Američki predsjednik Donald Trump je krajem ožujka potpisao dokument kojim se priznaje izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni. Deklaraciju je u Washingtonu potpisana u nazočnosti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Kao što smo ranije izvijestili, ovu odluku ne podržava nijedna članica Ujedinjenih naroda, kao ni sama organizacija. Odluku ne priznaje ni Europske unija, kao ni svjetske sile Rusija i Kina.
Čini se da je Trump uspio učiniti nemoguće. Sirijskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu su dali čaki ogorčeni protivnici vlade Bashara Al-Assada, poput Turske i Saudijske Arabije.
Glavni tajnik Arapske lige je Trumpovu odluku nazvao “kršenjem međunarodnog prava”, a turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavusoglu je rekao: “Sjedinjene Države ponovno su ignorirale međunarodno pravo. Međutim, njihova odluka nikada neće legitimirati izraelsku aneksiju. Naprotiv, ona će potkopati napore za mirno rješenje na Bliskom istoku i povećati napetosti u regiji.”
Saudijski dužnosnici su priznali da se ne slažu s “režimom” u Damasku, ali da oko statusa Golanske visoravni nemaju dvojbe i to je za Rijad teritorij Sirije.
Jučer je u Tunisu održan summit Arapske lige, na kojem su bili predstavnici Ujedinjenih naroda u Europske unije. Sve 22 države članice Arapske lige su jednoglasno usvojile deklaraciju u kojoj ističu da će od Međunarodnog suda pravde zatražiti “ocjenu o nelegalnosti i nevalidnosti američkog priznanja Golanske visoravni kao izraelskog teritorija”.
Predstavnici Arapske lige su u zajedničkom priopćenju osudili najnoviju Trumpovu odluku, ali i prošlogodišnju odluku da Jeruzalem prizna za glavni grad Izraela.
Na summitu Arapske lige su odbačeni i drugi stavovi Trumpove administracije, koje su čelnici arapskih država nazvali nepravednima i previše naklonjenima Izraelu. Lideri okupljeni na summitu su poručili i da će priznati Izrael samo ako ta zemlja povuče svoje trupe s okupirane Golanske visoravni, iz Istočnog Jeruzalema i sa Zapadne obale, odnosno teritorija koje je Izrael je okupirao u ratu 1967. godine.
Deklaraciju su podržali i otvoreni saveznici Washingtona, kao što su Jordan i Maroko, a Saudijska Arabija se po prvi put vratila stavovima od prije nekoliko desetljeća. Osim toga, Arapska liga je na summitu u Tunisu najavila da će Vijeću sigurnosti predložiti nacrt rezolucije kojom će osuditi američko priznanje izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni.
Slično je postupila i Organizacija islamske suradnje, koja okuplja 57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska religija. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je na sastanku Organizacije islamske suradnje (OIC) u Istanbulu odmah izjavio: “Mi ne možemo dopustiti legitimiranje okupacije Golanske visoravni.”
Ruski predsjednik Vladimir Putin je sazvao sjednicu Vijeća sigurnosti, na kojem su sve članice, stalne i nestalne, odbile američku odluku.
Uoči potpisivanja Trumpovog dekreta, Opća skupština Ujedinjenih naroda je u studenom 2018. sa 150 glasova “za” usvojila rezoluciju kojom se osuđuje izraelska okupacija Golanske visoravni. Rezolucijom se sve aktivnosti Izraela na Golanskoj visoravni tretiraju ilegalnim i kršenjem međunarodnog prava. Protiv su glasali SAD i Izrael, a suzdržano je bilo 14 zemalja, uključujući Australiju, Kamerun i Kanadu.
Na summitu Arapske lige u Tunisu su jučer bili i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, te predstavnica diplomacije Europske unije Federica Mogherini. Svi su poslali poruku podrške sirijskom suverenitetu nad Golanskom visoravni.
Bilo koja rezolucija o sirijskom sukobu mora jamčiti teritorijalnu cjelovitost Sirije, a to uključuje i Golansku visoravan, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
U obraćanju čelnicima država Arapske lige je Guterres rekao i da je “imperativno rješenje ono o dvije države, izraelske i palestinske”.
Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Federica Mogherini, rekla je kako mirno rješenje ne podrazumijeva oglušivanje o rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.
Čak je i saudijski kralj Salman rekao da “apsolutno odbacuje” bilo koje mjere koje bi se kršile sirijski suverenitet nad Golanskom visoravni.
Kralj Salman je ponovio da njegova zemlja zagovara osnivanje palestinske države na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, a prijestolnica te države bi bio Istočni Jeruzalem. Izjavio je da će palestinsko pitanje biti prioritet Saudijske Arabije sve dok Palestinci ne dobiju prava koja im pripadaju, čime se, barem deklarativno, vratio stavovima Rijada prije jačanja veza s Izraelom, koji su se počeli graditi zbog zajedničkih strahova od navodne “iranske ekspanzije”.
Ni ovaj put saudijski kralj nije propustio optužiti Iran za “kršenje međunarodnog prava i podršku terorizmu u svijetu”, prije svega u Jemenu, gdje saudijski režim, navodno, “traži mirno rješenje krize”, dok Iran daje podršku “ratnoj stranci” Ansarullah i lokalnim Huti borcima.
Domaćin summita Arapske lige, tuniški predsjednik Beji Caid Essebsi rekao je da summit treba odaslati poruku o važnosti uspostave palestinske države.
Regionalna i međunarodna stabilnost mora proizaći “iz pravednog i cjelovitog rješenja koje uključuje prava palestinskog naroda i vodi uspostavi palestinske države s Jeruzalemom kao glavnim gradom”, rekao je Essebsi.
Međutim, čak i uz ovakve izjave o Iranu, koje su bile očekivane od saudijskog monarha, ostaje činjenica da je trump odlukom o Golanu uspio učiniti nemoguće. U odbijanju njegove odluke kojom oko statusa Golana podržava cionistički entitet ujedinio je sve arapske i muslimanske zemlje i ostatak svijeta.
Iako su neki analitičari Trumpovu odluku usporedili s “Balfurskom deklaraciju” koju je 1917. godine izdao tadašnji britanski ministar vanjskih poslova Arthur Balfour, koja je “gledala s naklonošću osnivanje nacionalnog doma za židovski narod u Palestini”, ova izvršna uredba Trumpa nema ničiju potporu.
Zapravo, Trumpova odluka je donesena u pravo vrijeme, jer će minirati njegov “mirovni plan” za Bliski istok i nijedna arapska i islamska zemlja neće podržati njegov “posao stoljeća”. Njegov Golanski potez je sve toliko iritirao da su se čaki američki saveznici u islamskom svijetu vratili retorici s početka ’70-ih. Iako je saudijski princ Mohammad bin Salman medijima i režimskim novinarima u kraljevini zabranio da kritički pišu o Izraelu, izjave kralja Salmana na summitu Arapske lige, uz podršku sirijskoj teritorijalnoj cjelovitosti i palestinskom pitanju, nisu bile daleko od kritike Washingtona i Tel Aviva.
S druge strane trump je svojim potpisom podigao ugled i ohrabrio Iran i Hezbollah da zauzmu snažniji pristup u obrani Sirije i Palestine. Podsjetimo da je poznato u islamskom svijetu da se Iran i Hezbollah nikada nisu mijenjali stavove oko ovih pitanja, što se za mnoge islamske zemlje ne može reći.
Priznavanje izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni ni na koji način neće pridonijeti regionalnoj stabilnosti, kao što misli Trump. Štoviše, time se dodatno smanjuju izglede za ikakve sirijsko-izraelske pregovore o tom pitanju.
Nije jasno misli li Trump da je zaista čovjek mira, jer su načini na koje donosi jednostrane odluke sve nestabilniji. Ovim je pogazio i nepisano pravilo prema kojem su SAD u Ujedinjenim narodima više od pet desetljeća poštovale rezolucije Vijeća sigurnosti 242 i 338. Trump je uspio učiniti da izgleda kao da Washington ne samo da krši rezolucije i sporazume, već i da ne poštuje ono na što su prethodne uprave pristale. Time gubi kredibilitet ne samo u islamskom svijetu, već u međunarodnoj zajednici općenito i nikako ne može biti vjerodostojan posrednik u arapsko-izraelskom sukobu.
