Dok je hrvatska javnost zabavljena odlukom arbitraže u graničnom sporu sa Slovenijom, Vlada Andreja Plenkovića u Sabor je vratila prije dvanaest dana povučeni Prijedlog Zakona o koncesijama. Podsjetimo, ovaj prijedlog zakona povučen je zbog protesta otočana organiziranih u inicijativu Pokret otoka, koji smatraju da će se na udaru naći jedno od rijetkih dobara kojima otočke lokalne zajednice raspolažu, a to su plaže.
Dakako, zakon o koncesijama ne omogućuje samo izručenje pomorskog dobra zainteresiranim posjednicima kapitala. On pokriva i eksploataciju mineralnih sirovina, korištenje voda, pravo lova na državnim lovištima i uzgajalištima divljači, područje zaštite prirode, energetike, obavljanje djelatnosti linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza, luke, građenje i upravljanje autocestom i pojedinim cestovnim objektima kao što su mostovi ili tuneli, pružanje usluga javnog prijevoza, zračne luke, sport, kulturna dobra, komunalne djelatnosti, željeznice, žičare, gospodarenje otpadom, turizam, područje zdravstva, medijske usluge televizije i radija, slobodne zone te uzgoj riba i drugih morskih organizama.
POKRET OTOKA: Priča koja je zatalasala jadranske strukture od Lastova do Krka
AFERA ZLATNI RAT: Iza projekta koncesije stoji ozbiljna ekipa, a Plenković im kvari posao
TKO JE DOBIO ZLATNI RAT: Davor Matijević - čovjek iz interesnog kruga Višeslava Vukojevića i Zorana Gopca
ZAUZETO: Građani ručnicima za plažu poslali poruku sa Zlatnog rata
Ukratko, nakon što je Sabor usvojio Zakon, unatoč mnogim njegovim manjkavostima na koje su upozoravali građani organizirani u Pokret otoka i druge civilne udruge, mnogi imaju razlog za ispijanje šampanjca. Prosječnom građaninu ostaje da se zapita: zašto je Vlada dala zakon na glasanje, kad ga je prije dvanaest dana iz Sabora povukla i jesu li vladajući pretpostavili da će mediji zabavljeni odlukom arbitraže propustiti postaviti pitanja o ovom prevažnom zakonu?
Detalj s nedavnih prosvjeda Pokreta otoka ispred Sabora (FOTO: Hina/Lana Slivar Dominić)
Centar za mirovne studije, Pokret otoka i GONG donošenje Zakona o koncesijama popratili su priopćenjem u kojem upozoravaju da je zakon usvojen isključivo voljom i glasovima vladajuće koalicije, a suprotno zahtjevima građana, udruga, lokalnih inicijativa i oporbe.
"Zakon je donesen kukavički, na način da je bez najave stavljen u proceduru glasanja, pri čemu su ignorirani zahtjevi za trećim čitanjem i otvaranjem javne rasprave te apsolutno svi amandmani koje su uputili građani, organizacije civilnog društva i stručnjaci", stoji u priopćenju.
Podsjetimo, prije nešto više od mjesec dana u posljednji trenutak je spriječeno da koncesiju na jednoj od najljepših plaža na Jadranu, na Zlatnom ratu na Braču, dobije tvrtka registrirana u kafiću smještenom u Domu sportova. Javnost je tada spekulirala da iza te tvrtke stoje Zoran Gobac, Višeslav Vukojević i njihov interesni krug.
Koncesiju na plaži Zrće, pak, nešto ranije dobio je Josip Klemm, bivši specijalac, predvodnik šatoraša, čovjek kojeg je država optužila da je izvlačio novac iz svoje tvrtke ne plativši pritom porez. Doneseni zakon omogućuje da se praksa dodjele koncesija "zaslužnima" i dobro umreženima nastavi, na štetu lokalnih zajednica.
"Vlada Republike Hrvatske zajedno sa saborskim zastupnicima HDZ-a, HNS-a i nacionalnih manjina, odbila je usvojiti amandman na Zakon o koncesijama, koji bi osigurao sudjelovanje lokalnih zajednica i zainteresirane javnosti u postupcima dodjele koncesija, čime bi se izravno smanjio koruptivni rizik i spriječile malverzacije javnim dobrima. Zanimljivo, protiv toga su čak glasali i gradonačelnici kojima je to izravan interes. Ali, najveći interes im je zasigurno, da javnost ne može kontrolirati što oni rade. Također, odbili su usvojiti amandman koji bi onemogućio dodjeljivanje koncesija za usluge koje se pružaju građanima, ako bi takva koncesija utjecala na poskupljenje usluge koju građani plaćaju. Izravno i sa smiješkom odbili su zaštiti građane od povećanja cijena usluga od općeg gospodarskog interesa i omogućili koncesionarima da ako ponude najvišu cijenu za koncesiju, kasnije s naplatom usluge građanima mogu raditi što hoće", upozoravaju iz nevladinih udruga koje su pokušale spriječiti donošenje zakona.
