Znanstvena analiza koju je naručio Greenpeace, a izradili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Zelene energetske zadruge, pokazuje na koji način Hrvatska može iskoristiti vlastite potencijale sunca, vjetra, vode i ostalih obnovljivih izvora energije. Na konferenciji za novinare glavne naglaske su iznjeli energetski stručnjaci Edo Jerkić i Leo Jerkić iz Zelene energetske zadruge, dr.sc. Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, te Marko Gregović, predstavnik Greenpeacea.
„Studija je naručena s ciljem ubrzanja trajne transformacije hrvatske energetike i udaljavanja od fosilnih goriva prema 100-postotnom udjelu obnovljivih izvora energije do sredine stoljeća. Ovo je prvi ovakav scenarij u Hrvatskoj, koji pokazuje da bez ikakvih ekonomskih gubitaka možemo u potpunosti prijeći na vlastite obnovljive izvore energije. Time Hrvatska postiže neovisnost o uvozu energenata, otvara zelena radna mjesta, privlači nove investicije i čuva okoliš“ uvodno je istaknuo Gregović.
U nova proizvodna postrojenja trebalo bi investirati 13 milijardi €, no analiza pokazuje da bi se tijekom tranzicije uvelike smanjio uvoz energenata, čime bi se uštedjelo 4 do 5 milijardi € godišnje.
„Utjecaj na porast BDP-a bio bi četverostruk u odnosu na porast cijena energetskog sustava, a otvorilo bi se 65.180 novih radnih mjesta, čak 192.000 ako uključimo radna mjesta za proizvodnju biogoriva. Dodatno bi se izbjeglo 1,8 do 1,9 milijuna tona emisija CO2. Ušteđeni novac mogao bi se upotrijebiti za druge investicije koje bi otvarale dodatna radna mjesta“, naglasio je Edo Jerkić iz Zelene energetske zadruge.
Uz navedene zaključke koji prikazuju prednosti energetske tranzicije za razvoj zemlje, u analizi su obrađeni prikazi slučaja za pojedine sektore od posebnog interesa za Hrvatsku: kampove, apartmane, hotele, škole, otoke i OPG-ove. Analiza po sektorima pokazuje kako je lako ostvariti pozitivan multiplikacijski učinak primjenom malih distribuiranih izvora energije u kombinaciji s mjerama povećanja energetske učinkovitosti.
„Za razliku od tradicionalnog shvaćanja da se razvoj energetskog sektora događa kroz razvoj velikih industrija i centralizirane energetske infrastrukture koju predvode velike korporacije poput nacionalnih elektroprivreda i naftnih industrija, iskustva iz zemalja u kojima je postignuta “zelena transformacija” govore upravo suprotno. Razvoj energetskog sektora događa se kroz razvoj manjih sustava koji će pridonijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora uz zadržavanje najmanjeg utjecaja na okoliš. Nosioci takvog razvoja su male i srednje tvrtke i pojedinci; on prati njihovu tranziciju i predstavlja model postizanja energetske samoodrživosti na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou“, ističe dr. Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Obnovljiva energetika podrazumijeva velik investicijski potencijal kao i značajan broj radnih mjesta, posebno u manje razvijenim krajevima, na primjer na otocima i u Slavoniji.
“Uz smanjenje troškova energije, dodatno bi se povećala konkurentnost i privlačnost navedenih osnovnih djelatnosti, proširila nova znanja i kompetencije za budućnost i stvorile osnove za društveno poduzetništvo i cirkularnu ekonomiju koje polako ulaze u sve strategije razvoja EU kao dugoročna rješenja za razvoj gospodarstva koje u jednakoj mjeri poštuje ekonomske, ekološke i društvene kriterije održivosti projekata” ističe Leo Jerkić iz Zelene energetske zadruge.
