Ova je ideja zaista revolucionarna! Umjesto asfalta, za gradnju cesta, parkinga, dječjih igrališta bi se koristile solarne ploče, koje upijaju solarnu energiju koja se onda može koristiti za mnogo korisnih stvari. Umjesto crtanja po asfaltu, ceste ili igrališta bi bili poput ogromnog monitora na kojem možete nacrtati bilo što. Također postoji mogućnost grijanja cesta te stoga više ne bi bile potrebne ralice. Električni automobili bi se mogli napajati tom energijom pa nafta više ne bi bila potrebna. Signalizacija problema na cesti, prijenos podataka…
Scott i Julie Brusaw su nekoliko godina radili na svom projektu Solar Roadway, odnosno cestama od solarnih panela. Riječ je o konceptu po kojem bi sve sadašnje asfaltne površine – autoputevi, ceste, trotoari, parkinzi i slično bili – umjesto asfaltom ili betonom – prekriveni specijalno dizajniranim solarnim pločama. Cesta se sastoji od teksturiranih heksagonalnih segmenata od kaljenog stakla koje može izdržati pritisak od 125.000 kilograma. Ispod njega se nalaze solarni panel, LED lampice i grijaći elementi koji onemogućuju zadržavanje snijega i stvaranje leda zimi. Svjetla se koriste kao zamjena konvencionalnih semafora i znakova, omogućujući da se sve obavijesti i sustav upravljanja prometom prikazuje direktno na cesti, s mogućnosti “updateova” prema potrebama u realnom vremenu.
Budući da su svi heksagonalni elementi međusobno povezani, buduća cesta bi se mogla koristiti za stalno informiranje o stanju u prometu, lokacijsko praćenje, pa čak i kao nova mreža za ultra brzi prijenos podataka. Ukoliko dođe do oštećenja panela, svaki će automatski pozvati službu za održavanje ceste, čime bi se mogle izbjeći nesreće izazvane lošim održavanjem prometnica tipa oštećenih šahtova u tunelima. Izbjegli bi se i problemi sa snijegom jer se ploče mogu zagrijavati.
Sada su napokon spremni za prvi ozbiljniji pokušaj – popločat će 3,6 m x 11 m veliko parkiralište u sjevernom Idahou, oko sat vremena od kanadske granice. Financirala ih je Uprava za ceste s 750.000 dolara, a instalacija od 5.700 vata trebala bi moći dokazati održivost ove ideje.
“Morat ćemo imati nešto da pozovemo vlasnike tvrtki da dođu i vide,” kaže Scott Brusaw.
Cesta se sastoji od tri dijela: prozirnog omotača koji je top-sloj s ugrađenim solarnim ćelijama, LED svjetlima (za oznake na cesti) i grijačima (koji otapaju snijeg i led), zatim sloja elektronike za kontrolu rasvjete i komunikacija; i na kraju sloja ploča koji distribuira energiju na obližnje kuće i poslovne subjekte (a možda i u postaje za punjenje električnih vozila).
Plus, tu je još i kanal na rubu ceste za prikupljanje i filtriranje ispuštene vode (uključujući i antifriz te druge kemikalije koje inače otječu u zemlju).
Brusaw kaže da solarni panel na zemlji vjerojatno generira manje energije od onog smještenog na krov, jer se panel na zemlji ne može uvijek postaviti u optimalan kut prema suncu. No, stvar je u tome da na zemlji imamo mnogo više prostora nego na krovovima, a ugradnja solarnih ploča prema dolje je lakša od podizanja ploča na krovove.
On nije izračunao koliko bi solarne ceste bile skuplje od asfalta – no nagađa da bi mogle biti oko tri puta skuplje.
Najveća prednost solarnih cesta potencijalno je u tome da se njihova ugradnja može isplatiti jer se energija koju prikupe može koristiti za sve vrste korisnih stvari, poput primjerice napajanja javne rasvjete. Postoji mogućnost da se ta energija iskoristi i za punjenje električnih automobila bez stajanja, odnosno dok se još voze cestom.
“Teoretski, nikad ne biste mogli ostati bez goriva,” kaže Brusaw.
Ipak, prvo što Brusaw mora dokazati je da cijela stvar funcionira na parkiralištu kako bi mogao početi s proizvodnjom svoje prve komercijalne solarne ploče za cestu.
Ako se sve pokaže u redu, najvjerojatnije ćemo prve solarne ceste i parkirališta vidjeti u hladnijim i udaljenijim mjestima.
Ideja je pomalo zastrašujuća, ceste poput velikih monitora… Radi li se o još većem udaljavanju od prirode koje bi ljudima donijelo još veće probleme ili o genijalnom ekološkom projektu koji koristi prirodne resurse za korištenje tehnologije koju ionako već upotrebljavamo?
Izvor: tacno
