Ukrajina se 2014. prevratom oslobodila proruske vladajuće elite i jarma Moskve. Svi su očekivali prosperitet, bolju suradnju s EU, slobodu tržišta i putovanja, rast standarda, nova radna mjesta i nove tehnologije.
Danas, nešto više od četiri godine nakon državnog udara i provedbe strukturnih reformi koje su tražili Bruxelles i MMF, za Ukrajinu se može reći da je jedna od najsiromašnijih europskih zemalja. Iako je i 2013. godine bila u problemima, kao većina zemalja u Europi i svijetu, situacija je ipak bila puno bolja i stanovništvo Ukrajine je moglo živjeti. Nije bilo bogato, ali je imalo neku sigurnost. Ako izuzmemo mali dio elite, poduzetnika i visokih državnih službenika ostali doslovno nemaju za kruh. I ovo nisu vijesti koje objavljuje ruska propaganda, nego statistički podaci Kijeva i Svjetske banke.
U usporedbi s 2013. godinom, nakon koje su uslijedile demokratske promjene i reforme, razina siromaštva u Ukrajini je značajno narasla. Ukrajinske Vijesti javljaju kako građani zemlje sve više štede na hrani i odjeći, a oko polovice stanovništva zemlje preživljava s manje od 5 dolara dnevno ili 130 ukrajinskih grivna. Ekonomist Andrej Novak pojašnjava da se tako određuje kriterije siromaštva i to bi bilo mjesečno 4358 grivna po mjesečno po osobi, dok 25% građana živi na samoj granici ekstremnog siromaštva, prenose Vijesti.
“Naši umirovljenici, čak i 50% stanovništva, ne mogu se pohvaliti takvim prihodima. Dakle, nema ničega iznenađujuće u ovim brojkama”, kaže Andrej Novak.
Svjetska banka je potvrdila ove podatke, koje je nazvala “šokantnima”. Vijesti navode kako je ekonomska kriza, koja je započela u Ukrajini 2014. godine, dovela je do povećanja siromaštva u zemlji od 67%.
Novinari su analizirali što si Ukrajinci sada mogu priuštiti i što su mogli kupovati prije dolaska “demokracije” i provedbe dijela “strukturnih reformi”.
U nekim dijelovima ima “napretka”. Na primjer, ranije se s prosječnom plaćom moglo kupiti manje krumpira i heljde, ali se situacija s mesom, kruhom i prijevozom drastično pogoršala. Na primjer, prosječna ukrajinska obitelj si može si priuštiti 2,2 puta manje ovih proizvoda, a piletine 1,7 puta manje. Također, Ukrajinci sve manje kupuju meso, koje mijenjaju jajima, čija cijena još nije toliko narasla. Osim toga, naglo se smanjila potrošnja ribe i plodova mora i voća.
Prema riječima stručnjaka, još dva čimbenika svjedoče o porastu siromaštva, a to je porast potrošačkog kreditiranja i porast prodaje rabljene odjeće u takozvanim “second hand shopovima”.
Sociolozi tvrtke Research & Branding Group, koji su krajem prošle godine proveli istraživanje o tome što štede Ukrajinci, tvrde kako većina građana nastavlja smanjivati potrošnju na odjeću (56%) i hranu (50%).
Što se tiče zajmova, tijekom 2017. je njihov volumen porastao za 40%, ali analitičari ovaj trend pridaje dugoročnom padu prihoda građana i potrošene štednje koje su čuvali za crne dane, zbog čega se sada sve više pribjegava maloprodajnim kreditiranjima, što konkretno znači ulazak u minus na bankovnim karticama.
“Nema ničega iznenađujućeg u činjenici da u Ukrajini ima više siromašnih”, kaže Novak.
“Prvo, u zemlji je tijekom proteklih došlo je do velike devalvacije nacionalne valute, grivne. Drugo, likvidirano je na desetke banaka s depozitima Ukrajinaca. Samo ti čimbenici su bili dovoljno da dođe do velikog osiromašenja stanovništva”, zaključuje ukrajinski stručnjak.
