Slovenski filozof Slavoj Žižek u velikom intervjuu za njemački tjednik Der Spiegel, objavljenom pod naslovom 'Europi je najveća prijetnja inercija', ponovno je u jednom odgovoru spomenuo Hrvatsku, citirajući čak don Živka Kustića
U uvodu intervjua za Der Spiegel Slavoj Žižek, česti zagrebački gost, predstavljen je kao 'jedan od najodvažnijih europskih intelektualaca i samoproglašeni ljevičar', filozof koji je 'jedan od najslavnijih suvremenih mislilaca i kulturalnih teoretičara svijeta'. Činjenica da Žižek često dolazi u Zagreb stoga se treba valorizirati i u takvom kontekstu, a očito je da su ta gostovanja ostavila traga i na poznatom filozofu s obzirom na to da se sve više referira na događanja u Hrvatskoj kada govori za svjetske medije.
Nedavno je u intervjuu za LA Review of Books Hrvatsku spomenuo u negativnom kontekstu, kao primjer 'povratka mračnog srednjeg vijeka u Europi', a sada pak u intervjuu za Der Spiegel Hrvatsku u drugačijem kontekstu, objašnjavajući svoju ideju nove europske 'vodeće kulture' ili Leitkultur.
Žižek zagovara novo prosvjetiteljstvo kao odgovor Europe na islamski fundamentalizam te kritizira 'standardnu ljevičarsku reakciju tolerancije i razumijevanja'. Žižek smatra da je 'jedino što može spasiti liberalnu demokraciju obnova ljevice', a kao temelj toga, kao i europske dominantne kulture, vidi prosvjetiteljstvo koje ljudima omogućava 'da se vide kroz univerzalnost', pa svaki pojedinac može imati više identiteta i paralelno i jedan nakon drugog.
Na pitanje novinara je li 'neograničeni individualni hedonizam jedino čime se imamo suprotstaviti religijskom fundamentalizmu', Žižek odgovara sljedeće: 'Ne, iz dva razloga. Prvi je taj da naš protivnik nije zapravo religija. Živko Kustić, hrvatski grkokatolički nacionalistički svećenik, napisao je kako je katolicizam simbol činjenice da se ljudi nisu spremno odreći svojeg nacionalnog i kulturalnog naslijeđa – 'cijelog hrvatstva'. Takve izjave pokazuju da to nema veze s vjerom i njezinim istinama, nego je riječ o političko-kulturnom procesu. Religija je u tom kontekstu samo instrument, indikator našeg kolektivnog identiteta. Radi se o tome tko kontrolira veći dio javnosti, količini hegemonije koju 'naša strana' ima. Zato je Kustić odobravajuće citirao jednog talijanskog komunista i njegovu izjavu da je 'ateistički katolik'. I zato je norveški masovni ubojica Anders Breivik, koji sam i nije pretjerano religiozan, spominjao kršćansku ostavštinu kao fundament europskog identiteta. Drugi, još važniji razlog je taj da se neograničena osobna sloboda izbora savršeno uklapa s današnjim kapitalizmom, u smislu da globalni ekonomski i socijalni procesi postaju nepronicljivi. Individualni hedonizam i fundamentalizam hrane jedan drugoga. Jedini je način za efektivnu borbu protiv fundamentalizma kroz novi kolektivni projekt radikalne promjene.'
U svakom slučaju, cijeli intervju vrijedi pročitati, naročito dijelove u kojima se Žižek razračunava sa stavom da je 'očuvanje striktne seksualne hijerarhije postalo najvažniji politički imperativ'. U tom kontekstu vidi poveznice između Boko Haram ('politički pokret čiji je jedini cilj držati žene neobrazovanima i na za njih određenom mjestu'), Vladimira Žirinovskog (koji se zgražao nad pobjedom Conchite Wurst na Eurosongu) i 'naše Katoličke crkve koja potpiruje paniku svojim otporom istospolnim brakovima'.
tportal
