Švicarska vlada je prisiljena održati referendum na kojem će građani odlučivati o tome mogu li banke takoreći iz ničega stvarati novac, odnosno da im se ukine to ekskluzivno pravo. Naime, Inicijativa "Vollgeld" se odlučila na prilično radikalan korak i privatnim bankama želi oduzeti moć "stvaranja novca", što bi, ako referendum uspije, trebalo biti isključivo pravo Središnje banke Švicarske. Inicijativa je prikupila preko 100 000 potpisa i švicarska vlada više nema drugog izbora nego o tom pitanju raspisati referendum. Glasovat će se u korist prijedloga da privatne i komercijalne banke kao pokriće za svoje poslovanje moraju imati 100 posto bankovnih rezervi.
"Banke više neće moći same stvarati novac, nego će im ostati pravo da posuđuju novac kojeg su im povjerile štediše ili druge banke, ili čak, ako je potrebno, novac koji im bude dala Središnje banka Švicarske", stoji u priopćenju Inicijative "Vollgeld".
Ovo neće biti prvi referendum o monetarnoj politici u novijoj povijesti Švicarske. Naime, Švicarci su 2014. glasovali protiv zakona koji bi povećao rezerve zlata zemlje sa 7 posto na 20 posto, unatoč anketama koje su pokazivale veliku podršku ovoj inicijativi. No, sada je na dnevnom redu ovo pitanje i rezultat mogućeg pozitivnog ishoda inicijative bi bila prava katastrofa za komercijalne i privatne banke u Švicarskoj. Trenutno rezultate nitko ne može predvidjeti, a što će se dogoditi saznat će se nakon održavanja referenduma.
Sam Gerrans, engleski pisac i politički aktivist, pita se je li Švicarska spremna za revoluciju i pojašnjava o čemu je zapravo riječ.
"Od kada je Island pozatvarao svoje bankare, nešto se promijenilo. Nezamislivo se ipak dogodilo i pravi zločinci su morali platiti račun. Sada i Švicarska prijeti da će banksterima oduzeti ekskluzivno pravo da proizvode novac. Ali, hoće će se to dogoditi?
Josiah Stamp je jednom rekao: "Ako želite i dalje biti robovi banaka i plaćati troškove vlastitog ropstva, onda ostavite bankarima pravo da i dalje stvaraju novac i kontroliraju kredite."
Stamp je dobro znao o čemu je govorio. Među njegovim postignućima je imenovanje na čelo poznate Bank of England 1928. godine, piše engleski pisac i aktivist.
Sve takozvane moderne i civilizirane zemlje su pod čizmom mehanizma kojeg je u jednoj rečenici sažeo Stamp. Vrlo malo zemalja je uspjelo razviti svoja društva bez tog mehanizma, a među njima su bile Libija, Irak i Sirija. Sve te zemlje imaju još nešto zajedničkog, a nije teško pogoditi o čemu je riječ.
No, druge zemlje, koje bi tek mogle postati metom ničim izazvanog genocida u režiji američkih agencija, kao da se bude i osjete nadolazeću tiraniju.
Švicarska je, na primjer, mjesto koje nikako ne možemo povezati s izbezumljenim fanatizmom, ipak odlučila glasati o tome da se bankama zabrani stvaranje novca.
"Englezi igraju nogomet, piju pivo i tuku se u gradskim središtima u večernjim satima. Francuzi se dure i sliježu ramenima, čine jednostavne stvari koje traju dugo vremena i koštaju previše. Švicarci ostavljaju novac na sigurno, dosadno mjesto, gdje mu se ništa dramatično neće dogoditi, tako da ga može naslijediti buduća generacija bogatih ljudi, po mogućnosti u količini većoj nego što je ostavila prethodna generacija bogataša. Dakle, novac je središte svega što se radi u Švicarskoj.
Švicarska je također dom Banke za međunarodna poravnanja (Bank of International Settlements), koja je, iako zvuči kao uzbudljivo dvojno knjigovodstvo, u stvari pauk u središtu cjelokupne financijske mreže", piše dalje Gerrans.
