenik u Bosanskoj Posavini, ustvrdio je kako u poslovanju Styrije, baš kao ni u njegovu djelovanju, nema velikih misterija. “Ja sam jedan obični svećenik koji samo nije mogao mirovati. Morao sam nešto učiniti”, kaže pater Tolj. Rođen je 1968. u malom hercegovačkom selu u blizini Ljubuškog, školovao se u inozemstvu te nastavio širiti krug svojih kontakata i poznanstava zahvaljujući i utjecajnim prijateljima svoje obitelji, a članom je još nekoliko važnih svjetskih fondacija. “Kao svećenik, sve što radiš i činiš na neki je način za drugoga, ne prvenstveno za sebe. Kod mene je to možda i naglašenije budući da su gotovo svi iz mojeg užeg obiteljskog kruga umrli. Tako kad sam bio u Hercegovini, nisam mogao gledati kako se zatvaraju oči pred tragedijom Bosanske Posavine i našim nevoljama”, objašnjava Tolj svoj angažman u devedesetima kad je kao ravnatelj izdavačke kuće Ziral u Mostaru 1998. stao iza Krešimira Zubaka i njegove stranke Nova hrvatska inicijativa.
“U ono doba, kad sam živio u Hercegovini, takav je stav bio ravan izdaji, ali nikada se nisam pokajao iako sam zbog toga imao dosta poteškoća. Taj život u Mostaru i moje na neki način neslaganje sa stanjem u ono doba u Hercegovini, nepovratno me gurnulo prema drukčijem okruženju, a onda i prema medijima”, objašnjava pater Tolj kako se našao u ulozi lobista koji je 1998. pomogao Ninoslavu Paviću da 50 posto svojeg udjela u EPH proda njemačkom WAZ-u i tako tvrtku izvuče iz dugova nastalih zbog pokretanja Jutarnjeg lista i činjenice da Tisak kao najveći distributer izdavačima nije plaćao za prodane novine.
Početkom 2005. Tolj je prešao u konkurentsku Styriju, na poziv dr. Horsta Pirkera s kojim je sudjelovao u pregovorima kod premijera Račana prilikom Styrijina preuzimanja Večernjeg lista. Uz potporu dr. Johanna Trummera, obiteljskog poznanika i predsjednika Uprave Privatne katoličke medijske zaklade-udruge, ubrzo postaje članom zaklade-udruge. Tolj je župnik u župi Svetog Antuna Padovanskog u Bosanskoj Posavini i kako navodi zbog toga je neizmjerno zahvalan kardinalu Puljiću, a sudeći prema župskom blogu Toljem su zadovoljni njegovi župljani u Gornjim Močilima i Sijakovcima, gdje je obnovio župnu crkvu i sagradio vjersko-kulturnosportski centar. Što se, pak, njegova angažmana u Hrvatskoj tiče, kako kaže Tolj, on se odvija na platformi povezivanja i snažnije regionalne suradnje, što je tvrdi i dio Styrijine misije: “Naravno da kroz ovaj posao stekneš puno poznanika, pa i prijatelja. Iz toga ne treba izvoditi krive zaključke. S mnogima i sjedneš popiti kavu jer moraš biti otvoren za komunikaciju, ali to ni mene niti ikoga ne određuje kao osobu. Što se tiče predsjednika Josipovića, mislim da se ovdje radi, i Čini mi se blago rečeno, o kampanji protiv njega. Mi smo prijatelji i on je prijatelj Styrije jer dijelimo viziju pomirenja i suradnje među narodima i ljudima u ovoj ratom izmučenoj regiji“, navodi Tolj.
Izvor: Lupiga
U Novinaru, strukovnom glasilu Hrvatskog novinarskog društva, objavljen je dossier Večernjak, u sklopu kojeg je autorica teksta Melisa Skender objavila i e-mail koji joj je poslao pater Ivan Tolj, župnik u Gornjim Močilima i, što je važnije, jedini visokorangirani Hrvat u Styrijinoj matičnoj kompaniji u Grazu. Kako znamo ta je tvrtka izdavač Večernjeg lista, 24 sata i Poslovnog dnevnika, kao i nekih drugih tiskovina, a Tolj je postavljen za savjetnika uprave Styria Media Group AG, odnosno u naravi je predstavnik vlasnika Styrije – Privatne katoličke medijske zaklade – udruge. Tijekom rada na dossieru novinarka je naišla na ignoriranje u Večernjem listu, te joj nisu dopustili ni da posjeti zagrebačku redakciju ovih novina, a cijela komunikacije se odvijala pute e-maila, i navodno se radilo o izuzetno oskudnoj komunikaciji.
