Službeni stav lokalne filijale Katoličke Crkve o pokliču pod kojim su punjeni koncentracijski logori i pod kojim su pogubljeni deseci hiljada nevinih ljudi: neka građani, demokratski i u ozračju tolerancije, izađu na birališta i tajno se izjasne odobravaju li koncentracijske logore ili baš i ne, pa kako svjetina kaže…
Množe se, manje ili više vjerojatna, nagađanja o datumu kad će hrvatski građani izaći na parlamentarne izbore. Prema svemu sudeći, izbori će biti jedne od pet nedjelja od 25. listopada do 22. studenoga, a o kojoj će se točno nedjelji raditi odlučit će predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Ona će o tome odlučiti nakon što se raspusti aktualni saziv parlamenta, što bi se, prema najavama, trebalo dogoditi do 25. rujna. Koja je unutrašnja logika Milanovićeve odluke da izbore upriliči ranije nego što je itko očekivao? Može biti jedino to da se izbori dogode prije nego što iz biračke memorije izvjetre pozitivni ekonomski rezultati i potezi u korist velikog broja građana, poput konverzije kredita u francima u eurske kredite. S druge strane, što bi vladajuća koalicija mogla dobiti izborima u prosincu ove godine ili u siječnju ili veljači iduće godine? Izuzev prigovora da žele konzumirati vlast do zadnjeg dana i daha te podatka o vjerojatno još ozbiljnijem rastu BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu, zapravo ništa.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić konačno se izjasnio o javnoj inicijativi da se ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ uvede u službenu upotrebu u današnjoj Hrvatskoj vojsci. Za razliku od biskupa Vlade Košića i Valentina Pozaića, koji su potpisom podržali inicijativu, nadbiskup Puljić smatra da se radi o ‘dvoznačnom’ i ‘nedovoljno definiranom’ pojmu, koji izaziva nejasnoće i prijepore, pa bi bilo najbolje da se o svemu najprije izjasne stručnjaci na okrugom stolu, nakon čega bi se raspisao referendum s pitanjem ‘jeste li Za dom spremni?’ ili tako nekako. To je, eto, službeni stav lokalne filijale Katoličke Crkve o pokliču pod kojim su punjeni koncentracijski logori i pod kojim su pogubljeni deseci hiljada nevinih ljudi: neka građani, demokratski i u ozračju tolerancije, izađu na birališta i tajno se izjasne odobravaju li koncentracijske logore ili baš i ne, pa kako svjetina kaže…
Kardinal Josip Bozanić odlučio je djelovati preventivno, jer se glas o službenom usporavanju procesa kanonizacije Alojzija Stepinca, i to zbog papinog popuštanja Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, previše raširio i među klerom, i među vjernicima, i u upućenijem dijelu domaće javnosti. Bozanić je u nedjelju u Rijeci objavio službeno tumačenje papinog poteza, tumačenje koje treba umiriti vjernički puk ogorčen sad već dvostrukom Franjinom izdajom: pored Stepinca, tu je i slučaj međugorskih ukazanja Djevice Marije koja Vatikan, po svemu sudeći, uskoro kani službeno zanijekati. Treći udarac mogao bi biti najbolniji, a tiče se imenovanja novih biskupa umjesto, kako javlja ‘Jutarnji list’, četvorice tvrdih desnih biskupa, koji moraju u penziju – Jurja Jezerinca, Mile Bogovića, Ante Ivasa i Slobodana Štambuka.
Dakle Bozanić: ‘Budući da iz pisma patrijarha Irineja Svetom Ocu proizlazi da Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi nisu dovoljno jasni argumenti po kojima je blaženi Alojzije svet, papa Franjo predlaže da se formira Radna skupina sastavljena od katoličkih i pravoslavnih stručnjaka koja će zajedno preispitati ta njima sporna pitanja glede osobe kardinala Stepinca, kao i ratne događaje vezane uz odnose Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu po kriterijima cjelovite istine. Naime, papa Franjo se time odlučio na jedan poseban, gotovo neočekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti. Sveti Otac želi da Srpska Pravoslavna Crkva upozna naše argumente zašto je kardinal Stepinac svet te da se i sama njegova kanonizacija dogodi u boljem ozračju odnosa tih dviju Crkava. Znamo da svaka Crkva ima vlastiti i autonomni sustav kanonizacije. Stoga je važno naglasiti da Srpska Pravoslavna Crkva ne ulazi u sam proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. Ono što je učinjeno neće se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa. Možemo reći da je sam proces za proglašenje svetim blaženog Alojzija došao gotovo do svog kraja. Nadalje, htio bih naglasiti da papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca jer je i osobno uvjeren u njegovu svetost. Stoga u odanosti prema Svetom Ocu prihvaćamo njegovu odluku koja otvara možda malo duži vremenski tijek do kanonizacije i traži više ljudskoga strpljenja i povjerenja u vodstvo Providnosti.’