Ako je prije 2014. godine 15% stanovništva Ukrajine živjelo ispod granice siromaštva, danas ih je 25%. U Ukrajini, najvećem rezervatu plodne zemlje u Europi i geografski važnom mjesto na raskrižju Europe i Azije, državna politika u pogledu gospodarskog razvoja zaostaje za 20 godina”, priopćila je Svjetska banka.
Osim toga, direktorica Svjetske banke za Ukrajinu, Bjelorusija i Moldaviju, Satu Kähkönen, istaknula je da je Kijev dobio mnogo više novca od ostalih.
“Kijev je dobio 5,5 milijardi dolara. Pola sredstava, 2,5 milijarde dolara, za razne investicijske projekte, plus 2 milijarde dolara za potporu regionalnim proračunima za provedbe reformi, te još 500 milijuna dolara za opskrbu plinom. Nažalost, ovaj novac nije upotrijebljen u cijelosti i čekamo odluke vlade Ukrajine”, ljutito je odgovorila Satu Kähkönen.
Izvješće Svjetske banke navodi kako je razina siromaštva u zemlji u protekle četiri godine porasla za 67%.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, Ukrajina je na razini najsiromašnijih azijskih zemalja i država ekvatorijalne Afrike.
U ovom izračunu nisu navedene brojke porasta cijena komunalnih usluga, plina, grijanja, vode i stanarine. Tvrtka Research & Branding Group Agencija upozorava da nije u obzir uzela najveću stavku izdataka tijekom godina – komunalne naknade. Ako je prosjek komunalija za dvosobni stan u glavnom gradu 2013. obitelj plaćala 400 grivna mjesečno, danas plaća 2500 grivna.
Provladin ekonomist Aleksandar Ohrimenko nije tako pesimističan, jer Svjetska banka ne uzima u obzir činjenicu da se u Ukrajini cijele plaće “isplaćuju u kuverti”, pod posebnim slobodnim ugovorima, te da siromasi “zapravo imaju puno veće prohode od prosjeka, kao i planove za sivu zaradu”. Vrlo ohrabrujuće, iako je svima u Ukrajini jasno da su to obične gluposti.
logično
Danas, nešto više od četiri godine nakon državnog udara i provedbe strukturnih reformi koje su tražili Bruxelles i MMF, za Ukrajinu se može reći da je jedna od najsiromašnijih europskih zemalja. Iako je i 2013. godine bila u problemima, kao većina zemalja u Europi i svijetu, situacija je ipak bila puno bolja i stanovništvo Ukrajine je moglo živjeti. Nije bilo bogato, ali je imalo neku sigurnost. Ako izuzmemo mali dio elite, poduzetnika i visokih državnih službenika ostali doslovno nemaju za kruh. I ovo nisu vijesti koje objavljuje ruska propaganda, nego statistički podaci Kijeva i Svjetske banke.
U usporedbi s 2013. godinom, nakon koje su uslijedile demokratske promjene i reforme, razina siromaštva u Ukrajini je značajno narasla. Ukrajinske Vijesti javljaju kako građani zemlje sve više štede na hrani i odjeći, a oko polovice stanovništva zemlje preživljava s manje od 5 dolara dnevno ili 130 ukrajinskih grivna. Ekonomist Andrej Novak pojašnjava da se tako određuje kriterije siromaštva i to bi bilo mjesečno 4358 grivna po mjesečno po osobi, dok 25% građana živi na samoj granici ekstremnog siromaštva, prenose Vijesti.
“Naši umirovljenici, čak i 50% stanovništva, ne mogu se pohvaliti takvim prihodima. Dakle, nema ničega iznenađujuće u ovim brojkama”, kaže Andrej Novak.
Svjetska banka je potvrdila ove podatke, koje je nazvala “šokantnima”. Vijesti navode kako je ekonomska kriza, koja je započela u Ukrajini 2014. godine, dovela je do povećanja siromaštva u zemlji od 67%.
Novinari su analizirali što si Ukrajinci sada mogu priuštiti i što su mogli kupovati prije dolaska “demokracije” i provedbe dijela “strukturnih reformi”.