Pater Ivan Tolj za oltarom (FOTO: ktabkbih.net)
Inače, Styria je u hrvatski medijski prostor ušla 2001. godine kada je tadašnji premijer Ivica Račan „amenovao“ prodaju Večernjaka za 26 milijuna njemačkih maraka. Prema podacima Večernjakovog sindikalca, Antona Filića, ove su novine od tada „krava muzara”. Naime, pozivajući se na neke procjene, on tvrdi da je u međuvremenu Styria izvukla oko milijardu kuna iz Večernjeg lista, prodajom udjela u VIPNetu, Tisku i Distri pressu, odnosno prodajom vrijedne nekretnine na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Istovremeno, kao što ćete vidjeti, pater Tolj će ustvrditi da sav kapital i dobit Styria samo reinvestira u medije ili daje u humanitarne svrhe.
UREDNIK NACIONALA: Predsjednik Josipović pokušavao je uređivati naše novine
HRVOJE ŠIMIČEVIĆ: Predsjednik države Ivo Josipović laže!
SLUČAJ OBESPRAVLJENIH: Zašto su hrvatski novinari danas razjedinjeni
U vrlo opširnom dossieru tematizira se pitanje novinara tjednika Forum, koje je Večernji list reklamirao kao vrlo kvalitetne, a danas ih se svim silama pokušava riješiti. Navodi se i kako je od Styrijinog vakta u redakciji otpušten ogroman broj novinara i kako se konstantno smanjuje broj zaposlenih, a angažiraju honorarci, koji kao takvi nemaju previše prava, čime se podiže razina „poslušnosti”. Problematiziran je i kolektivni ugovor zbog kojeg su Večernjakovci štrajkali prošle godine, na što je poslodavac odgovorio zaštitarima i lancima. Tvrdi se i da stari Večernjakovci nisu omiljeni u Upravi bez obzira koliko kvalitetno pišu, kao i što se pobrojavaju značajne financijski transferi u poslovanju ove kuće uz vrlo zanimljive opaske bivšeg glavnog urednika Branka Tuđena. A sada ne scenu stupa pater Tolj, koji se u e-mailu, „ispovjedio“ novinarki, podijelivši s njom svoje viđenje medijskog prostora, a nije propustio spomenuti niti svoga prijatelja Ivu Josipovića …
Davno zakatančen ulaz u Večernjakovu redakciju koja se preselila kod mlađeg brata - 24 sata, u zgradu na kojoj nema ni Večernjakovog logotipa (FOTO: Lupiga.Com)
„Članom Zaklade postaje se na poziv, a članstvo pretežito čine pojedinci iz austrijskog društvenog života“, objasnio nam je Tolj strukturu tijela koje upravlja medijskim koncernom, a u kojem je on trenutačno jedini stranac. U izjavi poslanoj putem maila za naš list, ovaj za mnoge tajanstveni svećenik s neobičnom mješavinom zanimanja božijeg i medijskog poslanika u svjetovnim medijima, govorio je o tome što je Styria te kako članovi Zaklade vide probleme na regionalnom, ali i globalnom medijskom tržištu. Ipak nije želio govoriti o aktualnom stanju u Styrinim izdanjima, a osobito o sudbini novinara i urednika ugaslog Foruma, jer kako navodi to je posao Uprave, koja o tome nije željela govoriti.