Odbijanjem jednog od amandmana bankama je omogućeno da de facto postanu davatelji koncesija, kad na njih steknu pravo (FOTO: Lupiga.Com)
Pri usvajanju zakona odbijeni su, također, i amandmani koji su ciljali na zaštitu općih dobara, a kojima bi se onemogućilo da kada banka dođe u posjed koncesije na temelju založnog prava, ne može to pravo dodjeljivati bilo kome po vlastitom odabiru. Odbijanjem tog amandmana bankama je omogućeno da de facto postanu davatelji koncesija, kad na njih steknu pravo.
"I ono najgore, odbili su usvojiti amandman koji bi omogućio da lokalna vlast, županija ili Vlada određene koncesije rezervira za one gospodarske subjekte koji zapošljavaju ranjive skupine na tržištu rada, primjerice mlade. Da je ovaj amandman prihvaćen, otvorio bi mogućnost da zadruga mladih iz Slavonije prioritetno dobije koncesiju za korištenje vode, za primjerice pokretanje proizvodnje prirodnog soka. Ili ribarskoj zadruzi mladih s Visa da oni dobiju prioritet za pokretanje uzgoja riba. Primjera je mnogo, ali mogućnosti i perspektive da se javno dobro koristi za zapošljavanje onih s najmanje šanse, a to su mladi u ruralnim i otočkim područjima, nakon današnjeg dana više nema. Ovaj amandman omogućio bi i lakše pokretanje posla za druge ranjive skupine na tržištu rada, kao što su nacionalne manjine, ali upravo oni koji zastupaju nacionalne manjine nisu ga podržali", zaključuju u Pokretu otoka, Centru za mirovne studije i GONG-u.
Stoga, upozoravaju, "nije teško zaključiti da vladajuća koalicija u Saboru ima samo jedan cilj: pokazati da imaju većinu, pa makar ih to koštalo i odljeva mladih, povećanja korupcije i prepuštanja upravljanja strateških dobara stranim bankama".
"I dok stranke na vlasti riječima jadikuju za mladima koji napuštaju zemlju, djelima rade upravo suprotno, donoseći zakone koji mlade ostavljaju bez perspektive u njihovim lokalnim zajednicama i njihovoj domovini", upozoravaju iz nevladinih udruga.
lupiga
Dakako, zakon o koncesijama ne omogućuje samo izručenje pomorskog dobra zainteresiranim posjednicima kapitala. On pokriva i eksploataciju mineralnih sirovina, korištenje voda, pravo lova na državnim lovištima i uzgajalištima divljači, područje zaštite prirode, energetike, obavljanje djelatnosti linijskog i obalnog pomorskog i riječnog prijevoza, luke, građenje i upravljanje autocestom i pojedinim cestovnim objektima kao što su mostovi ili tuneli, pružanje usluga javnog prijevoza, zračne luke, sport, kulturna dobra, komunalne djelatnosti, željeznice, žičare, gospodarenje otpadom, turizam, područje zdravstva, medijske usluge televizije i radija, slobodne zone te uzgoj riba i drugih morskih organizama.
POKRET OTOKA: Priča koja je zatalasala jadranske strukture od Lastova do Krka
AFERA ZLATNI RAT: Iza projekta koncesije stoji ozbiljna ekipa, a Plenković im kvari posao
TKO JE DOBIO ZLATNI RAT: Davor Matijević - čovjek iz interesnog kruga Višeslava Vukojevića i Zorana Gopca
ZAUZETO: Građani ručnicima za plažu poslali poruku sa Zlatnog rata
Ukratko, nakon što je Sabor usvojio Zakon, unatoč mnogim njegovim manjkavostima na koje su upozoravali građani organizirani u Pokret otoka i druge civilne udruge, mnogi imaju razlog za ispijanje šampanjca. Prosječnom građaninu ostaje da se zapita: zašto je Vlada dala zakon na glasanje, kad ga je prije dvanaest dana iz Sabora povukla i jesu li vladajući pretpostavili da će mediji zabavljeni odlukom arbitraže propustiti postaviti pitanja o ovom prevažnom zakonu?
Detalj s nedavnih prosvjeda Pokreta otoka ispred Sabora (FOTO: Hina/Lana Slivar Dominić)
Centar za mirovne studije, Pokret otoka i GONG donošenje Zakona o koncesijama popratili su priopćenjem u kojem upozoravaju da je zakon usvojen isključivo voljom i glasovima vladajuće koalicije, a suprotno zahtjevima građana, udruga, lokalnih inicijativa i oporbe.
