Dok jedni kritičari dovode u pitanje njihov umjetnički kredibilitet zbog ukidanja granica između stvarnog života i književnosti, drugi ih slave i navode kako su „beatnici“ odigrali značajnu ulogu u kasnijim umjetničkim strujanjima. Tko su predstavnici beat generacije i koja je njihova priča?
Sve je počelo ranih 40-ih godina kada su se na Sveučilištu Columbia upoznali Jack Kerouac, Allen Ginsberg, Lucien Carr i Hal Chase, a kasnije i poznati Wiliam S. Burroughs i Neal Cassady. Sam naziv „beat“ skovao je Kerouac 1948. godine kako bi opisao pokret koji se formirao na ulicama New Yorka, a kojeg su činili mladi intelektualci i umjetnici, netom i kritičari američke svakodnevnice. Zbog načina života u kojem su odbacili tradicionalne norme, beatnicima je prilijepljena etiketa boema, hedonista ali i outsajdera koji su se borili protiv konformizma i zalagali za potpunu slobodu. Naime, oni su živjeli potpuno drugačijim životnim stilom; istraživali su seksualnost, zanimale su ih istočnjačke religije, odbacili su materijalizam, kritizirali kapitalizam, eksperimentirali sa drogom i alkoholom te provodili večeri u jazz klubovima. O svemu tome su, naravno, i pisali.
Beat generacija postala je popularna nakon što je većina njezinih predstavnika odlučila napustiti New York i preseliti se u San Francisco. Večeri poezije u galeriji Six, na kojima su se posebice istaknuli Kerouac i Ginsberg, proslavile su ovaj literarni pokret koji ipak nije dugo živio-tijekom 60-ih na scenu dolaze hippiji koji su neke segmente beat pokreta inkorporirali u svoju kulturu. Jack Kerouac, glavni predstavnik, umro je 1969. godine, a ostali pisci su još i prije njegove smrti počeli odlaziti sa scene, tako da se pokret raspao do kraja 60-ih.
Iako beat pokret nije zahvatio veliki broj ljudi, ipak je ostavio veliki trag u američkoj kulturi. Beatnici su sa svojom prozom i poezijom utjecali na mnoge poznate bendove i glazbenike, među kojima su i The Doors, Tom Waits, Bob Dylan i REM. Pokret je utjecao na duhovno oslobođenje i seksualnu revoluciju koja je slijedila u kasnim 60-ima i 70-ima, te oslabio granice cenzure u tadašnjem američkom društvu. U nadi da i vas zaintrigira pokoje djelo koje je iznjedrila beat generacija, donosimo vam njenih pet najznačajnijih predstavnika i njihova najpoznatija djela!
Jack Kerouac- Na cesti
Jack Kerouac, često nazvan ocem beat generacije te jazz pjesnikom, američki je pisac i ikona pop kulture. Eksperimentirao je stilom i formom pa je tako nerijetko izostavljao interpunkcijske znakove i zalagao se za spontano pisanje bez ikakvih pravila. Kao i cijela beat generacija, on propitkuje standarde koje je društvo nametnulo, a kako bi dobio odgovore na svoja pitanja, putovao je SAD-om i uživao u slobodi koju je žarko zagovarao. Kao rezultat jednog takvog putovanja nastalo je djelo koje se smatra manifestom cijelog pokreta. Knjiga Na cesti, izdana 1957. godine, govori o putovanju Deana Moriartya i Salvatorea Paradiesa, koji zapravo predstavljaju Neala Cassadya i samog Kerouaca. Magazin Time uvrstio je djelo u svoj izbor 100 najboljih novela na engleskom jeziku u razdoblju od 1923.-2005. godine.
Allan Ginsburg- Krik
Allan Ginsberg najznačajniji je pjesnik beat generacije, a njegov osebujan životni stil privlačio je pažnju medija i javnosti. Naime, on se borio protiv svakog autoriteta i različitih tabua, pa je tako otvoreno pričao o svojoj homoseksualnosti i priznao da uživa u grupnom seksu i konzumiranju LSD-a. Tijekom 60-ih, kada se beat pokret već polako urušavao, Ginsburg je postao jedna od vodećih figura antiratnog pokreta. Njegova poema Krik, koja je dio zbirke Krik i druge pjesme izdane 1956. godine, predstavlja snažan poziv na slobodu koju su beatnici općenito zagovarali. Također, poema govori o imperijalizmu SAD-a i kritizira potrošačko društvo.
Wiliam S. Burroughs – Goli ručak
Uz Kerouaca i Ginsburga, Burroughs čini sveto trojstvo beat generacije te se smatra jednim od najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća. Ključan trenutak njegovog života dogodio se kada je pod utjecajem alkohola i droge ubio vlastitu ženu, nakon čega je još više pao u ovisnost koje se nije uspio riješiti do kraja života. Godine 1958. objavio je svoj najpoznatiji roman Goli ručak u kojem u središte radnje stavlja Wiliama Leea, koji predstavlja njegov vlastiti alter ego. U svojim putovanjima SAD-om i Meksikom, Wiliam Lee upoznaje različite ljude i upada u zanimljive situacije, a rezultat toga su priče o kupnji droge, kriminalu, zločinu i pornografiji.
Neal Cassady - Prva trećina
Iako za sobom nije ostavio veliki broj književnih djela, Neal Cassady zasigurno je odigrao značajnu ulogu u beat pokretu. Živio je, kao i ostali pripadnici generacije, hedonističkim životom ispunjenim drogom i seksom, a poznato je da je bio Ginsbergov dugogodišnji ljubavnik. Upravo je Cassady poslužio kao inspiracija za lik Deana Moriartya u romanu Na cesti, a također se spominje u Ginsburgovoj poemi Krik i u romanu Hunter. S. Thompsona Hell’s Angels. Njegov autobiografski roman Prva trećina objavljen je 1971. godine i govori o zanimljivim avanturama ovog beatnika koji je živio život punim plućima.
Lawrence Ferlinghetti – A Coney Island of Mind
Još jedan beat pjesnik koji je ostavio značajan trag u povijesti američke poezije. Nakon što se iz Pariza preselio u San Francisco, Lawrence Ferlinghetti je 1953. godine osnovao knjižaru City Lights, a nakon dvije godine i istoimenu izdavačku kuću koja je objavljivala radove Allana Ginsburga, Neala Cassadya, Wilama S. Burroughsa, Charlesa Bukowskog i mnogih drugih. Njegova zbirka pjesama A Coney Island of Mind objavljena je 1958. godine i jedan je od najvećih pjesničkih bestsellera 20-og stoljeća.
