Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, na inicijativu pravobraniteljice za djecu i u povodu Dana sigurnijeg interneta, organizirali su 10. veljače tematsku sjednicu pod nazivom „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“.
Uvodna izlaganja na tematskoj sjednici održali su: pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, Mirela Rašić,voditeljica odjela Političko izvještavanje i analize u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj „Sigurnost djece na internetu“, prof.dr.sc. Gvozden Srećko Flego, član Odbora za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskoga sabora i doc. dr. Igor Kanižaj, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i DKMK.
U pozivu za tematsku sjednicu istaknuto je slijedeće:
Polazeći od načela sudjelovanja (participacije), kao neizostavne sastavnice prava djeteta, smatramo da dijete i u području medija treba biti subjekt - aktivni nositelj svojih prava. To znači da svakom djetetu treba omogućiti siguran pristup medijima te sadržajima važnim za njegovu dobrobit i razvoj, kao i stjecanje medijske pismenosti i razvoj medijske kulture na svim razinama odgoja i obrazovanja, napose u obveznom školovanju. Široka dostupnost interneta putem nove tehnologije daje dodatnu težinu ovim pitanjima jer je, uz izvanredne poticajne mogućnosti učenja i druženja, donijela nove rizike i opasnosti za djecu. Unatoč mnogim inicijativama na ovom području, u Hrvatskoj još nema jasne politike rješavanja ove problematike. Zato smatramo vrlo važnim raspraviti o ovoj temi na zajedničkoj tematskoj sjednici saborskih odbora i donijeti zaključke koji će ubrzati korake u ostvarivanju prava djece u području medija.
Nakon rasprave u kojoj su se sudionici složili oko većine izazova koje postavlja internet, donijete su preporuke uz tematsku sjednicu:
Priznajući da je medijska pismenost jedna od važnih životnih kompetencija, brojne države članice Europske unije svojim građanima omogućuju različite formalne i neformalne oblike i sadržaje usmjerene podizanju razine medijske pismenosti i kulture, te tako pridonose razvitku demokratskih procesa, istodobno štiteći korisnike medija od mogućih zloporaba i opasnosti. Pritom osobito važno mjesto pripada zaštiti dobrobiti i prava djece, kako bi im se omogućilo siguran pristup i tradicionalnim i novim medijima te sadržajima važnim za njihovu dobrobit i razvoj.
Programi razvoja medijske pismenosti trebaju omogućiti djeci razumijevanje načina funkcioniranja medija, razvoj kritičkog pristupa medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje, kao i za vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na Internetu i u drugim medijima.
Potaknuti potrebama djece i pozitivnim europskim primjerima predlažemo:
• da Republika Hrvatska što prije usvoji i u potpunosti provodi i poštuje temeljne europske preporuke i rezolucije koje se odnose na medijsku pismenost te da uvede programe medijskoga obrazovanja i odgoja (uključujući učenje o sigurnom korištenju interneta) na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, kao i kroz institucije i organizacije civilnoga društva koje pružaju neformalno obrazovanje,
• da medijska pismenost dobije mjesto u javnim politikama te da se državna tijela Republike Hrvatske aktivnije uključe u EU program "Stvorimo bolji Internet za djecu", "Sigurniji Internet" te mrežu INSAFE u skladu s Digitalnom agendom Europske unije, s ciljem poticanja škola, učitelja, roditelja i skrbnika na aktivno sudjelovanje u edukaciji djece za primjereno, odgovorno i sigurno korištenje medija, napose Interneta,
• da Vlada RH, a osobito Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture i Ministarstvo socijalne politike i mladih te jedinice lokalne i regionalne samouprave, poduzmu sve što je moguće kako bi se svakom djetetu, neovisno o prilikama u kojima živi, osigurao slobodan pristup tradicionalnim i suvremenim, posebno elektroničkim medijima (u školi, knjižnici, domovima i centrima za djecu i mlade i drugim mjestima gdje djeca uče i provode slobodno vrijeme) i odgovarajućim pozitivnim sadržajima za djecu,
• da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigura uvjete za ostvarivanje programa medijske pismenosti i sigurnosti na Internetu za svu djecu na svim razinama odgoja i obrazovanja, napose u obveznom školovanju te za obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja, odnosno stručnih suradnika u školama, za kompetentno izvođenje ovih programa.
