U Narodnim Novinama (NN 108/12) 28. rujna 2012. godine objavljen je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, detalje kojeg donosimo u nastavku.
Zašto je navedeni zakon bitan?
Navedeni zakon je bitan iz više razloga, te regulira sljedeća područja:
- Odgovornosti uprave i nadzornog odbora u vezi poslovanja poduzetnika;
- Zakonske rokove plaćanja između poduzetnika;
- Zakonske rokove plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava;
- Uvjete kada je poduzetnik dužan pokrenuti postupak predstečajne nagodbe;
- Sam proces i način provođenja predstečajne nagodbe.
Glavni pojmovi zakona
Nelikvidnost – društvo se smatra nelikvidnim ako više od 60 dana kasni u ispunjenu obveza koje čine 20% iznosa obveza objavljenih u prošlogodišnjim financijskim izvještajima, ili ako 30 dana kasni s isplatama plaće i pripadajućih javnih davanja.
Insolventnost – društvo je insolventno prvenstveno kada postane nesposobno za plaćanje ili kada postane prezaduženo. Poduzetnik je insolventan kada duže vremensko razdoblje ne može ispunjavati novčane obveze, a pogotovo kada je „blokiran“ duže od 60 dana.
Prezaduženost – smatra se da je poduzetnik prezadužen kada vrijednost imovine ne pokriva postojeće obveze poduzetnika (kada ima negativan kapital).
Neadekvatnost kapitala – smatra se da je kapital neadekvatan kada gubitak tekuće godine zajedno s akumuliranim gubicima doseže polovicu temeljnog kapitala društva.
Predstečajna nagodba – postupak uspostave likvidnosti i solventnosti poduzetnika, koji se obvezno pokreće u slučajevima insolventnosti ili prezaduženosti. Obvezno se pokreće u roku od 21 dana od nastupanja insolventnosti ili prezaduženosti.
Odgovornosti uprave i nadzornog odbora
Zakon eksplicite navodi obvezu uprave i nadzornog odbora u vođenju društva, s posebnim fokusom na upravljanje imovinom i obvezama kako bi se održala likvidnost i solventnost društva. Prilikom istoga, uprava i nadzorni odbor su dužni vršiti sljedeće:
a. osigurati praćenje i upravljanje svih rizika kojima je izloženo društvo, a prvenstveno:
Kreditni rizik – rizik gubitka uslijed neplaćanja dužnika;
Tržišni rizik – rizik gubitka uslijed promjene uvjeta na tržištu (npr. promjene cijena, valuta, financijskih instrumenata i sl.);
Operativni rizik – rizik gubitka zbog nepostojećih ili nedostatnih internih kontrola (npr. kontrole preuzimanja i zaprimanja robe, izdavanja robe, knjiženja dokumenata i sl.);
Rizik likvidnosti – rizik nemogućnosti ispunjenja novčanih obveza društva, kao direktna posljedica nastanka jednog od gore navedenih rizika.
Uz praćenje navedenih rizika, uprava i nadzorni odbor su dužni prvenstveno planirati novčani tijek društva (novčane priljeve i odljeve) radi osiguranja likvidnosti, te uspostaviti mjere za otklanjanje potencijalne nelikvidnosti. Također, za očekivati je da bi uprava i nadzorni odbor trebali donijeti odgovarajuće procedure za praćenje svakog od gore navedenih rizika (npr. za kreditni rizik, praćenje naplate potraživanja, te slanje prve opomene nakon kašnjenja plaćanja od 15 dana).
Kada se utvrdi nelikvidnost, dopuštena su samo redovna plaćanja (prioritetne tražbine, plaće, nabavke robe, režijski troškovi, porezi i sl.), te je zabranjeno svako preusmjeravanje novčanih tijekova na druga društva, prijenosi imovine, davanje zajmova, isplata predujma dobiti i dividendi i slične radnje koje će vjerovnike staviti u lošiji položaj.
U uvjetima nelikvidnosti, poduzetnik je dužan pokrenuti proces financijskog restrukturiranja kako bi osigurao ponovnu likvidnost i solventnost društva.
b. Osigurati adekvatnost kapitala
Kod neadekvatnosti kapitala bi prvenstveno istaknuli obvezu uprave da u roku od 8 dana od nastanka neadekvatnosti kapital, analizira uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala, te predložiti mjere za otklanjanje iste. U roku od 90 dana, uprava je dužna početi provoditi sazvati skupštinu društva te početi provoditi mjere za otklanjanje adekvatnosti kapitala.
Ono što nam se čini ključnim je da sada postoje formalni uvjeti (napomena: određene odredbe su postojale i prije u Zakonu o trgovačkim društvima) koje Uprava mora zadovoljiti kako bi društvo održala likvidnim i solventnim. Ako Uprava i nadzorni odbor ne zadovolje navedene uvjete, Porezna uprava ima jak argument kako bi dokazivala proboj pravne osobnosti, tj. privatnu odgovornost članova uprave i nadzornog odbora za porezne dugove društva.