The Telegraph također izvještava kako će Švicarci održati referendum na kojem će se odlučiti hoće li se komercijalnim bankama zabraniti da stvaraju novac.
Savezna vlada Švicarske je potvrdila prošlog četvrtka da će održati referendum o tom pitanju, nakon što je više od 110 000 ljudi potpisalo peticiju kojom se traži da moć stvaranja novca u financijskom sustavu isključivo ima Središnja banka Švicarske.
Kampanja koju su vodili aktivisti pokreta "Suvereni novac Švicarske" (Swiss Sovereign Money), poznata i kao Inicijativa "Vollgeld", želi ograničiti financijske špekulacije i od privatnih banaka traži da imaju 100 posto rezervi na svoje depozite.
Ovo zvuči nevjerojatno dosadno, zar ne? No, temeljna je ideja ona zbog koje su se ranije provodile revolucije.
The Telegraph dalje piše kako, u slučaju da referendum prođe, komercijalne i privatne banke više neće moći same stvarati novac, nego će samo moći posuđivati novac kojeg su dobile od štediša ili drugih banaka.
Dakle, ovo treba ponoviti: "Komercijalne i privatne banke će samo moći posuđivati novac kojeg su dobile od štediša ili drugih banaka."
To je vjerojatno ono što svi misle da banke i sada čine, te da posuđuju novac kojeg na čuvanje dobivaju od od štediša i drugih banaka.
Ali ne! Banke se bave stvaranjem novca, iako zaobilaznim putem, to jest, one nekakvom čarolijom proizvode nešto zbog čega trošimo živote teško radeći da bi do toga došli - novca. One to čine pomoću stvaranja imaginarne stvari koju zovemo - dug. Potom se mi obvezujemo da ćemo te imaginarne svote vratiti, ali s kamatama.
To ne samo da je izravna prijevara i krađa protiv jadnika koji je potpisao ugovor o kreditu, nego također umanjuje vrijednost svake jedinice pojedine valute u kojoj se ova transakcija provodi.
U financijskom smislu, to je kao štampanje dodatnog paketa dionica. Svaki put kada izvršni odbor neke kompanije ili društva odluči učiniti isto, vrijednost postojećih dionica pada, osim ako nema ekvivalenta u povećanju vrijednosti tvrtke. Međutim, kada to čine banke i stvaraju dug, lihvarski po svojoj prirodi, to se ne događa.
Članak dalje pojašnjava kako od 1891. godine ekskluzivno pravo da izdaje švicarske kovanice i novčanice ima Središnja banka Švicarske (Swiss National Bank).
Međutim, sada je u Švicarskoj u opticaju više od 90 posto novca u "elektroničkom" obliku kojeg su stvorile privatne banke, a ne Središnja banka Švicarske.
"Zbog pojave elektroničkih platnih transakcija, banke su ponovno dobile priliku da stvaraju vlastiti novac", poručuju iz pokreta "Suvereni novac Švicarske" i dodaju kako su svi zaboravili na odluku naroda iz 1891.
To je točno, jer kada bi imali pristup istim računalnim terminalima banke, mogli bismo uz pomoć iste čarolije proizvoditi ono što zamišljamo i što smo naučeni da smatramo važnim – novac. Mi bi ga, u tom slučaju, kao i banke mogli proizvoditi u količinama po našoj volji i koliko nam se svidi.
Evo kako funkcionira: kada se odštampa dovoljna količina ove robe, nastaje bum. Kad se odštampa previše, nastaje inflacija, iako je, zapravo, tiskanje novca samo po sebi inflacija. Kada se prekine ili obustavi štampanje, nastaje depresija.
Međutim, sve dok ljudi budu teško radili i bankarima davali pravo da im za to daju papiriće ili brojke na zaslonu računala u zamjenu za njihovu krv, znoj i suze, sve je u redu.
Uvijek kada se neki narod probudio i shvatio prijevaru, "Obojenim revolucijama", kulturnom invazijom ili jednostavnim bombardiranjem ga se gurnulo natrag u kameno doba.