I još: ‘Neće li, braćo i sestre, upravo kanonizacija kardinala Stepinca pomoći da se bolje upozna cjelovitu istinu iz tog tragičnog razdoblja naše povijesti, kako bi se raskrinkali mitovi koje su proizvodile ideologije komunizma i jugoslavenstva, generirajući stalne napetosti, podjele i unutarnje neprijatelje. Potrebno je objektivno prečitavanje međuetničkih i međukonfesionalnih odnosa na ovim prostorima. U sav taj proces sada ulazi i inicijativa srpsko-pravoslavnog patrijarha Irineja koja će, nadamo se, pridonijeti boljem i širem upoznavanju istine o životu i djelu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, a Istina će nas osloboditi!’
Bivši predsjednik Ivo Josipović dao je intervju ‘Večernjem listu’ i u njemu obznanio da mu je kao šefu države bio stavljen na uvid neslužbeni popis ovdašnjih suradnika Udbe i KOS-a: ima među tim neslužbenim udbašima i kosovcima svakakvog finog i uglednog svijeta, veli Josipović, ali nema, eto, predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, kojeg je nedavno Josip Manolić, bivši premijer i dugogodišnji obavještajac, optužio za suradnju s mrskom političkom policijom. O tome najbolje Predrag Lucić u ‘Novom listu’: ‘To što je Josipovićeva izjava iz intervjua Večernjem listu da Karamarko nije bio Udbin doušnik prenesena po svim hrvatskim novinama, televizijskim programima i internetskim portalima, i to bez ikakve vremenske zadrške, ponajprije priziva u sjećanje nezgodnu činjenicu da su prije samo tri mjeseca svi najutjecajniji mediji u ovoj zemlji složno odbili prenijeti izjavu Josipa Manolića iz intervjua Nacionalu da je aktualni predsjednik HDZ-a u svojim mladim danima surađivao s Udbom. I da su s objavljivanjem te ne-vijesti otezali sve dok se nije oglasio sam Karamarko s ekskluzivnom informacijom da su neki bivši djelatnici jugoslavenske političke policije spremni pred sudom posvjedočiti kako on nikada nije poslovao s njihovom firmom.’
portalnovosti
Izbori
Množe se, manje ili više vjerojatna, nagađanja o datumu kad će hrvatski građani izaći na parlamentarne izbore. Prema svemu sudeći, izbori će biti jedne od pet nedjelja od 25. listopada do 22. studenoga, a o kojoj će se točno nedjelji raditi odlučit će predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Ona će o tome odlučiti nakon što se raspusti aktualni saziv parlamenta, što bi se, prema najavama, trebalo dogoditi do 25. rujna. Koja je unutrašnja logika Milanovićeve odluke da izbore upriliči ranije nego što je itko očekivao? Može biti jedino to da se izbori dogode prije nego što iz biračke memorije izvjetre pozitivni ekonomski rezultati i potezi u korist velikog broja građana, poput konverzije kredita u francima u eurske kredite. S druge strane, što bi vladajuća koalicija mogla dobiti izborima u prosincu ove godine ili u siječnju ili veljači iduće godine? Izuzev prigovora da žele konzumirati vlast do zadnjeg dana i daha te podatka o vjerojatno još ozbiljnijem rastu BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu, zapravo ništa.
Pozdrav
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić konačno se izjasnio o javnoj inicijativi da se ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ uvede u službenu upotrebu u današnjoj Hrvatskoj vojsci. Za razliku od biskupa Vlade Košića i Valentina Pozaića, koji su potpisom podržali inicijativu, nadbiskup Puljić smatra da se radi o ‘dvoznačnom’ i ‘nedovoljno definiranom’ pojmu, koji izaziva nejasnoće i prijepore, pa bi bilo najbolje da se o svemu najprije izjasne stručnjaci na okrugom stolu, nakon čega bi se raspisao referendum s pitanjem ‘jeste li Za dom spremni?’ ili tako nekako. To je, eto, službeni stav lokalne filijale Katoličke Crkve o pokliču pod kojim su punjeni koncentracijski logori i pod kojim su pogubljeni deseci hiljada nevinih ljudi: neka građani, demokratski i u ozračju tolerancije, izađu na birališta i tajno se izjasne odobravaju li koncentracijske logore ili baš i ne, pa kako svjetina kaže…
Stepinac
Kardinal Josip Bozanić odlučio je djelovati preventivno, jer se glas o službenom usporavanju procesa kanonizacije Alojzija Stepinca, i to zbog papinog popuštanja Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, previše raširio i među klerom, i među vjernicima, i u upućenijem dijelu domaće javnosti. Bozanić je u nedjelju u Rijeci objavio službeno tumačenje papinog poteza, tumačenje koje treba umiriti vjernički puk ogorčen sad već dvostrukom Franjinom izdajom: pored Stepinca, tu je i slučaj međugorskih ukazanja Djevice Marije koja Vatikan, po svemu sudeći, uskoro kani službeno zanijekati. Treći udarac mogao bi biti najbolniji, a tiče se imenovanja novih biskupa umjesto, kako javlja ‘Jutarnji list’, četvorice tvrdih desnih biskupa, koji moraju u penziju – Jurja Jezerinca, Mile Bogovića, Ante Ivasa i Slobodana Štambuka.
