HDZ-ova koalicija 63 mandata, SDP-ova koalicija 60 mandata. To su izborni rezultati koje predviđa anketa koju je za RTL provela Promocija plus.
Pouzdanost ovakvih istraživanja inače je poprilično upitna, s obzirom da istraživanja stranačkih rejtinga uglavnom tretiraju čitavu Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu, ali citirano istraživanje provedeno je zasebno u svakoj od 10 izbornih jedinica, na ukupnom uzorku od 10.000 birača. Nedostatak joj je što istraživanje nije provedeno istovremeno u svim jedinicama, ali i ovakvi rezultati solidna su podloga za analizu potencijalnih koalicijskih kombinacija koje nas nakon izbora vjerojatno očekuju.
Pritom treba naglasiti da je u RTL-ovoj anketi “podijeljeno” samo 140 od ukupno 151 saborskih fotelja. Preostala zastupnička mjesta otpadaju na osam manjinaca i troje zastupnika koji će biti izabrani na listi za dijasporu, a gdje će gotovo sigurno sva tri mandata pripasti HDZ-u. Stoga već sada, oslanjajući se na rezultate RTL-ove ankete, HDZ-ovoj koaliciji možemo pripisati ukupnih 66 mandata. Ukoliko je rezultat izbora i približno pogođen, niti jedan od dva vodeća politička bloka neće moći formirati vlast bez dodatnih koalicijskih partnera, što znači da nas očekuje izrazito nestabilna Vlada, koja će teško svoj četverogodišnji mandat uspjeti privesti kraju.
Što se tiče ostalih stranaka, prema citiranoj anketi pet mandata dobit će MOST, po tri HDSSB, IDS-ova koalicija i koalicija koju je okupio Milan Bandić. Po jedan mandat predviđa se Živom Zidu, ORaH-u i koaliciji Uspješna Hrvatska koju su oformili Ivo Josipović i Radimir Čačić. Također, iako se ovo istraživanje time nije bavilo, s velikom se sigurnošću može predvidjeti da će tri zastupnika na manjinskoj listi dobiti SDSS.
U slučaju takvih rezultata, Tomislavu Karamarku za formiranje vlade nedostajat će deset ruku u Saboru, dok bi Zoran Milanović morao prikupiti još 16 glasova. Promotrimo kakav je koalicijski potencijal “lijeve” i “desne” koalicije.
Ako je vjerovati šuškanjima u političkim kuloarima, Milanović bi se vrlo lako trebao dogovoriti oko suradnje s IDS-om i SDSS-om. Ako koaliciji Hrvatska raste pribrojimo i njihovih šest mandata, dolazimo do brojke 66, koliko u startu prema ovom istraživanju najvjerojatnije ima i HDZ. Do formiranja Vlade nedostaje im, dakle, još 10 ruku. Već sada je jasno da će važnu ulogu u formiranju Vlade imati pet preostalih manjinskih zastupnika.
Ukoliko Milanović osigura podršku manjinaca, do većine od 76 glasova u parlamentu nedostaje mu još pet ruku. Najlakše bi potrebne glasove bilo osigurati savezom s MOST-om nezavisnih lista, ali njihov lider Božo Petrov i dalje tvrdi da u Vladi nemaju namjeru sudjelovati. Razlog je to zbog kojeg SDP-ovci u zadnje vrijeme lobiraju HDSSB, ali suradnja sa strankom Branimira Glavaša teško će funkcionirati, između ostalog i zbog činjenice da SDSS-ovci ne žele dati podršku vlasti u kojoj bi sjedili i predstavnici HDSSB-a.
Ako želi osigurati potrebnu većinu Milanović će, prema ovim anketnim predviđanjima, morati pokazati znatne pregovaračke sposobnosti. Savez bi se trebao dogovoriti s Milanom Bandićem, koji prema citiranoj prognozi raspolaže s tri mandata, Radimirom Čačićem, koji se nameće kao najvjerojatniji zastupnik Uspješne Hrvatske, i Mirelom Holy, koja tvrdi da ORaH ne želi biti dio vlasti, ali spremni su pregovarati s “lijevom” koalicijom ako o njima bude ovisilo hoće li se formirati Vlada ili će se izbori morati ponavljati.
Ukoliko naklonost petero manjinaca osigura Domoljubna koalicija (jer vrlo se neizglednom čini budućnost u kojoj bi SDSS-ovi predstavnici srpske manjine pristali podržavati HDZ-ovu vlast), za formiranje tanke većine od 76 zastupnika Karamarku nedostaje pet glasova u Saboru. I njemu bi u tom slučaju najlakše bilo oformiti savez s MOST-om, za kojeg se u medijima i dalje špekulira da je izgledan, iako Petrov – koji je svjetonazorski sigurno bliži “desnici” nego “ljevici” – to neumorno demantira.
