Izborom HDZ-ovca Gordana Jandrokovića, nakon višednevnog cirkusa u parlamentu, koji je praktički konstantno prelazio granice dobrog ukusa, zdravog razuma i elementarnog morala, završila je kriza u Hrvatskom saboru. Rasplet krize u Vladi Republike Hrvatske, koja trenutačno radi bez četiri ministra, tek se očekuje na prvoj sljedećoj sjednici Sabora, koja će vjerojatno biti sazvana za 7. lipnja, nakon drugoga kruga lokalnih izbora. Tada, naime, nastupa razdoblje kada će stranke moći slobodnije – da se ne lažemo - trgovati, bez potrebe obaziranja na mišljenje svojih birača, kako bi se Vladi osigurala parlamentarna većina, za koju HDZ i predsjednik te stranke i Vlade tvrde da postoji, dok je za sve ostale i dalje fantomska.
U ovoj parlamentarnoj tragikomediji i šef pozicije Andrej Plenković i šef opozicije Davor Bernardić, premda obojica uvjereni da su apsolutno kapacitirani za vođenje države, pokazali su da imaju ozbiljnih problema čak i sa zbrajanjem do 76.
Budući da su brojke i slova posljednjih dana bili najvažnija i najzanimljivija igra u državi, izvukli smo i mi neke interesantne numere.
Novopečena parlamentarna većina trenutačno je sastavljena od čak 18 različitih političkih grupacija, što stranaka, što pojedinaca. To svima, nesumnjivo, ulijeva golemo povjerenje u njezinu funkcionalnost, stabilnost i održivost.
Korpus od 75 parlamentarnih glasova, koji je jučer pristao uz ostanak Zdravka Marića na dužnosti ministra financija, do današnjega glasanja ponešto se, kako bi rekao premijer Plenković, rekonfigurirao i narastao za jedan potrebni glas više da bi Jandroković uopće mogao biti izabran na funkciju predsjednika Sabora. Od originalne parlamentarne većine koju je Plenković dobio nakon izbora 11. rujna 2016. godine ostala su tek 72 glasa i HDZ je bio prisiljen nažicati još četiri izvan kruga dosadašnjih podržavatelja. I pronašao ih je. No, time je definitivno izgubljena reprezentativnost biračke volje izražene na izborima i sada je pitanje koliko je aktualna parlamentarna većina uopće demokratski legitimirana.
Među četiri "preletačevića" su zastupnik iz dijaspore Željko Glasnović, koji je ponosno na svom Facebook-profilu objavio potpisani "sporazum" s premijerom Plenkovićem, ministrom branitelja Tomom Medvedom i državnom tajnicom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravkom Bušić, prema kojem će se u konačnom nacrtu Zakona o braniteljima prava pripadnika HVO-a izjednačiti s postojećim pravima branitelja iz Domovinskog rata, što će nas, prema tvrdnjama bivšeg ministra branitelja Predraga Matića, stajati najmanje 1,3 milijarde kuna. Toliko košta Glasnovićev glas. Podsjećamo da je sličan "aranžman" SDP-ov Željko Sabo odrobijao.
Glasnović je jučer napustio dvoranu kada se glasalo o ministru Mariću, a danas je već stao uz HDZ. Sada znamo i zašto. Međutim, kada ga je novinar RTL-a pitao kako to da se ipak našao na istoj strani sa SDSS-om, Glasnović mu je pred kamerama odgovorio da će mu "taj mikrofon nabiti u stražnjicu". HDZ-u i Jandrokoviću na čast. Inače, Glasnović je na izborima dobio 4282 glasa u 11. izbornoj jedinici.
Na ponos i diku HDZ-u i Jandrokoviću sigurno služi i glas bivšeg SDP-ovca Tomislava Sauche, čovjeka osumnjičenog za krađu više od pola milijuna kuna preko fiktivnih putnih naloga, i to u srcu izvršne vlasti, dok je bio šef kabineta SDP-ova premijera Zorana Milanovića. Saucha je na izborima u 1. izbornoj jedinici dobio samo 534 glasa, ali je u Sabor ušao zahvaljujući tome što ga je Milanović smjestio na ulazno četvrto mjesto na toj listi.
Bivši član Živog zida, sada nezavisni Marin Škibola, također tvori novu većinu u parlamentu, premda je sa saborske govornice pojasnio da za Vladu neće glasati, nego da sada samo "tehnički" podržava izbor predsjednika Sabora. Škibola je u 8. izbornoj jedinici osvojio 2184 glasa.
"Pretrčao" je i Ivica Mišić iz stranke Promijenimo Hrvatsku za kojeg je u 5. izbornoj jedinici glasalo 1303 građana.
Za razliku od Glasnovića, oni se još nisu "outali" i ne znamo koliko košta njihov glas. U svakom slučaju, riječ je o četiri zastupnika za koje je glasalo ukupno 8303 građana i koji su volju 3,691.041 birača, koliko ih je imalo pravo glasa na prošlim izborima, učinili bespredmetnom i doveli u pitanje smisao izlaska na izbore i koncept predstavljenosti birača.
Zanimljiv je i podatak da je na prošlim izborima tek 808 birača svojim glasom reklo kako žele da ih u parlamentu predstavlja od danas novi predsjednik Sabora Gordan Jandroković i formalno drugi čovjek u državi. Svoju političku dugovječnost Jandroković ima zahvaliti obilnim zalihama vazelina kojima se odavna opskrbio i uvijek se uspješno motao oko nogu svih predsjednika HDZ-a – od Ive Sanadera preko Jadranke Kosor i Tomislava Karamarka do Andreja Plenkovića.
