'Nedjelja služi tomu da se svetkuje dan Gospodnji, a zabrana rada vratila je zaposlene obiteljima' , argument je ministra gospodarstva Ante Šušnjara kojim je odbio zahtjev obiteljskih obrta da im se dopusti rad nedjeljom. A kako to da nedjeljom rade restorani, benzinske pumpe, kladionice, automat klubovi, kasina...
'Nedjelja služi tomu da se svetkuje dan Gospodnji, a zabrana rada vratila je zaposlene obiteljima', izjavio je prošlog tjedna ministar gospodarstva Ante Šušnjar iz Domovinskog pokreta povodom inicijative da se izmjenama Zakona o obrtu uvede iznimka za obiteljske obrte u trgovini glede rada nedjeljom. Ministar je poziciju argumentirao stavom da je Hrvatska 'dominantno katolička zemlja'.
I dok su takve riječi iz usta pravnika koji bi trebao poznavati Ustav prekrasne nam domovine neke zaprepastile, mnogi su propustili određene elemente ovog slučaja zbog kojih bi ga trebalo uvrstiti u sve srednjoškolske udžbenike predmeta Politika i gospodarstvo. Za početak, učenicima bi trebalo reći da ministar Šušnjar nije odgovarao u vezi s inicijativom oporbenih stranaka. Ministar gospodarstva negativno se osvrnuo na plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva gospodarstva za 2026. godinu. U tom bi trenutku Josip iz treće klupe kraj vrata vjerojatno pospano upitao: 'Pa kaj ne vodi on to ministarstvo? Niš ne kužim.'
U tom planu, koji je još u javnom savjetovanju, Šušnjar sam predlaže da će između travnja i srpnja zakonski omogućiti obiteljskim obrtima u maloprodaji rad nedjeljom bez ograničenja propisanih Zakonom o trgovini. 'To možda ovima koji nisu katolici. Srbima i ostalima…', uz smijeh bi poluglasno rekao Stjepan.
Sukob dva lobija
Prijedlog izmjena predviđa da umjesto 16 nedjelja na godinu, obiteljske trgovine u kojima je jedna obitelj i vlasnik i čiji članovi rade u njoj ima mogućnost raditi nedjeljama koje to žele. Logika je jasna: sami vlasnici obrta u kojem rade isključivo članovi obitelji imaju pravo na rad. 'To mi se čini ok', nastavio bi Stjepan, pri čemu bi i sam razred odjednom postao zainteresiran za temu.
Učenicima bi potom trebalo objasniti da trgovački lanci s velikim brojem trgovina tih 16 nedjelja rotiraju na način da kao poslovni subjekti cijele godine rade često upućujući radnice i radnike u udaljenije trgovine ako je ona u kojoj inače rade te nedjelje zatvorena. Tome male obiteljske trgovine ne mogu konkurirati. 'Pa dobro je to zamislio taj Šušnjar. To bi bilo više fer', rekla bi Marija koja je prespavala prvi dio sata, na što bi joj sad već uključeni Josip rekao: 'Kaj ti je? Šuši je rekao da to nemre i gotovo.'
Rijetko se nađu primjeri u kojima se ministar usprotivi zakonskim prijedlozima ministarstva koje vodi i koje je sam predložio. Razlog tome mogu biti političke razmirice između koalicijskih partnera, u ovom slučaju HDZ-a i DP-a. Ovdje je pak vjerojatnije je da se radi o sukobu dva lobija, onog obrtničkog i velikog trgovačkog koji Šušnjar očigledno štiti. Ovakav očiti utjecaj učenicima može biti primjer kako interesne skupine utječu, a ponekad i upravljaju politikom. 'To je ok, profa, ali gdje su tu nedjeljni ručak i katoličanstvo?', pitao bi Stjepan.
Sirovi politički interesi
Zazivanje vjere ministra Šušnjara u neugodnoj političkoj situaciji klasičan je primjer vrijednosnog signaliziranja koje služi tome da se kritički fokus odmakne od samog problema. Cilj zazivanja toga da 'nedjelja služi tomu da se svetkuje dan Gospodnji, a zabrana rada vratila je zaposlene obiteljima' jest da se sirovi politički interesi i skriveni sukobi prikažu kroz visoko moralne aktivnosti političara. Oni nas štite, dovode za obiteljski stol, omogućuju nam zajedničke trenutke…Paradoksalno, u političkoj areni takvo ponašanje izaziva refleks vrijednosnog signaliziranja političkih suparnika koji će stati u obranu sekularnosti republike i odvojenosti države i crkve. Malo tko će zapitati ministra kako to da nedjeljom rade restorani, benzinske pumpe, a posebice bi bilo zanimljivo pitati ga kako to da dana Gospodnjeg rade kladionice, automat klubovi i kasina.
Učenike, ali i nas odrasle, trebalo bi podsjetiti na to da se uporno pokušamo kritički osvrtati na djelovanje političara i da im, kad krenu svoja ponašanja opravdavati brigom za nas, katoličanstvom, antifašizmom, domoljubljem, slobodom... počnemo postavljati pitanja:
Stjepan: 'Zašto zovete zabranom rada nešto što se ne odnosi na sve?'
Josip: 'Kak' je moguće da se u katoličkoj zemlji dozvoli klada nedjeljom?'
Marija: 'Zašto ne omogućite ljudima da rade ako to žele?'