Na ideološkoj liniji HDZ bi se s HDSSB-om sigurno lako dogovorio, ali problem im predstavlja Glavaš koji prema Karamarkovoj stranci gaji osobne animozitete. Pitanje je, doduše, jesu li ti animoziteti jači od želje za vlašću, posebno kad se u obzir uzme činjenica da Glavaš čeka ponovljeno suđenje za ratne zločine, nakon kojeg bi lako mogao opet završiti iza rešetaka. Ako se Glavaševi stranački kolege iz HDSSB-a ikad planiraju pobuniti protiv “velikog vođe”, postizborno razdoblje nameće se kao potencijalno idealni trenutak.
Suradnju bi Karamarko vjerojatno mogao dogovoriti i s Čačićem, kojeg goni jaka ambicija da bude dio Vlade, ali čak i ako uspije izlobirati HDSSB, njegova mu ruka nije dovoljna. ORaH otpada jer Holy sigurno neće ući u protuprirodni savez s HDZ-om, a ni dogovor s anti-sistemskim Živim zidom ne čini se kao realna opcija. To bi značilo da bi, prema rezultatima koje predviđa ova anketa, HDZ u svoj savez morao primiti i Glavaševe i Bandićeve zastupnike. Jedini način da HDZ izbjegne suradnju s nekim od njih dvojice bio bi da nagovore IDS da SDP-ovcima zabije nož u leđa.
S trećom mogućom opcijom – ponavljanjem izbora jer Vladu nije moguće sastaviti – hrvatski građani dosad se još nisu susretali. Ustav propisuje da mandatar, nakon što od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović dobije mandat za sastavljanje Vlade, mora oformiti vlast u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. Ukoliko mu to ne pođe za rukom, rok može biti produljen za dodatnih 30 dana. Ako mandatar ni nakon 60 dana ne dobije povjerenje Sabora, predsjednica RH, prema Ustavu, mandat za sastavljanje Vlade mora povjeriti drugoj osobi.
Drugi mandatar opet ima 30 dana za sastavljanje Vlade, uz moguće produljenje za dodatnih 30 dana, o čemu odlučuje predsjednica. Ako ni nakon isteka ovih ukupnih 120 dana Vlada nije formirana, predsjednica Grabar Kitarović će, prema Ustavu, morati imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene parlamentarne izbore.
faktograf
Pouzdanost ovakvih istraživanja inače je poprilično upitna, s obzirom da istraživanja stranačkih rejtinga uglavnom tretiraju čitavu Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu, ali citirano istraživanje provedeno je zasebno u svakoj od 10 izbornih jedinica, na ukupnom uzorku od 10.000 birača. Nedostatak joj je što istraživanje nije provedeno istovremeno u svim jedinicama, ali i ovakvi rezultati solidna su podloga za analizu potencijalnih koalicijskih kombinacija koje nas nakon izbora vjerojatno očekuju.
Pritom treba naglasiti da je u RTL-ovoj anketi “podijeljeno” samo 140 od ukupno 151 saborskih fotelja. Preostala zastupnička mjesta otpadaju na osam manjinaca i troje zastupnika koji će biti izabrani na listi za dijasporu, a gdje će gotovo sigurno sva tri mandata pripasti HDZ-u. Stoga već sada, oslanjajući se na rezultate RTL-ove ankete, HDZ-ovoj koaliciji možemo pripisati ukupnih 66 mandata. Ukoliko je rezultat izbora i približno pogođen, niti jedan od dva vodeća politička bloka neće moći formirati vlast bez dodatnih koalicijskih partnera, što znači da nas očekuje izrazito nestabilna Vlada, koja će teško svoj četverogodišnji mandat uspjeti privesti kraju.
Što se tiče ostalih stranaka, prema citiranoj anketi pet mandata dobit će MOST, po tri HDSSB, IDS-ova koalicija i koalicija koju je okupio Milan Bandić. Po jedan mandat predviđa se Živom Zidu, ORaH-u i koaliciji Uspješna Hrvatska koju su oformili Ivo Josipović i Radimir Čačić. Također, iako se ovo istraživanje time nije bavilo, s velikom se sigurnošću može predvidjeti da će tri zastupnika na manjinskoj listi dobiti SDSS.
U slučaju takvih rezultata, Tomislavu Karamarku za formiranje vlade nedostajat će deset ruku u Saboru, dok bi Zoran Milanović morao prikupiti još 16 glasova. Promotrimo kakav je koalicijski potencijal “lijeve” i “desne” koalicije.