Katoličko nasljeđe
“Styria nema vlasnika - ona je sama sebi vlasnik. Članstvo u Zakladi koja Styrijom upravlja ne nasljeđuje se, nego postojeći članovi biraju nove i tako Styria traje više od 140 godina. Premda u nazivu stoji Katolička medijska zaklada, ona nema ništa s Katoličkom crkvom, osim što se većina Članova deklarira kao vjernici. Katkada nemamo baš ni sjajne odnose sa službenom Crkvom. Može se reći ni u jednoj zemlji u kojoj djelujemo. Stalno nas kritiziraju, pa i napadaju. To često prelazi i granice dobrog ukusa. Naša izdanja znaju biti prilično kritična prema pojedinim stavovima i potezima Crkvenih autoriteta, a to im se, baš kao ni političarima, nimalo ne sviđa pa znaju biti vrlo ustrajni na tome kako u našem nazivu ne bi trebao stajati pojam ‘katolički’. Ali kako je to naziv koji postoji od samog nastanka Styrije, ostao je do danas. Sva dobit ili kapital koji nastane u Styrijinim kompanijama može se samo, a to je čvrsto uneseno u naš statut, reinvestirati u razvoj medija ili u humanitarne svrhe. Upravo takav Čvrsti okvir omogućava stabilnost i neovisnost medijskog posla kojim se bavimo“, kaziva Tolj i pojašnjava da je uloga svakog člana Fondacije, pa tako i njegova, brinuti se da ono što je započelo davno sredinom 19. stoljeća, bude predano onima koji dolaze te da pomažu urednicima njihovih medija i uprava, koje su odgovorne za operativno poslovanje, da odgovorno i uspješno obavljaju svoj posao.
"Često smo izloženi različitim kritikama i od Crkve, pa za vrijeme prošle Vlade od HDZ-a, a sada od strane premijera Milanovića i njegove Vlade" (FOTO: Lupiga.Com)
„Stoga je naša najvažnija uloga očuvati medije koje izdajemo neovisnima, a za to nam je nužna ekonomska neovisnost i visoki medijski profesionalizam. To nije nimalo lako, posebno u zemljama kao što su Hrvatska ili Slovenija. U Hrvatskoj se suočavamo s mnoštvom izazova: nedostatno i zastarjelo medijsko zakonodavstvo, ekonomska kriza koja traje i čije posljedice još ne možemo procijeniti, a koja je mnoge medijske kuće sunovratila u propast, globalna, suštinska kriza tiskanih medija. Ovakva kriza i zakašnjela reakcija države dovode sve medije u bezizlaznu situaciju. Posljedice takvog odnosa države prema krizi, a onda i prema medijima dugo ćemo osjećati i ključno je pitanje hoće li se i kako mediji oporaviti. Osobno, sve što sam radio i činio je u svrhu stvaranja čvrstog i održivog ekonomskog okvira za naše medije. Ovisni o oglašivačima i političkim centrima moći, za nas to nije pitanje trenutka nego suštinsko pitanje. Styria i Styrijini mediji ostaju. Nije uvijek bilo jednostavno ni lako, a u zadnje vrijeme tu je i ekonomska kriza koja prijeti da uništi ekonomsku održivost medijskog posla.“
Griješili smo i griješimo
„Naravno da i mi činimo greške i činit ćemo ih i dalje, ne stoga što bismo to željeli već najvećim djelom i stoga što djelujemo i radimo pod pritiskom teške svakodnevice. Styria ima dugu povijest i preživjela je i različite režime različitih država. Isključivi interes Styrije i u Hrvatskoj je medijski posao i dobrobit cjelokupnog društva. Ova zemlja u većem dijelu ima dobre medije i mediji su značajno doprinijeli razvoju demokracije. Iako je ovo vrijeme teško i neizvjesno, mislim da danas, deset godina otkada je Styria kupila Večernji list, unatoč i brojnim pogreškama, možemo reći kako je Styria u Hrvatskoj priča o uspjehu. Siguran sam da su premijer Račan i ondašnja Vlada koji su nakon privatizacijske krize odlučili prodati Večernji list, mogli biti zadovoljni. Pokojnom premijeru Račanu smo iskreno zahvalni. On je respektirao medije i medijske djelatnike i shvaćao važnost profesionalnih i neovisnih medija za razvoj hrvatskog društva. To su i temeljne Styrijine vrijednosti i zadatak je Fondacije sačuvati ih. Pa i po cijenu neslaganja s onim što pišu naše novine. Nije to uvijek lako. S tim se treba naučiti živjeti. Dugo sam se i sam učio tome kako su moj svjetonazor i moj pogled na stvarnost samo moji, dok novine imaju vlastitu dinamiku i svjetonazorski okvir ljudi, novinara koji ih stvaraju. Zbog toga smo i često izloženi različitim kritikama i od Crkve, pa za vrijeme prošle Vlade od HDZ-a, a sada od strane premijera Milanovića i njegove Vlade. Mislim kako smo, otkad sam došao u Styriju, uvijek bili u kritičkoj poziciji prema vlasti i establišmentu. Nastojat ćemo to i ostati. To je sigurno važna i poželjna pozicija medija. O svim nesporazumima i nerazumijevanjima mogla bi se napisati zanimljiva knjiga. Zbog toga svaki član Fondacije, pa i ja osobno, čvrsto branimo svoje legitimne interese. Katkad zbog toga dolazi do nerazumijevanja i pogrešnog shvaćanja naših motiva...”