• da sva sveučilišta u Republici Hrvatskoj u svoje nastavne programe uključe nove pristupe istraživanjima i poučavanju medijske pismenosti, da se na sveučilištima i drugim znanstveno-istraživačkim institucijama potiču sustavna istraživanja u ovom području, kao i da se osnivaju centri za istraživanje i razvoj medijske pismenosti (npr. Centar za djecu i medije, Centar za medijsku pismenost i sl.)
• sustavno poticati telekomunikacijske tvrtke i davatelje audiovizualnih usluga na proaktivno djelovanje u zaštiti najmlađih kroz proizvodnju kvalitetnih multimedijskih obrazovnih sadržaja, kao i educiranje korisnika,
• apelirati na tvrtke i institucije da stvaraju pozitivne, kvalitetne, djeci primjerene online sadržaje, štite osobne podatke te da rade na sprječavanju negativnih, nasilnih sadržaja te govora mržnje,
• državne agencije i institucije poput HAKOM-a i Vijeća za elektroničke medije trebaju aktivno poticati i financirati aktivnosti kojima se stvara bolji/sigurniji Internet i provodi medijsko opismenjavanje djece,
• potaknuti medijske djelatnike, posebno glavne urednike i vlasnike tiskanih i elektroničkih medija, na sudjelovanje u programima medijske pismenosti, odgovorno ponašanje, poštivanje profesionalnih i etičkih standarda struke, osobito kada je riječ o izvještavanju o djeci, zaštiti njihova dostojanstva i poštivanju prava djece,
• da državne ustanove i nadležna ministarstava sustavno prate provođenje medijskih zakona kojima se štiti sigurnost i pravo na privatnost djece, te ljudska prava mladih i odraslih,
• da pravosudna tijela u Republici Hrvatskoj s posebnim interesom i osjetljivošću u redovitoj sudskoj praksi posvećuju osobitu pažnju zaštiti identiteta djece i mladih.
Uvodna izlaganja na tematskoj sjednici održali su: pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, Mirela Rašić,voditeljica odjela Političko izvještavanje i analize u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj „Sigurnost djece na internetu“, prof.dr.sc. Gvozden Srećko Flego, član Odbora za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskoga sabora i doc. dr. Igor Kanižaj, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i DKMK.
U pozivu za tematsku sjednicu istaknuto je slijedeće:
Polazeći od načela sudjelovanja (participacije), kao neizostavne sastavnice prava djeteta, smatramo da dijete i u području medija treba biti subjekt - aktivni nositelj svojih prava. To znači da svakom djetetu treba omogućiti siguran pristup medijima te sadržajima važnim za njegovu dobrobit i razvoj, kao i stjecanje medijske pismenosti i razvoj medijske kulture na svim razinama odgoja i obrazovanja, napose u obveznom školovanju. Široka dostupnost interneta putem nove tehnologije daje dodatnu težinu ovim pitanjima jer je, uz izvanredne poticajne mogućnosti učenja i druženja, donijela nove rizike i opasnosti za djecu. Unatoč mnogim inicijativama na ovom području, u Hrvatskoj još nema jasne politike rješavanja ove problematike. Zato smatramo vrlo važnim raspraviti o ovoj temi na zajedničkoj tematskoj sjednici saborskih odbora i donijeti zaključke koji će ubrzati korake u ostvarivanju prava djece u području medija.
Nakon rasprave u kojoj su se sudionici složili oko većine izazova koje postavlja internet, donijete su preporuke uz tematsku sjednicu:
Priznajući da je medijska pismenost jedna od važnih životnih kompetencija, brojne države članice Europske unije svojim građanima omogućuju različite formalne i neformalne oblike i sadržaje usmjerene podizanju razine medijske pismenosti i kulture, te tako pridonose razvitku demokratskih procesa, istodobno štiteći korisnike medija od mogućih zloporaba i opasnosti. Pritom osobito važno mjesto pripada zaštiti dobrobiti i prava djece, kako bi im se omogućilo siguran pristup i tradicionalnim i novim medijima te sadržajima važnim za njihovu dobrobit i razvoj.