Dakle Bozanić: ‘Budući da iz pisma patrijarha Irineja Svetom Ocu proizlazi da Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi nisu dovoljno jasni argumenti po kojima je blaženi Alojzije svet, papa Franjo predlaže da se formira Radna skupina sastavljena od katoličkih i pravoslavnih stručnjaka koja će zajedno preispitati ta njima sporna pitanja glede osobe kardinala Stepinca, kao i ratne događaje vezane uz odnose Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu po kriterijima cjelovite istine. Naime, papa Franjo se time odlučio na jedan poseban, gotovo neočekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti. Sveti Otac želi da Srpska Pravoslavna Crkva upozna naše argumente zašto je kardinal Stepinac svet te da se i sama njegova kanonizacija dogodi u boljem ozračju odnosa tih dviju Crkava. Znamo da svaka Crkva ima vlastiti i autonomni sustav kanonizacije. Stoga je važno naglasiti da Srpska Pravoslavna Crkva ne ulazi u sam proces kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca. Ono što je učinjeno neće se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa. Možemo reći da je sam proces za proglašenje svetim blaženog Alojzija došao gotovo do svog kraja. Nadalje, htio bih naglasiti da papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca jer je i osobno uvjeren u njegovu svetost. Stoga u odanosti prema Svetom Ocu prihvaćamo njegovu odluku koja otvara možda malo duži vremenski tijek do kanonizacije i traži više ljudskoga strpljenja i povjerenja u vodstvo Providnosti.’
I još: ‘Neće li, braćo i sestre, upravo kanonizacija kardinala Stepinca pomoći da se bolje upozna cjelovitu istinu iz tog tragičnog razdoblja naše povijesti, kako bi se raskrinkali mitovi koje su proizvodile ideologije komunizma i jugoslavenstva, generirajući stalne napetosti, podjele i unutarnje neprijatelje. Potrebno je objektivno prečitavanje međuetničkih i međukonfesionalnih odnosa na ovim prostorima. U sav taj proces sada ulazi i inicijativa srpsko-pravoslavnog patrijarha Irineja koja će, nadamo se, pridonijeti boljem i širem upoznavanju istine o životu i djelu zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, a Istina će nas osloboditi!’
UDBA
Bivši predsjednik Ivo Josipović dao je intervju ‘Večernjem listu’ i u njemu obznanio da mu je kao šefu države bio stavljen na uvid neslužbeni popis ovdašnjih suradnika Udbe i KOS-a: ima među tim neslužbenim udbašima i kosovcima svakakvog finog i uglednog svijeta, veli Josipović, ali nema, eto, predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, kojeg je nedavno Josip Manolić, bivši premijer i dugogodišnji obavještajac, optužio za suradnju s mrskom političkom policijom. O tome najbolje Predrag Lucić u ‘Novom listu’: ‘To što je Josipovićeva izjava iz intervjua Večernjem listu da Karamarko nije bio Udbin doušnik prenesena po svim hrvatskim novinama, televizijskim programima i internetskim portalima, i to bez ikakve vremenske zadrške, ponajprije priziva u sjećanje nezgodnu činjenicu da su prije samo tri mjeseca svi najutjecajniji mediji u ovoj zemlji složno odbili prenijeti izjavu Josipa Manolića iz intervjua Nacionalu da je aktualni predsjednik HDZ-a u svojim mladim danima surađivao s Udbom. I da su s objavljivanjem te ne-vijesti otezali sve dok se nije oglasio sam Karamarko s ekskluzivnom informacijom da su neki bivši djelatnici jugoslavenske političke policije spremni pred sudom posvjedočiti kako on nikada nije poslovao s njihovom firmom.’
portalnovosti
