Bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder ocijenio je da su 1999. godine Njemačka i snage NATO kršile međunarodno pravo sudjelujući u zračnim napadima na tadašnju SR Jugoslaviju te dodao da je i aktualno stanje na Krimu također kršenje međunarodnog prava jer u oba slučaja ne postoji odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VS UN).
Beogradski elektronski mediji u ponedjeljak posvećuju veliku pozornost Schroederovoj izjavi u Hamburgu, na jednom skupu tjednika "Zeit", da je "ono što se događa na Krimu kršenje međunarodnog prava" te da je i on kao njemački kancelar (1999. godine) u jugoslavenskom konfliktu kršio međunarodno pravo."Tamo smo mi poslali naše zrakoplove...na Srbiju i zajedno s NATO snagama bombardirali jednu suverenu državu, a da pritom nije postojala odluka Vijeća sigurnosti UN...", rekao je Schroeder i naglasio da je stoga u povodu ukrajinske krize s Krimom oprezan s "podizanjem kažiprsta" jer se u oba slučaja formalno radi o povredi Povelje UN.Schroeder je, kako se navodi, kritizirao i ponašanje Europske unije u ukrajinskoj krizi i rekao da vodstvo Europske komisije nije shvatilo da je Ukrajina kulturološki podijeljena zemlja."Pitam se je li bilo ispravno jednu kulturološki podijeljenu zemlju, kao što je Ukrajina, staviti pred alternativu - sporazum o asocijaciji s EU ili carinska unija s Rusijom", navode beogradski mediji ocjenu bivšeg njemačkog kancelara za njemački "Zeit".
Bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije države NATO započele su 24. ožujka 1999. godine pod optužbama da srpske snage provede etničko čišćenje kosovskih Albanca. Kampanja bombardiranja je trajala do 10. lipnja, nakon čega je potpisan vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslavenske vojske i policije s Kosova s kojom se u konvojima povuklo i oko 230 do 250 tisuća Srba.
Vijeće sigurnosti usvojilo je Rezoluciju 1244. po kojoj SR Jugoslavija, a potom Srbija, zadržava suverenitet nad Kosovom na kojem upravu preuzimaju Misija UN (UNMIK) i međunarodne vojne snage koje u većini čine postrojbe država članica NATO.
Skupština Kosova je 17. veljače 2008. proglasila neovisnost Kosova od Srbije, koju Srbija ne priznaje, ali je u međuvremenu Kosovo priznalo velik broj zemalja među kojima i vodeće zapadne zemlje, iako ne i sve države članice EU, te Rusija, Kina i Vatikan. Normalizacija odnosa Beograda i Prištine započela je pregovorima 2012. godine i potpisivanjem sporazuma pod pokroviteljstvom EU u Bruxellesu 19. travnja 2013.
Izvor: seebiz
Bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije države NATO započele su 24. ožujka 1999. godine pod optužbama da srpske snage provede etničko čišćenje kosovskih Albanca. Kampanja bombardiranja je trajala do 10. lipnja, nakon čega je potpisan vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslavenske vojske i policije s Kosova s kojom se u konvojima povuklo i oko 230 do 250 tisuća Srba.
Vijeće sigurnosti usvojilo je Rezoluciju 1244. po kojoj SR Jugoslavija, a potom Srbija, zadržava suverenitet nad Kosovom na kojem upravu preuzimaju Misija UN (UNMIK) i međunarodne vojne snage koje u većini čine postrojbe država članica NATO.
Skupština Kosova je 17. veljače 2008. proglasila neovisnost Kosova od Srbije, koju Srbija ne priznaje, ali je u međuvremenu Kosovo priznalo velik broj zemalja među kojima i vodeće zapadne zemlje, iako ne i sve države članice EU, te Rusija, Kina i Vatikan. Normalizacija odnosa Beograda i Prištine započela je pregovorima 2012. godine i potpisivanjem sporazuma pod pokroviteljstvom EU u Bruxellesu 19. travnja 2013.
Izvor: seebiz