„Studija je sada dostupna javnosti, a poslat ćemo je i relevantnim institucijama i strankama koje trenutno razgovaraju o formiranju Vlade. Hrvatskoj je potrebna dugoročna energetska strategija koja se zasniva na održivosti i energetskoj neovisnosti, dakle vlastitim zelenim izvorima. Želimo li ostati turistička zemlja koja se s pravom diči prirodnim ljepotama, moramo napustiti prljave projekte kao što su Plomin C ili bušenje Jadrana i okrenuti se 100% obnovljivoj energetici za koju imamo fenomenalne prirodne potencijale. Već nekoliko godina zaredom u svijetu se više ulaže u obnovljive izvore, nego u sve druge izvore zajedno. Želimo da se i Hrvatska uključi u taj svjetski i europski trend“, zaključuje Gregović.
greenpeace
„Studija je naručena s ciljem ubrzanja trajne transformacije hrvatske energetike i udaljavanja od fosilnih goriva prema 100-postotnom udjelu obnovljivih izvora energije do sredine stoljeća. Ovo je prvi ovakav scenarij u Hrvatskoj, koji pokazuje da bez ikakvih ekonomskih gubitaka možemo u potpunosti prijeći na vlastite obnovljive izvore energije. Time Hrvatska postiže neovisnost o uvozu energenata, otvara zelena radna mjesta, privlači nove investicije i čuva okoliš“ uvodno je istaknuo Gregović.
U nova proizvodna postrojenja trebalo bi investirati 13 milijardi €, no analiza pokazuje da bi se tijekom tranzicije uvelike smanjio uvoz energenata, čime bi se uštedjelo 4 do 5 milijardi € godišnje.
„Utjecaj na porast BDP-a bio bi četverostruk u odnosu na porast cijena energetskog sustava, a otvorilo bi se 65.180 novih radnih mjesta, čak 192.000 ako uključimo radna mjesta za proizvodnju biogoriva. Dodatno bi se izbjeglo 1,8 do 1,9 milijuna tona emisija CO2. Ušteđeni novac mogao bi se upotrijebiti za druge investicije koje bi otvarale dodatna radna mjesta“, naglasio je Edo Jerkić iz Zelene energetske zadruge.
Uz navedene zaključke koji prikazuju prednosti energetske tranzicije za razvoj zemlje, u analizi su obrađeni prikazi slučaja za pojedine sektore od posebnog interesa za Hrvatsku: kampove, apartmane, hotele, škole, otoke i OPG-ove. Analiza po sektorima pokazuje kako je lako ostvariti pozitivan multiplikacijski učinak primjenom malih distribuiranih izvora energije u kombinaciji s mjerama povećanja energetske učinkovitosti.
„Za razliku od tradicionalnog shvaćanja da se razvoj energetskog sektora događa kroz razvoj velikih industrija i centralizirane energetske infrastrukture koju predvode velike korporacije poput nacionalnih elektroprivreda i naftnih industrija, iskustva iz zemalja u kojima je postignuta “zelena transformacija” govore upravo suprotno. Razvoj energetskog sektora događa se kroz razvoj manjih sustava koji će pridonijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora uz zadržavanje najmanjeg utjecaja na okoliš. Nosioci takvog razvoja su male i srednje tvrtke i pojedinci; on prati njihovu tranziciju i predstavlja model postizanja energetske samoodrživosti na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou“, ističe dr. Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Obnovljiva energetika podrazumijeva velik investicijski potencijal kao i značajan broj radnih mjesta, posebno u manje razvijenim krajevima, na primjer na otocima i u Slavoniji.
“Uz smanjenje troškova energije, dodatno bi se povećala konkurentnost i privlačnost navedenih osnovnih djelatnosti, proširila nova znanja i kompetencije za budućnost i stvorile osnove za društveno poduzetništvo i cirkularnu ekonomiju koje polako ulaze u sve strategije razvoja EU kao dugoročna rješenja za razvoj gospodarstva koje u jednakoj mjeri poštuje ekonomske, ekološke i društvene kriterije održivosti projekata” ističe Leo Jerkić iz Zelene energetske zadruge.
„Studija je sada dostupna javnosti, a poslat ćemo je i relevantnim institucijama i strankama koje trenutno razgovaraju o formiranju Vlade. Hrvatskoj je potrebna dugoročna energetska strategija koja se zasniva na održivosti i energetskoj neovisnosti, dakle vlastitim zelenim izvorima. Želimo li ostati turistička zemlja koja se s pravom diči prirodnim ljepotama, moramo napustiti prljave projekte kao što su Plomin C ili bušenje Jadrana i okrenuti se 100% obnovljivoj energetici za koju imamo fenomenalne prirodne potencijale. Već nekoliko godina zaredom u svijetu se više ulaže u obnovljive izvore, nego u sve druge izvore zajedno. Želimo da se i Hrvatska uključi u taj svjetski i europski trend“, zaključuje Gregović.
greenpeace