Rokovi plaćanja
Novi zakon uređuje sljedeće ugovorne rokove plaćanja među poduzetnicima:
- Redovni rok do 60 dana;
- Dopušten rok preko 60 dana, ali najduže 360 dana, uz davanje povezanog instrumenta osiguranja koji ima snagu ovršne isprave (npr. zadužnica). Po dostupnim informacijama, rok do 360 dana se prvenstveno odnosi na situaciju kada vjerovnik odobrava dužniku robni kredit.
Ako rok nije ugovoren, obvezno je plaćanje unutar 30 dana od trenutka primitka računa ili (ako je primitak računa neizvjestan) od trenutka ispunjenja obveze vjerovnika.
Ugovorni rokovi između poduzetnika i osoba javnog prava:
- Redovni rok od 30 dana;
- Maksimalan rok od 60 dana.
Bitno je napomenuti da se odredbe o ugovornim rokovima plaćanja ne odnose na financijske institucije, kao i da je dužnik u slučaju kašnjenja dužan vjerovniku platiti i paušalnu naknadu od 300,00 HRK za kašnjenje, bez da ga vjerovnik na isto pozove.
Za nepoštivanje rokova plaćanja po ovom Zakonu, predviđene su kazne od 10.000 do 1.000.000 HRK.
U sljedećem nastavku pročitajte o postupku predstečajne nagodbe, reprogramu obveza, kako postupak započinje i gdje se vodi i još dosta zanimljivih i korisnih informacija na ovu temu.
O autoru teksta:
Andrija Garofulić je prve godine svoje poslovne karijere proveo je u revizorskoj kući KPMG na poslovima računovodstva i poreznog savjetovanja. Tokom rada u računovodstvenom odjelu KPMG-u, bio je zadužen za sveukupno poslovanje nekoliko klijenata te povezane računovodstvene procedure. U poreznom odjelu KPMG-a bavio se poslovima poreznog savjetovanja, poreznih nadzora u sklopu revizije te izradom studija o transfernim cijenama. Od zaposlenja u Cinotti savjetovanju d.o.o. bavi se prvenstveno poreznim pregledima, poreznim savjetovanjem, te transfernim cijenama. Kao popratne aktivnosti ističemo procjene društava, reviziju statusnih promjene te povremeno računovodstveno savjetovanje klijenata.
Andrija trenutno polaže ispite za stjecanje certifikata za ovlaštenog računovođu Velike Britanije (ACCA).
Izvor: Profitiraj
Zašto je navedeni zakon bitan?
Navedeni zakon je bitan iz više razloga, te regulira sljedeća područja:
- Odgovornosti uprave i nadzornog odbora u vezi poslovanja poduzetnika;
- Zakonske rokove plaćanja između poduzetnika;
- Zakonske rokove plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava;
- Uvjete kada je poduzetnik dužan pokrenuti postupak predstečajne nagodbe;
- Sam proces i način provođenja predstečajne nagodbe.
Glavni pojmovi zakona
Nelikvidnost – društvo se smatra nelikvidnim ako više od 60 dana kasni u ispunjenu obveza koje čine 20% iznosa obveza objavljenih u prošlogodišnjim financijskim izvještajima, ili ako 30 dana kasni s isplatama plaće i pripadajućih javnih davanja.
Insolventnost – društvo je insolventno prvenstveno kada postane nesposobno za plaćanje ili kada postane prezaduženo. Poduzetnik je insolventan kada duže vremensko razdoblje ne može ispunjavati novčane obveze, a pogotovo kada je „blokiran“ duže od 60 dana.
Prezaduženost – smatra se da je poduzetnik prezadužen kada vrijednost imovine ne pokriva postojeće obveze poduzetnika (kada ima negativan kapital).
Neadekvatnost kapitala – smatra se da je kapital neadekvatan kada gubitak tekuće godine zajedno s akumuliranim gubicima doseže polovicu temeljnog kapitala društva.
Predstečajna nagodba – postupak uspostave likvidnosti i solventnosti poduzetnika, koji se obvezno pokreće u slučajevima insolventnosti ili prezaduženosti. Obvezno se pokreće u roku od 21 dana od nastupanja insolventnosti ili prezaduženosti.
Odgovornosti uprave i nadzornog odbora
Zakon eksplicite navodi obvezu uprave i nadzornog odbora u vođenju društva, s posebnim fokusom na upravljanje imovinom i obvezama kako bi se održala likvidnost i solventnost društva. Prilikom istoga, uprava i nadzorni odbor su dužni vršiti sljedeće:
a. osigurati praćenje i upravljanje svih rizika kojima je izloženo društvo, a prvenstveno:
Kreditni rizik – rizik gubitka uslijed neplaćanja dužnika;
Tržišni rizik – rizik gubitka uslijed promjene uvjeta na tržištu (npr. promjene cijena, valuta, financijskih instrumenata i sl.);
Operativni rizik – rizik gubitka zbog nepostojećih ili nedostatnih internih kontrola (npr. kontrole preuzimanja i zaprimanja robe, izdavanja robe, knjiženja dokumenata i sl.);
Rizik likvidnosti – rizik nemogućnosti ispunjenja novčanih obveza društva, kao direktna posljedica nastanka jednog od gore navedenih rizika.
