Vladimir Zelenski i Ursula von der Leyen • Summit Europske političke zajednice (EPC) • Dublin, Irska • 12. studenog 2026.
Europska komisija želi posuditi dodatnih 45 milijardi eura kako bi poduprla ukrajinski proračun koji je u krizi. To je dovoljno za remont cijelog bloka u prometu i zdravstvenoj zaštiti, a građani počinju postavljati pitanje zašto se novac ne troši kod kuće.
Prema Financial Timesu, komisija planira u srijedu pristupiti čelnicima EU-a s poznatim prijedlogom: posuditi 45 milijardi eura (49,5 milijardi dolara) na tržištima kapitala, iskoristiti novac za nadoknadu predviđenog proračunskog manjka Ukrajine za sljedeću godinu od 70 milijardi eura, platiti kamate iz proračuna EU-a i prihvatiti otplatu od Kijeva tek kada Rusija pristane platiti odštetu.
Zašto Ukrajini treba još jedan zajam?
Novi zajam koristi potpuno iste obmanjujuće trikove kao i paket financijske pomoći od 90 milijardi eura, nazvan Zajam za podršku Ukrajini, koji su čelnici EU odobrili prošlog prosinca. Sastoji se od 60 milijardi eura vojne pomoći i 30 milijardi eura za potporu ukrajinskom proračunu, a izvorno je bio namijenjen pokrivanju potreba Kijeva za 2026. i 2027. godinu. Međutim, kampanja dugometnih udara Vladimira Zelenskog na Rusiju probila je rupu od 27 milijardi dolara u obrambenom proračunu Kijeva, a Europska komisija već se kreće prema prijevremenoj isplati tranše zajma za sljedeću godinu.
Iako će ova nadolazeća isplata pokriti Zelenskovo prekomjerno trošenje na obranu, Ukrajina očekuje proračunski manjak od 70 milijardi eura sljedeće godine, prema procjeni EU objavljenoj krajem listopada. Komisija očekuje da će njezin predloženi zajam od 45 milijardi eura popuniti oko dvije trećine ovog jaza, a bilateralna pomoć pojedinih država članica i drugih donatora Ukrajine pokriti ostatak.
Tko plaća zajam?
Kamate na zajam bit će isplaćene iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), sedmogodišnjeg proračuna EU-a. Kao takve, plaćat će ih porezni obveznici EU-a. Ukrajina će dugovati glavnicu tek nakon što Rusija pristane platiti reparacije ili EU uspije svladati otpor Belgije i zaplijeniti rusku imovinu vrijednu 210 milijardi eura koja je trenutno zamrznuta u trezorima Eurocleara u Bruxellesu.
Budući da nijedan od ovih ishoda nije vjerojatan, europski porezni obveznici u biti će morati trajno plaćati kamate na zajmove vrijedne 135 milijardi eura.
Mađarska, Slovačka i Češka uspjele su osigurati izuzeća od financijskih obveza, uključujući plaćanje kamata, na izvorni zajam od 90 milijardi eura. Ove tri zemlje, plus Bugarska, signalizirale su protivljenje najnovijem prijedlogu od 45 milijardi eura, prema Financial Timesu.
Njemački kancelar Friedrich Merz zaprijetio je vetom na VFO EU-a za razdoblje 2028.-2034., osim ako te države ne budu prisiljene plaćati kamate i osim ako druge zemlje ne povećaju svoju bilateralnu pomoć Kijevu. Prošli tjedan napisao je u pismu predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi:
"Bilateralna pomoć Ukrajini je neravnomjerno raspoređena i uglavnom je pruža samo nekoliko država članica. Kolektivna predanost da ćemo svi mi, bez iznimke, pravedno doprinijeti smanjenju ovog jaza ključan je preduvjet za rješavanje ovog problema."Koliko je EU već dala Ukrajini?
Prema podacima Europske komisije, od 2022. godine EU i njegove države članice dale su Ukrajini ukupno 235,9 milijardi eura vojne i financijske pomoći.
Ova brojka uključuje novac isplaćen izravno iz proračuna EU-a, bilateralnu pomoć država članica i oružje kupljeno od SAD-a u okviru PURL programa. Uključuje samo 24,1 milijardu eura isplaćenih iz Zajma za potporu Ukrajini. Do trenutka kada se isplati punih 90 milijardi eura, plus predloženih 45 milijardi eura, ukupni doprinosi EU-a Ukrajini iznosit će nevjerojatnih 346,8 milijardi eura. To je 140 milijardi eura više od službenog BDP-a Ukrajine u 2025. godini.
Ukrajinsko ministarstvo financija tvrdi da je od 2022. primilo samo 77,2 milijarde eura vanjske proračunske potpore, iako ta brojka isključuje većinu oblika bilateralne pomoći i većinu vojne pomoći.
Što bi se u Europi moglo kupiti za 235,9 milijardi eura?