Trumpov posljednji potez u regiji vide kao provokaciju i zato što arapski i drugi čelnici ne znaju koji će biti njegov sljedeći potez? Hoće li Izraelu dati i egipatski Sinajski poluotok? Djelujući naprasno i bez ikakvih briga za posljedice svojih odluka Trump samo stvara više kaosa na Bliskom istoku.
Golanska objava utječe i na susjedne zemlje kao što su Jordan i Libanon, koje dijele granice sa sirijskim okupiranim teritorijem i sada se suočavaju s dodatnom sigurnosnom prijetnjom, kao i ostatak regije. Trump je dao legitimitet Netanyahuovoj vladi da u ime “izraelske sigurnosti” zatraži više teritorija na štetu ostalih, uz očito odobrenje Washingtona.
Iako Arapi nikada nisu osobito voljeli američku politiku na Bliskom istoku, oni su uglavnom imali slijedili kurs Bijele kuće, do te mjere da su u iracionalnom strahu od Irana nedavno počeli jačati savez s Izraelom.
To je sada nestalo, a ugled Amerike je narušen. U islamskom svijetu sada ne mrze samo Trumpovu politiku, već i američku upravu i državu općenito. Logika je da je jednim okom gledao na svoju kampanju 2020. u kojoj će mu trebati podrška američkih židovskih zajednica, ali je pogrešno vjerovati da svi Židovi u Americi podržavaju Netanyahuovu vladu. Ovaj pogrešan izračun je minirao i druge aktivnosti na Bliskom istoku, kao što je izgradnja anti-iranskog saveza u kojem bi bio i Izrael, a na kraju bi cijenu 2020. mogao platiti i sam američki predsjednik. Dakle, greškom ili ne, odluka o priznanju izraelske aneksije Golana je uzrokovala zbijanje redova u islamskom svijetu, koji se otvoreno usprotivio Washingtonu i Tel Avivu, neovisno o stavovima raznih vladara prema Iranu, Siriji, Hezbollahu, ratu u Jemenu i drugim pitanjima.
logično
Kao što smo ranije izvijestili, ovu odluku ne podržava nijedna članica Ujedinjenih naroda, kao ni sama organizacija. Odluku ne priznaje ni Europske unija, kao ni svjetske sile Rusija i Kina.
Čini se da je Trump uspio učiniti nemoguće. Sirijskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu su dali čaki ogorčeni protivnici vlade Bashara Al-Assada, poput Turske i Saudijske Arabije.
Glavni tajnik Arapske lige je Trumpovu odluku nazvao “kršenjem međunarodnog prava”, a turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavusoglu je rekao: “Sjedinjene Države ponovno su ignorirale međunarodno pravo. Međutim, njihova odluka nikada neće legitimirati izraelsku aneksiju. Naprotiv, ona će potkopati napore za mirno rješenje na Bliskom istoku i povećati napetosti u regiji.”
Saudijski dužnosnici su priznali da se ne slažu s “režimom” u Damasku, ali da oko statusa Golanske visoravni nemaju dvojbe i to je za Rijad teritorij Sirije.
Arapska luga, UN i EU na strani Damaska
Jučer je u Tunisu održan summit Arapske lige, na kojem su bili predstavnici Ujedinjenih naroda u Europske unije. Sve 22 države članice Arapske lige su jednoglasno usvojile deklaraciju u kojoj ističu da će od Međunarodnog suda pravde zatražiti “ocjenu o nelegalnosti i nevalidnosti američkog priznanja Golanske visoravni kao izraelskog teritorija”.
Predstavnici Arapske lige su u zajedničkom priopćenju osudili najnoviju Trumpovu odluku, ali i prošlogodišnju odluku da Jeruzalem prizna za glavni grad Izraela.
Na summitu Arapske lige su odbačeni i drugi stavovi Trumpove administracije, koje su čelnici arapskih država nazvali nepravednima i previše naklonjenima Izraelu. Lideri okupljeni na summitu su poručili i da će priznati Izrael samo ako ta zemlja povuče svoje trupe s okupirane Golanske visoravni, iz Istočnog Jeruzalema i sa Zapadne obale, odnosno teritorija koje je Izrael je okupirao u ratu 1967. godine.