Usporedbe radi, Jandroković po popularnosti među biračima dramatično zaostaje za aktualnim političkim akterima. Njegov prethodnik na funkciji Božo Petrov u 10. je izbornoj jedinici osvojio 19.481 glas, šefa mu Plenkovića u 1. jedinici zaokružilo je 33.265 birača, a bolji od njega je čak i za politiku tragično i beznadno netalentirani predsjednik SDP-a Davor Bernardić, za kojega je u 1. jedinici glasalo 3922 građana.
forum.tm
U ovoj parlamentarnoj tragikomediji i šef pozicije Andrej Plenković i šef opozicije Davor Bernardić, premda obojica uvjereni da su apsolutno kapacitirani za vođenje države, pokazali su da imaju ozbiljnih problema čak i sa zbrajanjem do 76.
Budući da su brojke i slova posljednjih dana bili najvažnija i najzanimljivija igra u državi, izvukli smo i mi neke interesantne numere.
Novopečena parlamentarna većina trenutačno je sastavljena od čak 18 različitih političkih grupacija, što stranaka, što pojedinaca. To svima, nesumnjivo, ulijeva golemo povjerenje u njezinu funkcionalnost, stabilnost i održivost.
Korpus od 75 parlamentarnih glasova, koji je jučer pristao uz ostanak Zdravka Marića na dužnosti ministra financija, do današnjega glasanja ponešto se, kako bi rekao premijer Plenković, rekonfigurirao i narastao za jedan potrebni glas više da bi Jandroković uopće mogao biti izabran na funkciju predsjednika Sabora. Od originalne parlamentarne većine koju je Plenković dobio nakon izbora 11. rujna 2016. godine ostala su tek 72 glasa i HDZ je bio prisiljen nažicati još četiri izvan kruga dosadašnjih podržavatelja. I pronašao ih je. No, time je definitivno izgubljena reprezentativnost biračke volje izražene na izborima i sada je pitanje koliko je aktualna parlamentarna većina uopće demokratski legitimirana.
Među četiri "preletačevića" su zastupnik iz dijaspore Željko Glasnović, koji je ponosno na svom Facebook-profilu objavio potpisani "sporazum" s premijerom Plenkovićem, ministrom branitelja Tomom Medvedom i državnom tajnicom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravkom Bušić, prema kojem će se u konačnom nacrtu Zakona o braniteljima prava pripadnika HVO-a izjednačiti s postojećim pravima branitelja iz Domovinskog rata, što će nas, prema tvrdnjama bivšeg ministra branitelja Predraga Matića, stajati najmanje 1,3 milijarde kuna. Toliko košta Glasnovićev glas. Podsjećamo da je sličan "aranžman" SDP-ov Željko Sabo odrobijao.
Glasnović je jučer napustio dvoranu kada se glasalo o ministru Mariću, a danas je već stao uz HDZ. Sada znamo i zašto. Međutim, kada ga je novinar RTL-a pitao kako to da se ipak našao na istoj strani sa SDSS-om, Glasnović mu je pred kamerama odgovorio da će mu "taj mikrofon nabiti u stražnjicu". HDZ-u i Jandrokoviću na čast. Inače, Glasnović je na izborima dobio 4282 glasa u 11. izbornoj jedinici.
Na ponos i diku HDZ-u i Jandrokoviću sigurno služi i glas bivšeg SDP-ovca Tomislava Sauche, čovjeka osumnjičenog za krađu više od pola milijuna kuna preko fiktivnih putnih naloga, i to u srcu izvršne vlasti, dok je bio šef kabineta SDP-ova premijera Zorana Milanovića. Saucha je na izborima u 1. izbornoj jedinici dobio samo 534 glasa, ali je u Sabor ušao zahvaljujući tome što ga je Milanović smjestio na ulazno četvrto mjesto na toj listi.
Bivši član Živog zida, sada nezavisni Marin Škibola, također tvori novu većinu u parlamentu, premda je sa saborske govornice pojasnio da za Vladu neće glasati, nego da sada samo "tehnički" podržava izbor predsjednika Sabora. Škibola je u 8. izbornoj jedinici osvojio 2184 glasa.
"Pretrčao" je i Ivica Mišić iz stranke Promijenimo Hrvatsku za kojeg je u 5. izbornoj jedinici glasalo 1303 građana.
Za razliku od Glasnovića, oni se još nisu "outali" i ne znamo koliko košta njihov glas. U svakom slučaju, riječ je o četiri zastupnika za koje je glasalo ukupno 8303 građana i koji su volju 3,691.041 birača, koliko ih je imalo pravo glasa na prošlim izborima, učinili bespredmetnom i doveli u pitanje smisao izlaska na izbore i koncept predstavljenosti birača.
Zanimljiv je i podatak da je na prošlim izborima tek 808 birača svojim glasom reklo kako žele da ih u parlamentu predstavlja od danas novi predsjednik Sabora Gordan Jandroković i formalno drugi čovjek u državi. Svoju političku dugovječnost Jandroković ima zahvaliti obilnim zalihama vazelina kojima se odavna opskrbio i uvijek se uspješno motao oko nogu svih predsjednika HDZ-a – od Ive Sanadera preko Jadranke Kosor i Tomislava Karamarka do Andreja Plenkovića.
Usporedbe radi, Jandroković po popularnosti među biračima dramatično zaostaje za aktualnim političkim akterima. Njegov prethodnik na funkciji Božo Petrov u 10. je izbornoj jedinici osvojio 19.481 glas, šefa mu Plenkovića u 1. jedinici zaokružilo je 33.265 birača, a bolji od njega je čak i za politiku tragično i beznadno netalentirani predsjednik SDP-a Davor Bernardić, za kojega je u 1. jedinici glasalo 3922 građana.
forum.tm