"To je sve i sada je lako razumjeti ekonomiju. Mi smo od rođenja obučeni da vjerujemo kako su nam potrebne banke i njihove papirnate fikcije, jer isti ljudi koji posjeduju banke ujedno upravljaju i našim centraliziranim sustavima obrazovanja, medijima i svim instrumentima za kontrolu masa. Ali je činjenica da ih mi ne trebamo. Sve se može koristiti kao sredstvo razmjene. Britanija je postala svjetska sila s ekonomijom u kojoj su se porezi plaćali komadima drveta. Na makro razini, američka valuta je u biti bezvrijedna. Jednom kada se naftom bude trgovalo nekom drugom valutom, a ne dolarom, američko gospodarstvo će propasti, jer u svijetu neće biti razloga za kupnjom američkih dolara. Na mikro razini se također vide pomaci i sve više ljudi shvaća da pravi prijatelji koji imaju dobar povrtnjak vrijede više od punog kofera izmišljenog novca ili posla kojeg mrze i mogu ga izgubiti u bilo kojem trenutku. Vrhunac se osjetio u Grčkoj, zemlji koja je uvučena u financijski vrtlog od ljudi iz Goldman Sachsa", pojašnjava engleski pisac i politički aktivist.
Sada još malo o referendumu u Švicarskoj.
Sam Gerrans sumnja da bi sve što je pokrenuto lako moglo biti uništeno.
Demokracija, koju Švicarci misle da uživaju, ugodna je fikcija, ali im sigurno nikad neće biti dopušteno da ometaju svijet visokih financija i biznisa.
Međutim, ako sve pročitamo pažljivo, tamo se kaže da samo Središnja banka Švicarske treba zadržati isključivo pravo stvaranja novca. Dakle, stvaranje novca bi ostalo u rukama istih ljudi poput onih koji kontroliraju FED ili Bank of England, ali oni to pravo ne bi mogli ustupiti drugima. U redu, ali i ovo barem pokazuje da se ljudi počinju buditi i znaju gdje leži istinska moć.
U nemogućem ishodu da ova inicijativa u Švicarskoj urodi plodom i njen predloženi zakon bude usvojen, a zatim se počne pretvarati u nešto što će zaista ugroziti bankarsku elitu, nemojmo se iznenaditi ako se ubrzo otkrije da Švicarska skriva oružje za masovno uništenje ili da se tamo kriju pravi organizatori terorističkih napada u New Yorku 2001, pa čak i da financira "Islamsku državu".
No, slobodu se mora i voljeti, iščekujući rezultat referenduma u Švicarskoj podsjeća Gerrans.
altermainstreaminfo
"Banke više neće moći same stvarati novac, nego će im ostati pravo da posuđuju novac kojeg su im povjerile štediše ili druge banke, ili čak, ako je potrebno, novac koji im bude dala Središnje banka Švicarske", stoji u priopćenju Inicijative "Vollgeld".
Ovo neće biti prvi referendum o monetarnoj politici u novijoj povijesti Švicarske. Naime, Švicarci su 2014. glasovali protiv zakona koji bi povećao rezerve zlata zemlje sa 7 posto na 20 posto, unatoč anketama koje su pokazivale veliku podršku ovoj inicijativi. No, sada je na dnevnom redu ovo pitanje i rezultat mogućeg pozitivnog ishoda inicijative bi bila prava katastrofa za komercijalne i privatne banke u Švicarskoj. Trenutno rezultate nitko ne može predvidjeti, a što će se dogoditi saznat će se nakon održavanja referenduma.
Sam Gerrans, engleski pisac i politički aktivist, pita se je li Švicarska spremna za revoluciju i pojašnjava o čemu je zapravo riječ.
"Od kada je Island pozatvarao svoje bankare, nešto se promijenilo. Nezamislivo se ipak dogodilo i pravi zločinci su morali platiti račun. Sada i Švicarska prijeti da će banksterima oduzeti ekskluzivno pravo da proizvode novac. Ali, hoće će se to dogoditi?
Josiah Stamp je jednom rekao: "Ako želite i dalje biti robovi banaka i plaćati troškove vlastitog ropstva, onda ostavite bankarima pravo da i dalje stvaraju novac i kontroliraju kredite."
Stamp je dobro znao o čemu je govorio. Među njegovim postignućima je imenovanje na čelo poznate Bank of England 1928. godine, piše engleski pisac i aktivist.