Deklaraciju su podržali i otvoreni saveznici Washingtona, kao što su Jordan i Maroko, a Saudijska Arabija se po prvi put vratila stavovima od prije nekoliko desetljeća. Osim toga, Arapska liga je na summitu u Tunisu najavila da će Vijeću sigurnosti predložiti nacrt rezolucije kojom će osuditi američko priznanje izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni.
Slično je postupila i Organizacija islamske suradnje, koja okuplja 57 država u kojima je islam državna, većinska ili manjinska religija. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je na sastanku Organizacije islamske suradnje (OIC) u Istanbulu odmah izjavio: “Mi ne možemo dopustiti legitimiranje okupacije Golanske visoravni.”
Ruski predsjednik Vladimir Putin je sazvao sjednicu Vijeća sigurnosti, na kojem su sve članice, stalne i nestalne, odbile američku odluku.
Uoči potpisivanja Trumpovog dekreta, Opća skupština Ujedinjenih naroda je u studenom 2018. sa 150 glasova “za” usvojila rezoluciju kojom se osuđuje izraelska okupacija Golanske visoravni. Rezolucijom se sve aktivnosti Izraela na Golanskoj visoravni tretiraju ilegalnim i kršenjem međunarodnog prava. Protiv su glasali SAD i Izrael, a suzdržano je bilo 14 zemalja, uključujući Australiju, Kamerun i Kanadu.
FOTO – Glasanje u Ujedinjenim narodima o Golanu
Na summitu Arapske lige u Tunisu su jučer bili i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, te predstavnica diplomacije Europske unije Federica Mogherini. Svi su poslali poruku podrške sirijskom suverenitetu nad Golanskom visoravni.
Bilo koja rezolucija o sirijskom sukobu mora jamčiti teritorijalnu cjelovitost Sirije, a to uključuje i Golansku visoravan, rekao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
U obraćanju čelnicima država Arapske lige je Guterres rekao i da je “imperativno rješenje ono o dvije države, izraelske i palestinske”.
Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Federica Mogherini, rekla je kako mirno rješenje ne podrazumijeva oglušivanje o rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.
Čak je i saudijski kralj Salman rekao da “apsolutno odbacuje” bilo koje mjere koje bi se kršile sirijski suverenitet nad Golanskom visoravni.
Kralj Salman je ponovio da njegova zemlja zagovara osnivanje palestinske države na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, a prijestolnica te države bi bio Istočni Jeruzalem. Izjavio je da će palestinsko pitanje biti prioritet Saudijske Arabije sve dok Palestinci ne dobiju prava koja im pripadaju, čime se, barem deklarativno, vratio stavovima Rijada prije jačanja veza s Izraelom, koji su se počeli graditi zbog zajedničkih strahova od navodne “iranske ekspanzije”.
Ni ovaj put saudijski kralj nije propustio optužiti Iran za “kršenje međunarodnog prava i podršku terorizmu u svijetu”, prije svega u Jemenu, gdje saudijski režim, navodno, “traži mirno rješenje krize”, dok Iran daje podršku “ratnoj stranci” Ansarullah i lokalnim Huti borcima.
Domaćin summita Arapske lige, tuniški predsjednik Beji Caid Essebsi rekao je da summit treba odaslati poruku o važnosti uspostave palestinske države.
Regionalna i međunarodna stabilnost mora proizaći “iz pravednog i cjelovitog rješenja koje uključuje prava palestinskog naroda i vodi uspostavi palestinske države s Jeruzalemom kao glavnim gradom”, rekao je Essebsi.
Međutim, čak i uz ovakve izjave o Iranu, koje su bile očekivane od saudijskog monarha, ostaje činjenica da je trump odlukom o Golanu uspio učiniti nemoguće. U odbijanju njegove odluke kojom oko statusa Golana podržava cionistički entitet ujedinio je sve arapske i muslimanske zemlje i ostatak svijeta.
Iako su neki analitičari Trumpovu odluku usporedili s “Balfurskom deklaraciju” koju je 1917. godine izdao tadašnji britanski ministar vanjskih poslova Arthur Balfour, koja je “gledala s naklonošću osnivanje nacionalnog doma za židovski narod u Palestini”, ova izvršna uredba Trumpa nema ničiju potporu.
