Cilj zapadnih sankcija jest prisilna promjena ključnih i temeljnih stavova Ruske Federacije, a ne rješavanje ukrajinske krize, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prisiljavati Rusiju da promijeni stavove koristeći se nametanjem sankcija zastarjelo je razmišljanje u dobu kada bi se različitost mišljenja trebala cijeniti."Naši partneri, koji su i nametnuli sankcije, ne skrivaju činjenicu da njihov krajnji cilj nije rješavanje ukrajinske krize. U osnovi, što je vidljivo kroz njihove izjave i djelovanje, prava svrha sankcija jest natjerati Rusiju da promijeni ključne i temeljne stavove koji su nam bitni te da se u tim stavovima priključimo zapadu", rekao je Lavrov u intervjuu za rusku tv kuću NTV.

Prema riječima Lavrova zapadni političari ne govore otvoreno o promjeni režima u Rusiji, iako neki marginalni zapadni političari to čine.

"Uvelike nam govore na koji način da promijenimo svoju politiku i pristup. Bilo bi dobro kada bismo potražili zajedničko rješenje, no nama se govori što i kako moramo napraviti", kaže Lavrov.

"Nakon što je došlo do stvaranja multipolarnog svijeta postalo je nemoguće da jedna civilizacijska grana, skupina država koje joj pripadaju, diktira svoju volju ostalima. Postoji razumijevanje da bez suradnje svih svjetskih centara moći postaje nemoguće riješiti mnoge probleme današnjeg svijeta poput terorizma ili opasnih bolesti. Koliko će vremenski taj period trajati ovisi o političarima s globalnom strateškom vizijom", rekao je Lavrov.

Nadalje, Lavrov je naglasio kako se Rusija neće usuglasiti s uvjetima ukidanja sankcija nametnutih od SAD-a i Europske unije.

"Rečeno nam je: ukinuti ćemo sankcije ako pomognete u rješavanju ukrajinske krize; postavit ćemo i kriterije: natjerajte milicije da dopuste promatračima pristup granici s Rusijom. Naš odgovor je jednostavan, nećemo pristati na uvjete takve vrste", rekao je i dodao "Mi stojimo iza travanjske inicijative iz Genove i naknadnih, berlinskih inicijativa, dogovor iz Minska rezultat je inicijative Vladimira Putina i Petra Poroshenka, mi imamo dobru volju za implementaciju tih dogovora."

Rusija ne bi smjela pristajati na jednostrane ustupke kojima bi se zadovoljile zapadne zemlje kako bi se ukinule sankcije."Nitko ne želi trpjeti štetu, pogotovo onu ekonomsku, koju nam naši zapadni partneri pokušavaju nanijeti. Želimo suradnju, odvojiti ideologiju od vanjske politike i sprječavanje trgovine ekonomskim dobrima za postizanje geopolitičkih ciljeva", rekao je Lavrov.

Kakve god probleme ekonomske sankcije mogu donijeti Rusiji, one je neće pomaknuti od zadržavanja trenutnih stavova, uvjeren je Lavrov.

Lavrov je optužio Washington da prilikom traženja rješenja za političke probleme isključivo gleda na svoje interese. Balans u međunarodnoj političkoj areni mogao bi doći od strane Europske unije da je malo više nezavisna od Washingtona u pogledu donošenja odluka.

"EU, iako naginje prema Washingtonu u pogledu donošenja odluka, još uvijek ima potencijal nezavisnog djelovanja. To bi moglo donijeti balans međunarodnim naporima za rješavanje mnogih problema", rekao je.

Ruski ministar vanjskih poslova pohvalio je pregovore u Milanu između ruskog predsjednika Putina i njegovog ukrajinskog kolege Poroshenka.

"Ono što se trenutno dešava između našeg i ukrajinskog predsjednika govori da ćemo na kraju zajedničkim putem pronaći izlaz iz naših problema", kaže Lavrov i dodaje "Ne možemo si dopustiti da izgubimo Ukrajinu jer se tu ne radi samo o grupi ljudi koja je svrgnula predsjednika, već o bratskoj zemlji s kojom dijelimo povijesne, kulturne, egzistencijalne i civilizacijske korijene", rekao je ruski ministar vanjskih poslova.

Na sastanku između Putina i Poroshenka u Milanu nije došlo do dogovora, a jedno od osnovnih neriješenih pitanja jest pitanje plina jer Kijev duguje Gazpromu milijarde dolara. Pojavili su se i strahovi da Ukrajina neće moći ispuniti svoje obveze što bi moglo dovesti do poremećaja u isporuci plina koji preko Ukrajine ide prema Europi.

Ipak na milanskim pregovorima došlo je do dogovora o isporuci zimskih zaliha plina, novi krug pregovora zakazan je za 21. listopada, a Europska unija opet će se naći u ulozi medijatora.

Ukrajina bi uskoro mogla biti prisiljena na slične razgovore s Poljskom čiji je premijer Janusz Pehochinsky izrazio zabrinutost činjenicom da Ukrajina još uvijek nije platila 100 tisuća tona poljskog ugljena.