Sve takozvane moderne i civilizirane zemlje su pod čizmom mehanizma kojeg je u jednoj rečenici sažeo Stamp. Vrlo malo zemalja je uspjelo razviti svoja društva bez tog mehanizma, a među njima su bile Libija, Irak i Sirija. Sve te zemlje imaju još nešto zajedničkog, a nije teško pogoditi o čemu je riječ.
No, druge zemlje, koje bi tek mogle postati metom ničim izazvanog genocida u režiji američkih agencija, kao da se bude i osjete nadolazeću tiraniju.
Švicarska je, na primjer, mjesto koje nikako ne možemo povezati s izbezumljenim fanatizmom, ipak odlučila glasati o tome da se bankama zabrani stvaranje novca.
"Englezi igraju nogomet, piju pivo i tuku se u gradskim središtima u večernjim satima. Francuzi se dure i sliježu ramenima, čine jednostavne stvari koje traju dugo vremena i koštaju previše. Švicarci ostavljaju novac na sigurno, dosadno mjesto, gdje mu se ništa dramatično neće dogoditi, tako da ga može naslijediti buduća generacija bogatih ljudi, po mogućnosti u količini većoj nego što je ostavila prethodna generacija bogataša. Dakle, novac je središte svega što se radi u Švicarskoj.
Švicarska je također dom Banke za međunarodna poravnanja (Bank of International Settlements), koja je, iako zvuči kao uzbudljivo dvojno knjigovodstvo, u stvari pauk u središtu cjelokupne financijske mreže", piše dalje Gerrans.
The Telegraph također izvještava kako će Švicarci održati referendum na kojem će se odlučiti hoće li se komercijalnim bankama zabraniti da stvaraju novac.
Savezna vlada Švicarske je potvrdila prošlog četvrtka da će održati referendum o tom pitanju, nakon što je više od 110 000 ljudi potpisalo peticiju kojom se traži da moć stvaranja novca u financijskom sustavu isključivo ima Središnja banka Švicarske.
Kampanja koju su vodili aktivisti pokreta "Suvereni novac Švicarske" (Swiss Sovereign Money), poznata i kao Inicijativa "Vollgeld", želi ograničiti financijske špekulacije i od privatnih banaka traži da imaju 100 posto rezervi na svoje depozite.
Ovo zvuči nevjerojatno dosadno, zar ne? No, temeljna je ideja ona zbog koje su se ranije provodile revolucije.
The Telegraph dalje piše kako, u slučaju da referendum prođe, komercijalne i privatne banke više neće moći same stvarati novac, nego će samo moći posuđivati novac kojeg su dobile od štediša ili drugih banaka.
Dakle, ovo treba ponoviti: "Komercijalne i privatne banke će samo moći posuđivati novac kojeg su dobile od štediša ili drugih banaka."
To je vjerojatno ono što svi misle da banke i sada čine, te da posuđuju novac kojeg na čuvanje dobivaju od od štediša i drugih banaka.
Ali ne! Banke se bave stvaranjem novca, iako zaobilaznim putem, to jest, one nekakvom čarolijom proizvode nešto zbog čega trošimo živote teško radeći da bi do toga došli - novca. One to čine pomoću stvaranja imaginarne stvari koju zovemo - dug. Potom se mi obvezujemo da ćemo te imaginarne svote vratiti, ali s kamatama.
To ne samo da je izravna prijevara i krađa protiv jadnika koji je potpisao ugovor o kreditu, nego također umanjuje vrijednost svake jedinice pojedine valute u kojoj se ova transakcija provodi.
U financijskom smislu, to je kao štampanje dodatnog paketa dionica. Svaki put kada izvršni odbor neke kompanije ili društva odluči učiniti isto, vrijednost postojećih dionica pada, osim ako nema ekvivalenta u povećanju vrijednosti tvrtke. Međutim, kada to čine banke i stvaraju dug, lihvarski po svojoj prirodi, to se ne događa.
Članak dalje pojašnjava kako od 1891. godine ekskluzivno pravo da izdaje švicarske kovanice i novčanice ima Središnja banka Švicarske (Swiss National Bank).
