Zapadni mediji ubrzano mijenjaju svoj stav prema ruskom cjepivu Sputnik V. Nedavno objavljivanje časopisa Lancet o njegovoj učinkovitosti natjeralo je europske čelnike da počnu govoriti o njegovoj uporabi na svom teritoriju. O tome piše njemački medij Die Welt, čiji ćemo tekst na kraju i prokomentirati.

U listopadu 1957. svijet je zastao dah. Sovjetski Savez uspio je lansirati prvi umjetni zemaljski satelit u svemir. Moskva je tako otkrila da je sada u stanju lamsirati nuklearne rakete na američki kontinent. Strah koji je zahvatio Europu i SAD ušao je u povijest kao “Sputnjikov šok” .

Rusija već dugo nije bila u stanju tehnički iznenaditi Zapad. Samo je cjepivo protiv koronavirusa, koje se vrlo rano pojavilo na tržištu, pokazalo da je Rusija možda i nešto više od “Gornje Volte s nuklearnim raketama” (kako je to svojedobno kazao Helmut Schmidt, bivši njemački kancelar).





Njemački medij navodi kako bi se ruski predsjednik Vladimir Putin mogao naći u teškoj situaciji u zemlji  zbog Alekseja Navaljnog, ali da usprkos tome, mogućnost da Sputnik V ponudi prije ostalih cjepiva na Balkanu, u Mađarskoj i Turskoj, pa čak i da se izgradi proizvodni pogon u za rusko cjepivo u Njemačkoj, u Saskoj-Anhalt, daje Rusiji prestižnu dobit koja će se također koristiti i u političke svrhe.

Die Welt ipak naglašava da će se o uporabi ruskog cjepiva u Europskoj uniji moći govoriti tek nakon provjere Europske agencije za lijekove (EMA). Pritom  podsjeća i da je “u kolovozu 2020. Sputnik V postao prvi registrirani lijek za Covid-19 na svijetu, ali zapadne su sile to najavile kao brzopletu odluku Rusije.”



Samo se Mađarska usudila odobriti rusko cjepivo do kraja prošle godine, zbog čega je dobila salvu kritika. Mnoge su zemlje preispitale svoj stav prema cjepivu Sputnik V i zbog prekida opskrbe američkog cjepiva Pfizer koje je EMA brzo odobrila, ističe Die Welt. Rezultati treće faze kliničkog ispitivanja ruskog cjepiva Sputnik V također su mogli utjecati na mišljenje zapadnih zemalja. Ono je učinkovito 91,6%  već nakon prve doze cjepiva. Sigurnost ruskog lijeka potvrđuje činjenica da kod ispitanika nisu uočene ozbiljne nuspojave.

Ovdje možemo napomenuti i kako će  Slovačka kupiti rusko cjepivo Sputnik V. Prema riječima ministra zdravstva te zemlje Mareka Krajcija, Slovačka ne može registrirati ruski lijek na nacionalnoj razini, ali zato Ministarstvo zdravstva može izdati dozvolu za njegovu uporabu. Istodobno je naglasio kako je ova metoda primjene lijekova koja nisu odobrena od strane Europske agencije za lijekove u Slovačkoj sasvim legalna.

Navedenom komentaru njemačkog medija slobodno možemo dodati slijedeće:



postupno „padaju maske s lica“ svih onih (a bilo ih je jako puno) koji su rusko cjepivo u startu omalovažavali u smislu klasične i dobro poznate Zapadne matrice da „ništa dobro iz Rusije doći ne može, a ako i dođe onda to sigurno nije prvo“. O zlouporabama znanosti i humanosti u geopolitičke svrhe, vezano uz ovu globalnu pandemiju, kojoj svijet svjedoči u zadnjih godinu dana, više smo puta na ovom portalu upozoravali kao na nešto vrlo negativno, što samo izaziva dodatno podozrenje tj. sumnju običnih ljudi diljem svijeta da u svemu ovome „nešto nije u redu“. Jer ti obični ljudi, koje političke vođe smatraju „masama za modeliranje“ u željenom smjeru, pa makar mnogi od njih možda i bili neuki – instinktivno znaju da bi čitav svijet u velikoj zdravstvenoj krizi, kakvom se ova permanentno i prikazuje, morao surađivati, kako na znanstvenoj tako i na političkoj razini –  a što do sada nije bio slučaj. Štoviše, ne da se nije surađivalo, već su se i „podmetale noge“. U tom smislu podsjetit ćemo na riječi bivšeg američkog državnog tajnika Mike Pompa od prošloga ljeta, kada je čak najavio uvođenje američkih sankcija protiv ruskih proizvođača cjepiva Sputnik V, ruskih instituta i svih znanstvenika koji u tome sudjeluju.

Svima je već odavno jasno da su SAD (i Zapad općenito) protiv Rusije uvele dugotrajne sankcije na diplomatskoj i gospodarskoj razini i da će koristiti svaku priliku da ih i dodatno proširi do razine do koje one neće kvalitativno štetiti i njima samima. Međutim, da će se to činiti i na humanitarnoj razini, o čemu svjedoči ovaj primjer s ruskim cjepivom, ipak nije bilo za očekivati, barem ne na tako javan i otvoren način.

Jer i u doba hladnog rata iz prošloga stoljeća, kada su Istok i Zapad u političkom smislu jedni drugima prijetili nuklearnim uništenjem, zapadni (prije svega američki) i tadašnji sovjetski znanstvenici intenzivno su surađivali po pitanju opasnih epidemija, kao što je bio slučaj s epidemijom dječje paralize i pronalaskom cjepiva protiv te opake bolesti koja je 50.-ih godina harala svijetom. Političkim se elitama možda tako nešto i nije sviđalo, ali humanost i spoznaja da se tu radi o dobrobiti djece čitavoga svijeta (tako i njihove) to je nezadovoljstvo ipak stavljalo u drugi plan. O tome smo nedavno pisali objavljujući izvrsni komentar Le Monda koji iskreno preporučujemo svima pročitati (vidi poveznicu ispod teksta). Možda se u tom smislu ipak nešto promijeni. Pa neće, valjda, ljudski rod vječno ostati na razini primitivnih vremena i logike djelovanja po načelu „zakona jačeg“, u vrijeme dok je tehnologija napredovala do neslućenih razina. Jer upravo ta činjenica, o ljudskom primitivizmu i zloći, uz mogućnost korištenja naporednih i ubojitih tehnologija ako ih se želi zlouporabiti, – i je zastrašujuća.



geopolitika