Impresivna je brzina kojom Tomislav Karamarko ispunjava svoja "najvažnija" predizborna obećanja. Na HRT-u se čistke provode munjevitom brzinom, a vodeće pozicije zauzimaju članovi HDZ-ove novinarske sekcije. Nepoćudnim "ljevičarskim" neprofitnim medijima ukinuto je financiranje, a Vijeće za elektroničke medije, koje se drznulo na tri dana oduzeti koncesiju za emitiranje lokalnoj stranačkoj televiziji Z1 zbog širenja govora mržnje, ksenofobije, diskriminacije i nesnošljivosti, Vlada je razriješila.

Na red je došao "državni neprijatelj broj 1", bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, kojega je Karamarko "proganjao" cijelu predizbornu kampanju, najavljujući da će mu ukinuti Ured. Početkom studenog prošle godine objavio je da će "ako postane premijer, odmah ministrima i zastupnicima smanjiti plaće za 25 posto" (što je očito manje važno obećanje jer ga još nema ni na vidiku), ali i da će "zbog štednje ukinuti Ured bivšeg predsjednika", obrazloživši kako je "očekivao od bivšeg predsjednika da će sam ukinuti svoj ured koji troši do četiri milijuna kuna, što bi bilo dostatno za 500 poticaja mladim obiteljima i novorođenoj djeci". Pritom je bio ili potpuno neupućen ili je, što je vjerojatnije, svjesno obmanjivao javnost, jer je prošlogodišnji proračun Mesićeva ureda iznosio oko 800 tisuća kuna.

Za ovogodišnji proračun za Mesićev je ured bilo predviđeno 777 tisuća kuna. Nakon objavljivanja prijedloga proračuna, Most je najavio amandman prema kojem bi se s te stavke uzelo 600 tisuća kuna i preusmjerilo za potrebe civilnih invalida Domovinskog rata (podsjetimo, Mostov "stručnjak" Miro Bulj prije toga se na Mesića obrušio zbog trošenja desetaka milijuna kuna na godinu). Time je već, praktički, onemogućen rad Mesićeva ureda, međutim, novi su vlastodršci u svom osvetničkom pohodu na neistomišljenike odlučili od 1. svibnja ove godine Mesiću oduzeti ured, smješten u državnoj vili u Grškovićevoj ulici u Zagrebu, službeni automobil i vozača, a ostaviti mu tek osiguranje.

Ministarstvo uprave pripremilo je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, po kojemu se "i nadalje osigurava nastavak korištenja dijela prava koje se odnosi na fizičku zaštitu sukladno posebnim provedbenim propisima, na teret državnog proračuna Republike Hrvatske u istom opsegu, uz mogućnost trajnog korištenja, a predlaže prestanak prava na korištenje uredskih prostorija na teret državnog proračuna, uključujući ostala prava povezana uz rad ureda, kao i prestanak prava na osobnog vozača i službeno osobno vozilo".

Kako obrazlaže Ministarstvo uprave, "prestanak prava na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo i mogućnost trajnog korištenja tih prava na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, u odnosu na predsjednika Republike Hrvatske koji je ta prava ostvario prema Zakonu o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti (Narodne novine broj 105/04), ocjenjuje se primjerenim trenutnim gospodarskim uvjetima u Republici Hrvatskoj, a posebice uzevši u obzir da navedeni ured nema javno objavljeni učinak svoga poslovanja koji bi opravdao njegovo financiranje".

Izmjenama tog Zakona iz veljače 2013. godine, pravo na korištenje ureda bivšeg predsjednika RH-a ograničeno je na pet godina, s izuzetkom Mesića, kako bi se izbjeglo retroaktivno djelovanje zakona budući da je on ta prava već stekao i koristio na temelju postojećeg zakona. Ustavom RH, naime, zabranjeno je povratno, odnosno, retroaktivno djelovanje zakona i ostalih propisa, osim iznimno zbog posebno opravdanih razloga dopušta se retroaktivno djelovanje pojedinih odredaba zakona. Usto, retroaktivnost unosi i pravnu nesigurnost.

U najnovijem Prijedlogu izmjena tog zakona navodi se kako će se njime ostvariti ušteda u državnom proračuna od 600 tisuća kuna te se objašnjava da "Zakon stupa na snagu 1. svibnja 2016. godine, kako bi se predsjedniku Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, koji je ostvario pravo na korištenje ureda prema Zakonu o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti omogućio primjereni rok za dovršetak započetih aktivnosti, kao i rješavanje radnopravnog statusa državnih službenika zaposlenih u uredu".

Da je vladajućima važno što prije obračunati se s političkim neistomišljenicima, govori i činjenica da predlažu da se zakon donese u hitnom postupku. Objašnjavaju da "je odredbom članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predviđeno da se Zakon, iznimno, može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi". Osobito opravdani razlozi za objedinjeno čitanje u ovom slučaju su u tome što se "ovim Prijedlogom zakona uređuje samo jedno pitanje, koje se odnosi na prestanak prava na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo po prestanku obnašanja dužnosti predsjednika Republike Hrvatske koji je ta prava ostvario temeljem Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti što se u cijelosti može raspraviti u objedinjenom čitanju, bez dodatnog utroška vremena i financijskih sredstava angažiranih u dva čitanja".