Pavićev lobist
U svojem mailu redakciji Novinara ovaj mostarski franjevac, danas dijecezanski svećenik u Bosanskoj Posavini, ustvrdio je kako u poslovanju Styrije, baš kao ni u njegovu djelovanju, nema velikih misterija. “Ja sam jedan obični svećenik koji samo nije mogao mirovati. Morao sam nešto učiniti”, kaže pater Tolj. Rođen je 1968. u malom hercegovačkom selu u blizini Ljubuškog, školovao se u inozemstvu te nastavio širiti krug svojih kontakata i poznanstava zahvaljujući i utjecajnim prijateljima svoje obitelji, a članom je još nekoliko važnih svjetskih fondacija. “Kao svećenik, sve što radiš i činiš na neki je način za drugoga, ne prvenstveno za sebe. Kod mene je to možda i naglašenije budući da su gotovo svi iz mojeg užeg obiteljskog kruga umrli. Tako kad sam bio u Hercegovini, nisam mogao gledati kako se zatvaraju oči pred tragedijom Bosanske Posavine i našim nevoljama”, objašnjava Tolj svoj angažman u devedesetima kad je kao ravnatelj izdavačke kuće Ziral u Mostaru 1998. stao iza Krešimira Zubaka i njegove stranke Nova hrvatska inicijativa.
Zahvalan prijatelju Vinku Puljiću (FOTO: Lupiga.Com)
“U ono doba, kad sam živio u Hercegovini, takav je stav bio ravan izdaji, ali nikada se nisam pokajao iako sam zbog toga imao dosta poteškoća. Taj život u Mostaru i moje na neki način neslaganje sa stanjem u ono doba u Hercegovini, nepovratno me gurnulo prema drukčijem okruženju, a onda i prema medijima”, objašnjava pater Tolj kako se našao u ulozi lobista koji je 1998. pomogao Ninoslavu Paviću da 50 posto svojeg udjela u EPH proda njemačkom WAZ-u i tako tvrtku izvuče iz dugova nastalih zbog pokretanja Jutarnjeg lista i činjenice da Tisak kao najveći distributer izdavačima nije plaćao za prodane novine.
Prijatelji kardinal Puljić, predsjednik Josipović...
Početkom 2005. Tolj je prešao u konkurentsku Styriju, na poziv dr. Horsta Pirkera s kojim je sudjelovao u pregovorima kod premijera Račana prilikom Styrijina preuzimanja Večernjeg lista. Uz potporu dr. Johanna Trummera, obiteljskog poznanika i predsjednika Uprave Privatne katoličke medijske zaklade-udruge, ubrzo postaje članom zaklade-udruge. Tolj je župnik u župi Svetog Antuna Padovanskog u Bosanskoj Posavini i kako navodi zbog toga je neizmjerno zahvalan kardinalu Puljiću, a sudeći prema župskom blogu Toljem su zadovoljni njegovi župljani u Gornjim Močilima i Sijakovcima, gdje je obnovio župnu crkvu i sagradio vjersko-kulturnosportski centar. Što se, pak, njegova angažmana u Hrvatskoj tiče, kako kaže Tolj, on se odvija na platformi povezivanja i snažnije regionalne suradnje, što je tvrdi i dio Styrijine misije: “Naravno da kroz ovaj posao stekneš puno poznanika, pa i prijatelja. Iz toga ne treba izvoditi krive zaključke. S mnogima i sjedneš popiti kavu jer moraš biti otvoren za komunikaciju, ali to ni mene niti ikoga ne određuje kao osobu. Što se tiče predsjednika Josipovića, mislim da se ovdje radi, i Čini mi se blago rečeno, o kampanji protiv njega. Mi smo prijatelji i on je prijatelj Styrije jer dijelimo viziju pomirenja i suradnje među narodima i ljudima u ovoj ratom izmučenoj regiji“, navodi Tolj.
Izvor: Lupiga