U nekim dijelovima ima “napretka”. Na primjer, ranije se s prosječnom plaćom moglo kupiti manje krumpira i heljde, ali se situacija s mesom, kruhom i prijevozom drastično pogoršala. Na primjer, prosječna ukrajinska obitelj si može si priuštiti 2,2 puta manje ovih proizvoda, a piletine 1,7 puta manje. Također, Ukrajinci sve manje kupuju meso, koje mijenjaju jajima, čija cijena još nije toliko narasla. Osim toga, naglo se smanjila potrošnja ribe i plodova mora i voća.
Prema riječima stručnjaka, još dva čimbenika svjedoče o porastu siromaštva, a to je porast potrošačkog kreditiranja i porast prodaje rabljene odjeće u takozvanim “second hand shopovima”.
Sociolozi tvrtke Research & Branding Group, koji su krajem prošle godine proveli istraživanje o tome što štede Ukrajinci, tvrde kako većina građana nastavlja smanjivati potrošnju na odjeću (56%) i hranu (50%).
Što se tiče zajmova, tijekom 2017. je njihov volumen porastao za 40%, ali analitičari ovaj trend pridaje dugoročnom padu prihoda građana i potrošene štednje koje su čuvali za crne dane, zbog čega se sada sve više pribjegava maloprodajnim kreditiranjima, što konkretno znači ulazak u minus na bankovnim karticama.
“Nema ničega iznenađujućeg u činjenici da u Ukrajini ima više siromašnih”, kaže Novak.
“Prvo, u zemlji je tijekom proteklih došlo je do velike devalvacije nacionalne valute, grivne. Drugo, likvidirano je na desetke banaka s depozitima Ukrajinaca. Samo ti čimbenici su bili dovoljno da dođe do velikog osiromašenja stanovništva”, zaključuje ukrajinski stručnjak.
Ako je prije 2014. godine 15% stanovništva Ukrajine živjelo ispod granice siromaštva, danas ih je 25%. U Ukrajini, najvećem rezervatu plodne zemlje u Europi i geografski važnom mjesto na raskrižju Europe i Azije, državna politika u pogledu gospodarskog razvoja zaostaje za 20 godina”, priopćila je Svjetska banka.
Osim toga, direktorica Svjetske banke za Ukrajinu, Bjelorusija i Moldaviju, Satu Kähkönen, istaknula je da je Kijev dobio mnogo više novca od ostalih.
“Kijev je dobio 5,5 milijardi dolara. Pola sredstava, 2,5 milijarde dolara, za razne investicijske projekte, plus 2 milijarde dolara za potporu regionalnim proračunima za provedbe reformi, te još 500 milijuna dolara za opskrbu plinom. Nažalost, ovaj novac nije upotrijebljen u cijelosti i čekamo odluke vlade Ukrajine”, ljutito je odgovorila Satu Kähkönen.
Izvješće Svjetske banke navodi kako je razina siromaštva u zemlji u protekle četiri godine porasla za 67%.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, Ukrajina je na razini najsiromašnijih azijskih zemalja i država ekvatorijalne Afrike.
U ovom izračunu nisu navedene brojke porasta cijena komunalnih usluga, plina, grijanja, vode i stanarine. Tvrtka Research & Branding Group Agencija upozorava da nije u obzir uzela najveću stavku izdataka tijekom godina – komunalne naknade. Ako je prosjek komunalija za dvosobni stan u glavnom gradu 2013. obitelj plaćala 400 grivna mjesečno, danas plaća 2500 grivna.
Provladin ekonomist Aleksandar Ohrimenko nije tako pesimističan, jer Svjetska banka ne uzima u obzir činjenicu da se u Ukrajini cijele plaće “isplaćuju u kuverti”, pod posebnim slobodnim ugovorima, te da siromasi “zapravo imaju puno veće prohode od prosjeka, kao i planove za sivu zaradu”. Vrlo ohrabrujuće, iako je svima u Ukrajini jasno da su to obične gluposti.
logično