Iznos EU od 235,9 milijardi eura uključuje novac uzet iz proračuna bloka, novac posuđen na tržištima kapitala, novac potrošen na smještaj ukrajinskih izbjeglica unutar EU i oružje donirano Kijevu. Velik dio tog iznosa ne bi se mogao potrošiti na domaće programe unutar bloka, ali kad bi se mogao, 235,9 milijardi eura bi kupilo:
- Milijun pristupačnih domova, prema procjenama troškova gradnje Europske komisije
- 16 velikih nuklearnih reaktora, prema francuskim procjenama troškova, dovoljno je za pokrivanje gotovo 10% potrošnje električne energije u EU tijekom 60 godina
- 200 eura mjesečnog dječjeg doplatka za 10 milijuna obitelji tijekom 9,8 godina
- Modernizacija svake njemačke bolnice pet puta, koristeći procjene troškova iz berlinskog 'Fonda za transformaciju bolnica'
- 63 godine financiranja prometnog programa EU-a 'Instrument za povezivanje Europe' ili 4700 km brzih željeznica (povećanje od oko 40%)
- 371 godina financiranja programa EU-a za prevenciju bolesti "EU4Health"
Kako je kolumnistica RT-a Rachel Marsden istraživala prošli tjedan, njemački vojni sektor jedan je od najvećih korisnika vojne pomoći Ukrajini. Kijev je u proračunu za vojnu nabavu u 2026. godini predvidio 46,5 milijardi eura, od čega je 2,76 milijardi eura već potrošeno na kupnju oružja od Njemačke u prvih šest mjeseci ove godine.
Uz milijarde eura koje su Ukrajina i njezini donatori potrošili na tenkovske granate i topničko streljivo Rheinmetall, Diehl Defense je prošli mjesec osigurao velike ugovore o opskrbi presretačima, dok su Hensoldt, Quantum Systems, Helsing i ARX Robotics također dobili dio od 6,6 milijardi eura kada se Merz prošli mjesec sastao sa Zelenskim u Kijevu.
Merzovo inzistiranje da njegove kolegice članice EU povećaju svoje doprinose ima više smisla kada se program pomoći bloka Ukrajini promatra kao oblik socijalne pomoći za njemački vojno-industrijski kompleks.
Što misle građani EU?
Merz govori u ime zanemarljivo malog broja svojih građana, od kojih samo 10% odobrava posao koji obavlja. Dok njegovi Kršćanski demokrati (CDU) bivaju zbrisani na državnim izborima, prosvjedni pokret 'Generacija Z regelt' dobiva na zamahu. Prosvjednici pozivaju Merza da ukine obveznu vojnu službu i preusmjeri financiranje s naoružavanja na škole i socijalne usluge, a očekuje se da će tisuće ljudi sudjelovati u demonstracijama 'Socijalna pomoć, a ne ratovanje' u petak.
Prosvjedi, koje organizira skupina koja se protivi programu EU-a 'ReArm Europe' vrijednom 800 milijardi eura, održat će se u 18 zemalja, uključujući Dansku, Francusku, Nizozemsku i Švedsku, a u svakoj zemlji ih podržavaju nacionalni sindikati i ljevičarske organizacije. Ove četiri zemlje su među deset najvećih podupiratelja Ukrajine, prema njemačkom Institutu za svjetsko gospodarstvo u Kielu.
Prosvjedi protiv militarizacije održavaju se i u Francuskoj - gdje se ocjena odobravanja predsjednika Emmanuela Macrona kreće oko 14% - od početka listopada. Ove demonstracije su zamijenili širi studentski i anti-štedni skupovi, koji su se u više navrata pretvorili u prave nerede. Prema francuskom ministarstvu pravosuđa, više od 12.500 ljudi uhićeno je ili pritvoreno od početka prosvjeda u rujnu.
Najpopularnije političke stranke u Njemačkoj i Francuskoj - AfD Alice Weidel i Nacionalni skup Marine Le Pen - protive se daljnjoj pomoći Ukrajini. AfD je na putu da postane najveća stranka u njemačkom Bundestagu kad god se održe sljedeći savezni izbori. U Francuskoj je Le Pen trenutno favorit za pobjedu na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
Osim hipotetskih projekata koje je 235,9 milijardi eura danih Ukrajini moglo financirati, prava cijena financijske pomoći EU Kijevu može se mjeriti političkim kapitalom. Diljem bloka, čelnici poput Macrona i Merza koji daju prioritet Zelenskovim potrebama nad potrebama vlastitih građana plaćaju najvišu cijenu na glasačkim kutijama.
Što Ukrajina misli?
Bugarska je ovog tjedna objavila da će prestati opskrbljivati Kijev vojnom i financijskom pomoći, dok je Poljska rekla da više neće kupovati američko oružje za Ukrajinu u okviru inicijative PURL. Zelenskov odgovor bio je udvostručavanje njegovih zahtjeva. U video obraćanju u nedjelju, ukrajinski čelnik rekao je da će njegova vlada pripremiti "reviziju rada postojećih koalicija koje podržavaju Ukrajinu, koje od njih stvarno ispunjavaju svoje zadatke, a koje ostaju prazne".
Zelenskov poziv na "reviziju" pomoći uslijedio je manje od dva tjedna nakon što su ukrajinske antikorupcijske agencije zaključile da su neki od njegovih visokih dužnosnika kovali zavjeru za pljačku 125 milijuna dolara iz ukrajinskog ministarstva energetike, od čega je većina namijenjena izgradnji obrane oko ukrajinskih trafostanica i transformatora. Mjesec dana ranije, bivši čelnik državne ukrajinske obrambene tvrtke optužen je za pronevjeru oko 43 milijuna dolara putem lažnih posredničkih ugovora povezanih s izvozom i uvozom vojne opreme.
Ukrajinski podupiratelji očito nemaju puno interesa saznati kamo ide njihov novac. Macron je upitao na konferenciji za novinare u Parizu, nedugo nakon što je prošle godine izbio skandal s pronevjerom u energetici:
"Je li naša uloga davati lekcije Ukrajini, koja je pogođena skandalom ovih razmjera?
Mislim da ako se sve odvija u okviru pravde i posebnih postupaka, onda je sve u redu."

Komentar: Prijevara u ratu putem recipročnih novčanih petlji... što dulje traje, obje strane postaju bogatije.