"Zakon je donesen kukavički, na način da je bez najave stavljen u proceduru glasanja, pri čemu su ignorirani zahtjevi za trećim čitanjem i otvaranjem javne rasprave te apsolutno svi amandmani koje su uputili građani, organizacije civilnog društva i stručnjaci", stoji u priopćenju.
Podsjetimo, prije nešto više od mjesec dana u posljednji trenutak je spriječeno da koncesiju na jednoj od najljepših plaža na Jadranu, na Zlatnom ratu na Braču, dobije tvrtka registrirana u kafiću smještenom u Domu sportova. Javnost je tada spekulirala da iza te tvrtke stoje Zoran Gobac, Višeslav Vukojević i njihov interesni krug.
Koncesiju na plaži Zrće, pak, nešto ranije dobio je Josip Klemm, bivši specijalac, predvodnik šatoraša, čovjek kojeg je država optužila da je izvlačio novac iz svoje tvrtke ne plativši pritom porez. Doneseni zakon omogućuje da se praksa dodjele koncesija "zaslužnima" i dobro umreženima nastavi, na štetu lokalnih zajednica.
"Vlada Republike Hrvatske zajedno sa saborskim zastupnicima HDZ-a, HNS-a i nacionalnih manjina, odbila je usvojiti amandman na Zakon o koncesijama, koji bi osigurao sudjelovanje lokalnih zajednica i zainteresirane javnosti u postupcima dodjele koncesija, čime bi se izravno smanjio koruptivni rizik i spriječile malverzacije javnim dobrima. Zanimljivo, protiv toga su čak glasali i gradonačelnici kojima je to izravan interes. Ali, najveći interes im je zasigurno, da javnost ne može kontrolirati što oni rade. Također, odbili su usvojiti amandman koji bi onemogućio dodjeljivanje koncesija za usluge koje se pružaju građanima, ako bi takva koncesija utjecala na poskupljenje usluge koju građani plaćaju. Izravno i sa smiješkom odbili su zaštiti građane od povećanja cijena usluga od općeg gospodarskog interesa i omogućili koncesionarima da ako ponude najvišu cijenu za koncesiju, kasnije s naplatom usluge građanima mogu raditi što hoće", upozoravaju iz nevladinih udruga koje su pokušale spriječiti donošenje zakona.
Odbijanjem jednog od amandmana bankama je omogućeno da de facto postanu davatelji koncesija, kad na njih steknu pravo (FOTO: Lupiga.Com)
Pri usvajanju zakona odbijeni su, također, i amandmani koji su ciljali na zaštitu općih dobara, a kojima bi se onemogućilo da kada banka dođe u posjed koncesije na temelju založnog prava, ne može to pravo dodjeljivati bilo kome po vlastitom odabiru. Odbijanjem tog amandmana bankama je omogućeno da de facto postanu davatelji koncesija, kad na njih steknu pravo.
"I ono najgore, odbili su usvojiti amandman koji bi omogućio da lokalna vlast, županija ili Vlada određene koncesije rezervira za one gospodarske subjekte koji zapošljavaju ranjive skupine na tržištu rada, primjerice mlade. Da je ovaj amandman prihvaćen, otvorio bi mogućnost da zadruga mladih iz Slavonije prioritetno dobije koncesiju za korištenje vode, za primjerice pokretanje proizvodnje prirodnog soka. Ili ribarskoj zadruzi mladih s Visa da oni dobiju prioritet za pokretanje uzgoja riba. Primjera je mnogo, ali mogućnosti i perspektive da se javno dobro koristi za zapošljavanje onih s najmanje šanse, a to su mladi u ruralnim i otočkim područjima, nakon današnjeg dana više nema. Ovaj amandman omogućio bi i lakše pokretanje posla za druge ranjive skupine na tržištu rada, kao što su nacionalne manjine, ali upravo oni koji zastupaju nacionalne manjine nisu ga podržali", zaključuju u Pokretu otoka, Centru za mirovne studije i GONG-u.
Stoga, upozoravaju, "nije teško zaključiti da vladajuća koalicija u Saboru ima samo jedan cilj: pokazati da imaju većinu, pa makar ih to koštalo i odljeva mladih, povećanja korupcije i prepuštanja upravljanja strateških dobara stranim bankama".
"I dok stranke na vlasti riječima jadikuju za mladima koji napuštaju zemlju, djelima rade upravo suprotno, donoseći zakone koji mlade ostavljaju bez perspektive u njihovim lokalnim zajednicama i njihovoj domovini", upozoravaju iz nevladinih udruga.
lupiga