Međutim, sada je u Švicarskoj u opticaju više od 90 posto novca u "elektroničkom" obliku kojeg su stvorile privatne banke, a ne Središnja banka Švicarske.
"Zbog pojave elektroničkih platnih transakcija, banke su ponovno dobile priliku da stvaraju vlastiti novac", poručuju iz pokreta "Suvereni novac Švicarske" i dodaju kako su svi zaboravili na odluku naroda iz 1891.
To je točno, jer kada bi imali pristup istim računalnim terminalima banke, mogli bismo uz pomoć iste čarolije proizvoditi ono što zamišljamo i što smo naučeni da smatramo važnim – novac. Mi bi ga, u tom slučaju, kao i banke mogli proizvoditi u količinama po našoj volji i koliko nam se svidi.
Evo kako funkcionira: kada se odštampa dovoljna količina ove robe, nastaje bum. Kad se odštampa previše, nastaje inflacija, iako je, zapravo, tiskanje novca samo po sebi inflacija. Kada se prekine ili obustavi štampanje, nastaje depresija.
Međutim, sve dok ljudi budu teško radili i bankarima davali pravo da im za to daju papiriće ili brojke na zaslonu računala u zamjenu za njihovu krv, znoj i suze, sve je u redu.
Uvijek kada se neki narod probudio i shvatio prijevaru, "Obojenim revolucijama", kulturnom invazijom ili jednostavnim bombardiranjem ga se gurnulo natrag u kameno doba.
"To je sve i sada je lako razumjeti ekonomiju. Mi smo od rođenja obučeni da vjerujemo kako su nam potrebne banke i njihove papirnate fikcije, jer isti ljudi koji posjeduju banke ujedno upravljaju i našim centraliziranim sustavima obrazovanja, medijima i svim instrumentima za kontrolu masa. Ali je činjenica da ih mi ne trebamo. Sve se može koristiti kao sredstvo razmjene. Britanija je postala svjetska sila s ekonomijom u kojoj su se porezi plaćali komadima drveta. Na makro razini, američka valuta je u biti bezvrijedna. Jednom kada se naftom bude trgovalo nekom drugom valutom, a ne dolarom, američko gospodarstvo će propasti, jer u svijetu neće biti razloga za kupnjom američkih dolara. Na mikro razini se također vide pomaci i sve više ljudi shvaća da pravi prijatelji koji imaju dobar povrtnjak vrijede više od punog kofera izmišljenog novca ili posla kojeg mrze i mogu ga izgubiti u bilo kojem trenutku. Vrhunac se osjetio u Grčkoj, zemlji koja je uvučena u financijski vrtlog od ljudi iz Goldman Sachsa", pojašnjava engleski pisac i politički aktivist.
Sada još malo o referendumu u Švicarskoj.
Sam Gerrans sumnja da bi sve što je pokrenuto lako moglo biti uništeno.
Demokracija, koju Švicarci misle da uživaju, ugodna je fikcija, ali im sigurno nikad neće biti dopušteno da ometaju svijet visokih financija i biznisa.
Međutim, ako sve pročitamo pažljivo, tamo se kaže da samo Središnja banka Švicarske treba zadržati isključivo pravo stvaranja novca. Dakle, stvaranje novca bi ostalo u rukama istih ljudi poput onih koji kontroliraju FED ili Bank of England, ali oni to pravo ne bi mogli ustupiti drugima. U redu, ali i ovo barem pokazuje da se ljudi počinju buditi i znaju gdje leži istinska moć.
U nemogućem ishodu da ova inicijativa u Švicarskoj urodi plodom i njen predloženi zakon bude usvojen, a zatim se počne pretvarati u nešto što će zaista ugroziti bankarsku elitu, nemojmo se iznenaditi ako se ubrzo otkrije da Švicarska skriva oružje za masovno uništenje ili da se tamo kriju pravi organizatori terorističkih napada u New Yorku 2001, pa čak i da financira "Islamsku državu".
No, slobodu se mora i voljeti, iščekujući rezultat referenduma u Švicarskoj podsjeća Gerrans.
altermainstreaminfo