Programi razvoja medijske pismenosti trebaju omogućiti djeci razumijevanje načina funkcioniranja medija, razvoj kritičkog pristupa medijskim sadržajima, stjecanje vještina digitalne pismenosti te osposobljavanje za korištenje, kao i za vlastito stvaranje pozitivnih sadržaja na Internetu i u drugim medijima.
Potaknuti potrebama djece i pozitivnim europskim primjerima predlažemo:
• da Republika Hrvatska što prije usvoji i u potpunosti provodi i poštuje temeljne europske preporuke i rezolucije koje se odnose na medijsku pismenost te da uvede programe medijskoga obrazovanja i odgoja (uključujući učenje o sigurnom korištenju interneta) na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, kao i kroz institucije i organizacije civilnoga društva koje pružaju neformalno obrazovanje,
• da medijska pismenost dobije mjesto u javnim politikama te da se državna tijela Republike Hrvatske aktivnije uključe u EU program "Stvorimo bolji Internet za djecu", "Sigurniji Internet" te mrežu INSAFE u skladu s Digitalnom agendom Europske unije, s ciljem poticanja škola, učitelja, roditelja i skrbnika na aktivno sudjelovanje u edukaciji djece za primjereno, odgovorno i sigurno korištenje medija, napose Interneta,
• da Vlada RH, a osobito Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture i Ministarstvo socijalne politike i mladih te jedinice lokalne i regionalne samouprave, poduzmu sve što je moguće kako bi se svakom djetetu, neovisno o prilikama u kojima živi, osigurao slobodan pristup tradicionalnim i suvremenim, posebno elektroničkim medijima (u školi, knjižnici, domovima i centrima za djecu i mlade i drugim mjestima gdje djeca uče i provode slobodno vrijeme) i odgovarajućim pozitivnim sadržajima za djecu,
• da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osigura uvjete za ostvarivanje programa medijske pismenosti i sigurnosti na Internetu za svu djecu na svim razinama odgoja i obrazovanja, napose u obveznom školovanju te za obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja, odnosno stručnih suradnika u školama, za kompetentno izvođenje ovih programa.
• da sva sveučilišta u Republici Hrvatskoj u svoje nastavne programe uključe nove pristupe istraživanjima i poučavanju medijske pismenosti, da se na sveučilištima i drugim znanstveno-istraživačkim institucijama potiču sustavna istraživanja u ovom području, kao i da se osnivaju centri za istraživanje i razvoj medijske pismenosti (npr. Centar za djecu i medije, Centar za medijsku pismenost i sl.)
• sustavno poticati telekomunikacijske tvrtke i davatelje audiovizualnih usluga na proaktivno djelovanje u zaštiti najmlađih kroz proizvodnju kvalitetnih multimedijskih obrazovnih sadržaja, kao i educiranje korisnika,
• apelirati na tvrtke i institucije da stvaraju pozitivne, kvalitetne, djeci primjerene online sadržaje, štite osobne podatke te da rade na sprječavanju negativnih, nasilnih sadržaja te govora mržnje,
• državne agencije i institucije poput HAKOM-a i Vijeća za elektroničke medije trebaju aktivno poticati i financirati aktivnosti kojima se stvara bolji/sigurniji Internet i provodi medijsko opismenjavanje djece,
• potaknuti medijske djelatnike, posebno glavne urednike i vlasnike tiskanih i elektroničkih medija, na sudjelovanje u programima medijske pismenosti, odgovorno ponašanje, poštivanje profesionalnih i etičkih standarda struke, osobito kada je riječ o izvještavanju o djeci, zaštiti njihova dostojanstva i poštivanju prava djece,
• da državne ustanove i nadležna ministarstava sustavno prate provođenje medijskih zakona kojima se štiti sigurnost i pravo na privatnost djece, te ljudska prava mladih i odraslih,
• da pravosudna tijela u Republici Hrvatskoj s posebnim interesom i osjetljivošću u redovitoj sudskoj praksi posvećuju osobitu pažnju zaštiti identiteta djece i mladih.
