Predstavnici sindikalnih središnjica i udruga civilnog društva predali su danas Vladi zahtjev za pristup informacijama u vezi Studije o monetizaciji duga od autocesta i njihovo davanje u dugoročnu koncesiju, tražeći provedbu kvalitetne javne rasprave i objavu svih relevantnih informacija.
Ističu da su autoceste javna imovina u koju su građani izravno uložili oko 15 milijardi kuna, pa stoga moraju biti informirani o svim aspektima studije.Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić najavio je da će uskoro pokrenuti prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o monetizaciji autocesta, što je nazvao inicijativom od nacionalnog interesa. Tražimo da Vlada dokaže da će monetizacijom biti ostvareni pozitivni učinci na proračun, razvoj, okoliš i javni interes, a što se može provjeriti jedino putem referenduma, rekao je.Po njemu, monetizacija autocesta nije dobro rješenje jer je to zapravo prodaja autocesta na 30 do 50 godina, pa bi Vlada trebala dokazati da su ispitana sva druga rješenja i predloženo najpovoljnije. Nije dobro da autoceste koje su temelj budućeg razvoja dajemo u koncesiju, ustvrdio je Stanić dodavši kako će Hrvatska time na dulji rok izgubili suverenitet nad njima.
Prema predviđenim cijenama za davanje u koncesiju, Hrvatska bi zaradila od 65 do 80 milijuna eura godišnje, čime se ne bi mogao otplatiti dug za autoceste, građani bi i dalje morali snositi sav rizik eventualno premalog prometa, a koncesionar bi izvlačio profit.
Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić poručio je Vladi da je već trebala objaviti studiju i pokrenuti javnu raspravu. Radi se o ogromnim iznosima na dugi rok, a projekt će nadživjeti mnoge od nas, pa postoji veliki koruptivni potencijal, upozorio je.
Javnost mora biti na transparentan način upoznata s tim, te raspravljati i odlučivati o tako važnom projektu. Tajenje dokumenata pobuđuje sumnju da se "nešto radi ispod stola", rekao je Zelić i pozvao Vladu da objavi dokumente.
U ime koordinacije sindikalnih središnjica Damir Jakuš je zatražio objašnjenje zašto je kao rješenje ponuđena baš monetizacija i koja je alternativa, odnosno koliko će građani sve to platiti i kako se namjerava potrošiti prikupljeni novac. Poučeni svim dosadašnjim lošim iskustvima strahujemo da bi dug mogao postati još i veći, upozorio je Jakuš.
Teodor Celakoski iz udruge Pravo na grad najavio je intenzivniju suradnju udruga civilnog društva i sindikata kojom će se suprostaviti privatizaciji javne infrastrukture i usluga, te svega što dugoročno šteti hrvatskim građanima.
Netransparentnost studije nije slučajna i to je česta praksa, upozorio je. Nitko neće na 50 godina ući u posao u kojem će izgubiti, pa bi gubitke morali platiti građani iz proračuna ili višim cestarinama. Stvar je potpuno jasna - rizici su javni, a profiti privatni, kaže Celakoski.
Kada se uđe u takav aranžman penali za otkazivanje su enormni, pa bismo idućih 30 do 50 godina mogli postati taocima krajnje neodgovornosti Vlade u pokušaju krpanja proračuna. Tome se moramo suprotstaviti, jer idućih 13 Vlada neće moći o tome odlučivati, rekao je Celakoski.
Izvor: SEEbiz
Prema predviđenim cijenama za davanje u koncesiju, Hrvatska bi zaradila od 65 do 80 milijuna eura godišnje, čime se ne bi mogao otplatiti dug za autoceste, građani bi i dalje morali snositi sav rizik eventualno premalog prometa, a koncesionar bi izvlačio profit.
Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić poručio je Vladi da je već trebala objaviti studiju i pokrenuti javnu raspravu. Radi se o ogromnim iznosima na dugi rok, a projekt će nadživjeti mnoge od nas, pa postoji veliki koruptivni potencijal, upozorio je.
Javnost mora biti na transparentan način upoznata s tim, te raspravljati i odlučivati o tako važnom projektu. Tajenje dokumenata pobuđuje sumnju da se "nešto radi ispod stola", rekao je Zelić i pozvao Vladu da objavi dokumente.
U ime koordinacije sindikalnih središnjica Damir Jakuš je zatražio objašnjenje zašto je kao rješenje ponuđena baš monetizacija i koja je alternativa, odnosno koliko će građani sve to platiti i kako se namjerava potrošiti prikupljeni novac. Poučeni svim dosadašnjim lošim iskustvima strahujemo da bi dug mogao postati još i veći, upozorio je Jakuš.
Teodor Celakoski iz udruge Pravo na grad najavio je intenzivniju suradnju udruga civilnog društva i sindikata kojom će se suprostaviti privatizaciji javne infrastrukture i usluga, te svega što dugoročno šteti hrvatskim građanima.
Netransparentnost studije nije slučajna i to je česta praksa, upozorio je. Nitko neće na 50 godina ući u posao u kojem će izgubiti, pa bi gubitke morali platiti građani iz proračuna ili višim cestarinama. Stvar je potpuno jasna - rizici su javni, a profiti privatni, kaže Celakoski.
Kada se uđe u takav aranžman penali za otkazivanje su enormni, pa bismo idućih 30 do 50 godina mogli postati taocima krajnje neodgovornosti Vlade u pokušaju krpanja proračuna. Tome se moramo suprotstaviti, jer idućih 13 Vlada neće moći o tome odlučivati, rekao je Celakoski.
Izvor: SEEbiz