Uz praćenje navedenih rizika, uprava i nadzorni odbor su dužni prvenstveno planirati novčani tijek društva (novčane priljeve i odljeve) radi osiguranja likvidnosti, te uspostaviti mjere za otklanjanje potencijalne nelikvidnosti. Također, za očekivati je da bi uprava i nadzorni odbor trebali donijeti odgovarajuće procedure za praćenje svakog od gore navedenih rizika (npr. za kreditni rizik, praćenje naplate potraživanja, te slanje prve opomene nakon kašnjenja plaćanja od 15 dana).
Kada se utvrdi nelikvidnost, dopuštena su samo redovna plaćanja (prioritetne tražbine, plaće, nabavke robe, režijski troškovi, porezi i sl.), te je zabranjeno svako preusmjeravanje novčanih tijekova na druga društva, prijenosi imovine, davanje zajmova, isplata predujma dobiti i dividendi i slične radnje koje će vjerovnike staviti u lošiji položaj.
U uvjetima nelikvidnosti, poduzetnik je dužan pokrenuti proces financijskog restrukturiranja kako bi osigurao ponovnu likvidnost i solventnost društva.
b. Osigurati adekvatnost kapitala
Kod neadekvatnosti kapitala bi prvenstveno istaknuli obvezu uprave da u roku od 8 dana od nastanka neadekvatnosti kapital, analizira uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala, te predložiti mjere za otklanjanje iste. U roku od 90 dana, uprava je dužna početi provoditi sazvati skupštinu društva te početi provoditi mjere za otklanjanje adekvatnosti kapitala.
Ono što nam se čini ključnim je da sada postoje formalni uvjeti (napomena: određene odredbe su postojale i prije u Zakonu o trgovačkim društvima) koje Uprava mora zadovoljiti kako bi društvo održala likvidnim i solventnim. Ako Uprava i nadzorni odbor ne zadovolje navedene uvjete, Porezna uprava ima jak argument kako bi dokazivala proboj pravne osobnosti, tj. privatnu odgovornost članova uprave i nadzornog odbora za porezne dugove društva.
Rokovi plaćanja
Novi zakon uređuje sljedeće ugovorne rokove plaćanja među poduzetnicima:
- Redovni rok do 60 dana;
- Dopušten rok preko 60 dana, ali najduže 360 dana, uz davanje povezanog instrumenta osiguranja koji ima snagu ovršne isprave (npr. zadužnica). Po dostupnim informacijama, rok do 360 dana se prvenstveno odnosi na situaciju kada vjerovnik odobrava dužniku robni kredit.
Ako rok nije ugovoren, obvezno je plaćanje unutar 30 dana od trenutka primitka računa ili (ako je primitak računa neizvjestan) od trenutka ispunjenja obveze vjerovnika.
Ugovorni rokovi između poduzetnika i osoba javnog prava:
- Redovni rok od 30 dana;
- Maksimalan rok od 60 dana.
Bitno je napomenuti da se odredbe o ugovornim rokovima plaćanja ne odnose na financijske institucije, kao i da je dužnik u slučaju kašnjenja dužan vjerovniku platiti i paušalnu naknadu od 300,00 HRK za kašnjenje, bez da ga vjerovnik na isto pozove.
Za nepoštivanje rokova plaćanja po ovom Zakonu, predviđene su kazne od 10.000 do 1.000.000 HRK.
U sljedećem nastavku pročitajte o postupku predstečajne nagodbe, reprogramu obveza, kako postupak započinje i gdje se vodi i još dosta zanimljivih i korisnih informacija na ovu temu.
O autoru teksta:
Andrija Garofulić je prve godine svoje poslovne karijere proveo je u revizorskoj kući KPMG na poslovima računovodstva i poreznog savjetovanja. Tokom rada u računovodstvenom odjelu KPMG-u, bio je zadužen za sveukupno poslovanje nekoliko klijenata te povezane računovodstvene procedure. U poreznom odjelu KPMG-a bavio se poslovima poreznog savjetovanja, poreznih nadzora u sklopu revizije te izradom studija o transfernim cijenama. Od zaposlenja u Cinotti savjetovanju d.o.o. bavi se prvenstveno poreznim pregledima, poreznim savjetovanjem, te transfernim cijenama. Kao popratne aktivnosti ističemo procjene društava, reviziju statusnih promjene te povremeno računovodstveno savjetovanje klijenata.
Andrija trenutno polaže ispite za stjecanje certifikata za ovlaštenog računovođu Velike Britanije (ACCA).
Izvor: Profitiraj