MOST i manjinci mogu odlučiti o mandataru
Ako je vjerovati šuškanjima u političkim kuloarima, Milanović bi se vrlo lako trebao dogovoriti oko suradnje s IDS-om i SDSS-om. Ako koaliciji Hrvatska raste pribrojimo i njihovih šest mandata, dolazimo do brojke 66, koliko u startu prema ovom istraživanju najvjerojatnije ima i HDZ. Do formiranja Vlade nedostaje im, dakle, još 10 ruku. Već sada je jasno da će važnu ulogu u formiranju Vlade imati pet preostalih manjinskih zastupnika.
Ukoliko Milanović osigura podršku manjinaca, do većine od 76 glasova u parlamentu nedostaje mu još pet ruku. Najlakše bi potrebne glasove bilo osigurati savezom s MOST-om nezavisnih lista, ali njihov lider Božo Petrov i dalje tvrdi da u Vladi nemaju namjeru sudjelovati. Razlog je to zbog kojeg SDP-ovci u zadnje vrijeme lobiraju HDSSB, ali suradnja sa strankom Branimira Glavaša teško će funkcionirati, između ostalog i zbog činjenice da SDSS-ovci ne žele dati podršku vlasti u kojoj bi sjedili i predstavnici HDSSB-a.
Ako želi osigurati potrebnu većinu Milanović će, prema ovim anketnim predviđanjima, morati pokazati znatne pregovaračke sposobnosti. Savez bi se trebao dogovoriti s Milanom Bandićem, koji prema citiranoj prognozi raspolaže s tri mandata, Radimirom Čačićem, koji se nameće kao najvjerojatniji zastupnik Uspješne Hrvatske, i Mirelom Holy, koja tvrdi da ORaH ne želi biti dio vlasti, ali spremni su pregovarati s “lijevom” koalicijom ako o njima bude ovisilo hoće li se formirati Vlada ili će se izbori morati ponavljati.
Karamarko bi mogao ovisiti o Bandiću i Glavašu
Ukoliko naklonost petero manjinaca osigura Domoljubna koalicija (jer vrlo se neizglednom čini budućnost u kojoj bi SDSS-ovi predstavnici srpske manjine pristali podržavati HDZ-ovu vlast), za formiranje tanke većine od 76 zastupnika Karamarku nedostaje pet glasova u Saboru. I njemu bi u tom slučaju najlakše bilo oformiti savez s MOST-om, za kojeg se u medijima i dalje špekulira da je izgledan, iako Petrov – koji je svjetonazorski sigurno bliži “desnici” nego “ljevici” – to neumorno demantira.
Na ideološkoj liniji HDZ bi se s HDSSB-om sigurno lako dogovorio, ali problem im predstavlja Glavaš koji prema Karamarkovoj stranci gaji osobne animozitete. Pitanje je, doduše, jesu li ti animoziteti jači od želje za vlašću, posebno kad se u obzir uzme činjenica da Glavaš čeka ponovljeno suđenje za ratne zločine, nakon kojeg bi lako mogao opet završiti iza rešetaka. Ako se Glavaševi stranački kolege iz HDSSB-a ikad planiraju pobuniti protiv “velikog vođe”, postizborno razdoblje nameće se kao potencijalno idealni trenutak.
Suradnju bi Karamarko vjerojatno mogao dogovoriti i s Čačićem, kojeg goni jaka ambicija da bude dio Vlade, ali čak i ako uspije izlobirati HDSSB, njegova mu ruka nije dovoljna. ORaH otpada jer Holy sigurno neće ući u protuprirodni savez s HDZ-om, a ni dogovor s anti-sistemskim Živim zidom ne čini se kao realna opcija. To bi značilo da bi, prema rezultatima koje predviđa ova anketa, HDZ u svoj savez morao primiti i Glavaševe i Bandićeve zastupnike. Jedini način da HDZ izbjegne suradnju s nekim od njih dvojice bio bi da nagovore IDS da SDP-ovcima zabije nož u leđa.
Moguće i ponavljanje izbora
S trećom mogućom opcijom – ponavljanjem izbora jer Vladu nije moguće sastaviti – hrvatski građani dosad se još nisu susretali. Ustav propisuje da mandatar, nakon što od predsjednice Kolinde Grabar Kitarović dobije mandat za sastavljanje Vlade, mora oformiti vlast u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. Ukoliko mu to ne pođe za rukom, rok može biti produljen za dodatnih 30 dana. Ako mandatar ni nakon 60 dana ne dobije povjerenje Sabora, predsjednica RH, prema Ustavu, mandat za sastavljanje Vlade mora povjeriti drugoj osobi.
Drugi mandatar opet ima 30 dana za sastavljanje Vlade, uz moguće produljenje za dodatnih 30 dana, o čemu odlučuje predsjednica. Ako ni nakon isteka ovih ukupnih 120 dana Vlada nije formirana, predsjednica Grabar Kitarović će, prema Ustavu, morati imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene parlamentarne izbore.
faktograf