Bivši predsjednik Stjepan Mesić ovaj prijedlog zakona u ovom trenutku nije htio komentirati jer ga nitko o tome nije službeno obavijestio. Stoga sada prenosimo njegov komentar od prije nekoliko dana, kada je bila riječ samo o uskraćivanju 600 tisuću kuna, ali ne i oduzimanju ureda. "Boriti se protiv mojih uvjerenja, u prvome redu protiv čvrste privrženosti antifašizmu, praktičnim ukidanjem toga Ureda, jalov je pokušaj. Jer, mene ni Sabor, ni Vlada ne mogu ukinuti. Dok sam živ, smatrat ću svojom obvezom raditi na korist zemlje kojoj sam imao čast deset godina biti na čelu. I zastupati ista ona stanovišta koja su mi omogućila dvije izborne pobjede na izravnim izborima za predsjednika Republike Hrvatske", poručio je u srijedu Mesić, istaknuvši posebno da ga time "neće ušutkati".

Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović također je za sada odbila komentirati zakonski prijedlog koji ide iz njezina Ministarstva, pravdajući se "vikendom s obitelji i prijateljima". "Danas mi je subota i upravo s obitelji i prijateljima spremam se na ranu večeru, pa se ispričavam i molim da se čujemo u ponedjeljak te vas molim da se ubuduće ako imate bilo kakvo pitanje čujemo u radno vrijeme jer mi je tako puno zgodnije, a sada sam na privatnom druženju", ljubazno nas je otpravila ministrica Jurlina Alibegović. Ovaj put ćemo joj progledati kroz prste jer je još nova na ministarskoj poziciji pa vjerojatno još nije do kraja osvijestila da, poput novinara, ni ona nema privatno vrijeme ni slobodne vikende.

Mesićev nasljednik, danas također bivši predsjednik RH Ivo Josipović, odbio je pravo korištenja ureda bivšeg predsjednika na što je imao pravo pet godina nego se vratio na staro radno mjesto koje ga je čekalo na Pravnom fakultetu. Josipović u ovom prijedlogu ne vidi ustavno-pravni problem zbog retroaktivnosti. "I Ustavni je sud, kada govori o stečenim pravima i retroaktivnosti, odvojio neka pitanja koja su strogo osobne naravi gdje pojedinac, državni dužnosnik, ima pravo reflektirati na trajnost i stabilnost, poput pitanja mirovine na način da se na dužnosnika primjenjuje ono pravilo koje je zatečeno u trenutku kada je stupio na dužnost od onih prava koja nisu te naravi nego su dio političke volje, pri čemu je Ustavni sud izričito spomenuo ured bivšeg predsjednika".

Što se političkog aspekta te odluke tiče, Josipović naglašava da se treba gledati u našem kontekstu. "Većina država ima određene 'privilegije' za bivše predsjednike, recimo, Talijanima su bivši predsjednici doživotni senatori i na taj im način osiguravaju ured za rad i plaćaju ih, Slovenci imaju ograničen ured bivšeg predsjednika", objašnjava Josipović. "Što se mene tiče, Mesić je odigrao pozitivnu ulogu dok je bio predsjednik dva mandata, a i sada radi dobar posao. Bio sam s njim na nekim skupovima na kojima je imao dobre govore i mislim da doprinosi ugledu zemlje. Drugo je pitanje zašto vlast ne koristi bivšeg predsjednika koji se, za razliku od mene, odlučio maknuti iz dnevne politike, zašto ne koristi njegova iskustva, veze, poznanstva, pogotovo zato što mu se gospodarstvenici javljaju i traže od njega pomoć. Koliko u tome uspijeva, ne znam, ali znam da im svojim kontaktima nastoji pomoći", kaže Josipović.

"Pođimo od toga da Mesić nije beskoristan i niškorist, kako vladajući bezobrazno ističu, pa čak i uzmimo u obzir gospodarsko stanje u državi i razmotrimo treba li to financirati na nekoj nižoj razini ili možda preko neke zaklade u kojoj bi participirali oni kojima pomaže, ali ovako ukinuti ured, a da se s njim nije razgovaralo, to je, najblaže rečeno nekorektno prema čovjeku koji je, praktički od osnutka države u vrhu politike", poručuje.

Josipović pita i zašto od Mesića nisu tražili da im podnese izvještaj o učincima svog rada, kada mu to već spočitavaju. "Nije bio običaj da Mesić objavljuje takva izvješća jer on formalno nije bio dužnosnik, ali što ga Vlada nije pitala – 'Stipe, objasni nam što si napravio'", veli Josipović koji u tome vidi formalni izgovor za ukidanje ureda. "Možda im takav njegov izvještaj ne bi valjao, ali barem su mogli pitati o čemu je riječ", zaključuje Josipović koji ne smatra da ureda a priori mora biti, ali način na koji su to odlučili napraviti je, kaže, politički prostakluk i nekorektnost.

"Politički poštenije bi bilo da su donijeli Zakon o ukidanju Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske nakon prestanka obnašanja dužnosti, a ne podmetati ovakve podlosti", smatra Josipović. Podsjeća da je on od početka govorio kako neće koristiti to pravo, ali da se u načelu predsjednika države ne šalje na burzu rada, kao ni predsjednika Ustavnog suda ili Sabora, to više što mi nemamo sustav poput američkog u kojemu, na primjer, Bill Clinton naplaćuje predavanje ili bilo kakvo pojavljivanje 50 tisuća dolara, niti imamo infrastrukturu koja podržava kapitalizaciju statusa bivšeg predsjednika, zaključuje Josipović.

Iz kruga Mesićevih bliskih suradnika stiže objašnjenje da je na svakom njegovu inozemnom putovanju uz njega bio ambasador ili netko iz veleposlanstva koji je o Mesićevim aktivnostima slao bilješke na sve moguće adrese od MVEP-a, Vlade, Ureda predsjednika do HGK i drugdje te da Mesić nije prihvatio poziv ni na jedno putovanje ako organizator nije pokrivao sve troškove.