Zapravo, Trumpova odluka je donesena u pravo vrijeme, jer će minirati njegov “mirovni plan” za Bliski istok i nijedna arapska i islamska zemlja neće podržati njegov “posao stoljeća”. Njegov Golanski potez je sve toliko iritirao da su se čaki američki saveznici u islamskom svijetu vratili retorici s početka ’70-ih. Iako je saudijski princ Mohammad bin Salman medijima i režimskim novinarima u kraljevini zabranio da kritički pišu o Izraelu, izjave kralja Salmana na summitu Arapske lige, uz podršku sirijskoj teritorijalnoj cjelovitosti i palestinskom pitanju, nisu bile daleko od kritike Washingtona i Tel Aviva.
S druge strane trump je svojim potpisom podigao ugled i ohrabrio Iran i Hezbollah da zauzmu snažniji pristup u obrani Sirije i Palestine. Podsjetimo da je poznato u islamskom svijetu da se Iran i Hezbollah nikada nisu mijenjali stavove oko ovih pitanja, što se za mnoge islamske zemlje ne može reći.
Priznavanje izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni ni na koji način neće pridonijeti regionalnoj stabilnosti, kao što misli Trump. Štoviše, time se dodatno smanjuju izglede za ikakve sirijsko-izraelske pregovore o tom pitanju.
Nije jasno misli li Trump da je zaista čovjek mira, jer su načini na koje donosi jednostrane odluke sve nestabilniji. Ovim je pogazio i nepisano pravilo prema kojem su SAD u Ujedinjenim narodima više od pet desetljeća poštovale rezolucije Vijeća sigurnosti 242 i 338. Trump je uspio učiniti da izgleda kao da Washington ne samo da krši rezolucije i sporazume, već i da ne poštuje ono na što su prethodne uprave pristale. Time gubi kredibilitet ne samo u islamskom svijetu, već u međunarodnoj zajednici općenito i nikako ne može biti vjerodostojan posrednik u arapsko-izraelskom sukobu.
Trumpov posljednji potez u regiji vide kao provokaciju i zato što arapski i drugi čelnici ne znaju koji će biti njegov sljedeći potez? Hoće li Izraelu dati i egipatski Sinajski poluotok? Djelujući naprasno i bez ikakvih briga za posljedice svojih odluka Trump samo stvara više kaosa na Bliskom istoku.
Golanska objava utječe i na susjedne zemlje kao što su Jordan i Libanon, koje dijele granice sa sirijskim okupiranim teritorijem i sada se suočavaju s dodatnom sigurnosnom prijetnjom, kao i ostatak regije. Trump je dao legitimitet Netanyahuovoj vladi da u ime “izraelske sigurnosti” zatraži više teritorija na štetu ostalih, uz očito odobrenje Washingtona.
Iako Arapi nikada nisu osobito voljeli američku politiku na Bliskom istoku, oni su uglavnom imali slijedili kurs Bijele kuće, do te mjere da su u iracionalnom strahu od Irana nedavno počeli jačati savez s Izraelom.
To je sada nestalo, a ugled Amerike je narušen. U islamskom svijetu sada ne mrze samo Trumpovu politiku, već i američku upravu i državu općenito. Logika je da je jednim okom gledao na svoju kampanju 2020. u kojoj će mu trebati podrška američkih židovskih zajednica, ali je pogrešno vjerovati da svi Židovi u Americi podržavaju Netanyahuovu vladu. Ovaj pogrešan izračun je minirao i druge aktivnosti na Bliskom istoku, kao što je izgradnja anti-iranskog saveza u kojem bi bio i Izrael, a na kraju bi cijenu 2020. mogao platiti i sam američki predsjednik. Dakle, greškom ili ne, odluka o priznanju izraelske aneksije Golana je uzrokovala zbijanje redova u islamskom svijetu, koji se otvoreno usprotivio Washingtonu i Tel Avivu, neovisno o stavovima raznih vladara prema Iranu, Siriji, Hezbollahu, ratu u Jemenu i drugim pitanjima.
logično
