U sklopu “ispravnih” reakcija na rusku invaziju čuli smo za čitav niz bizarnih i opasnih primjera “osvete” agresoru: ruski se pisci miču s repertoara, votke se uklanjaju s polica, mačkama koje imaju tu nesreću da su u vlasništvu etničkih Rusa zabranjuju se nastupi na natjecanjima… Sve rusko je odjednom postalo politički sumnjivo, a tretman ruskih kulturnih, prehrambenih i sportskih proizvoda nenadmašan kriterij za procjenu solidarnosti s ukrajinskim narodom. I ne samo da je sve rusko postalo politički sumnjivo već je ono što je i prije bilo politički sumnjivo naprosto postalo – rusko.
A vrlo dobro znamo da na svijetu ništa nije sumnjivije od komunizma. Prošlog smo tjedna tako saznali da je Sveučilište Florida odlučilo preimenovati učionicu koja je ime nosila po Karlu Marxu. Razloge preimenovanja pojasnila je tamošnja direktorica strateških komunikacija Hessy Fernandez: “S obzirom na trenutne događaje u Ukrajini i u svijetu, odlučili smo da je primjereno ukloniti ime Karla Marxa koje je učionici dodijeljeno 2014. godine.” Naravno, ne treba se baviti nikakvim dokazivanjem nepostojanja veze između povijesne ličnosti i njegove teorije s ruskom invazijom, ali ne treba ni ovu bizarnu odluku pripisati standardnim bizarnostima američke političke kulture. Iskreno, više me iznenadila vijest da je učionica nosila ime po Marxu nego da su ga uklonili. Ali, vrlo brzo su slične vijesti stigle i iz Europe.
Pod sumnjom se nalazi Marxov prijatelj i suradnik Friedrich Engels. Doduše, valja istaknuti da je ova priča bar donekle povezana s ratnim zbivanjima u Ukrajini, no to ne umanjuje razinu bizarnosti. Naime, nakon, sad već možemo reći, prve faze rata u Ukrajini, u jednom selu u istočnom dijelu zemlje koje je u sovjetskom periodu nosilo ime po Engelsu, 2015. uklonjen je njegov spomenik. U misiju spašavanja spomenika uključio se britanski umjetnik Phil Collins koji je uspio organizirati premještaj i postavljanje skulpture u Manchesteru, gradu u kojem je Engels živio i koji je poslužio kao “inspiracija” za njegovo slavno djelo “Položaj radničke klase u Engleskoj”. Međutim, Putinova odluka o invazija uzdrmala je Engelsov status. Skulptura se nalazi ispred institucije naziva HOME – centra za međunarodnu umjetnost, film i kazalište – ispred koje su poručili da pokreću diskusiju o primjerenosti prisutnosti Engelsova spomenika u kontekstu rata u Ukrajini. Valjda će netko u diskusiji spomenuti Engelsovo buržoasko porijeklo i tako spasiti spomenik.
Da ne ostane sve na “očevima komunizma” pobrinula se podružnica Kršćansko-demokratske unije (CDU) u berlinskoj gradskoj četvrti Pankow. Oni su, također inspirirani ratom u Ukrajini, odlučili predložiti uklanjanje spomenika Ernstu Thälmannu, čelniku Komunističke partije Njemačke kojeg su nacisti uhitili odmah po dolasku na vlast 1933. godine i likvidirali 1944. godine. Njima je ruska invazija poslužila i kao “dokaz” teze koju su istaknuli u prijedlogu uklanjanja spomenika, a ona glasi da je Thälmann bio anti-demokrat i da kao takav nema mjesta u njemačkoj političkoj kulturi. S obzirom na Thälmannovu političku i životnu sudbinu, prijedlog lokalnog CDU-a, koji su navodno podržali i Zeleni, više zvuči kao opravdanje poteza nacista nego kao briga za njemačku demokraciju.
Iako se ovi najnoviji primjeri “kenslanja” komunista dešavaju na političkim marginama – univerziteti, kulturni centri i lokalna politika – obrasci koji stoje iza njih vrlo lako mogu poslužiti u nekim budućim obračunima s ljevicom u novoj rundi dokazivanja jednakosti između komunizma i fašizma. Usporedbe Putina s Hitlerom i objašnjavanje invazije željom za obnovom Sovjetskog Saveza predstavljaju plodno tlo za izradu konačnog suda o povijesti 20. stoljeća. I samim tim i o legitimnim političkim opcijama za 21. stoljeće. Pogotovo ako nam “savršena oluja” sankcija, pandemije i klimatskih promjena ponudi eksplozije cijena energenata i hrane i neminovne socijalne nemire. Svi oni koji budu zagovarali politička rješenja bliska socijalističkoj tradiciji i idejama bit će diskreditirani kao nasljednici onih koji su počinili brojna zlodjela, uključujući i agresiju na Ukrajinu.
